Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
CG: Novi državni paketi na berzi
Podgorica -- Do kraja novembra na berzi će biti ponuđeni državni paketi u bankama i osiguravajućim kućama u Crnoj Gori.
Ministarstvo finansija i državni fondovi odlučili su da na prodaju ponude 1,26 odsto Prve banke Crne Gore, 0,18 odsto Hipotekarne i 0,0114 odsto NLB Montenegrobanke, kao i 5,18 procenata akcijskog kapitala u Lovćen osiguranju i 0,42 odsto u Svis-osiguranju.

Najniža prodajna cena za akcije Prve banke, koja je vlasništvo Aca Đukanovića, brata predsednika vladajuće Demokratske partije socijalista, iznosi 609,87 evra.

Za Hipotekarnu u kojoj većinsko vlasništvo imaju italijanske porodice Gorgoni i Montinari, kao i kompanija Cherere najniža cena je 1.519,15 evra, a za NLB Montenegrobanku, vlasništvo Nove ljubljanske banke, najniža cena po akciji je 85,75 evra.

Minimalna cena za akcije Lovćen osiguranja, u kojem skoro 50 odsto vlasništva ima slovenačko Triglav osiguranje, iznosi 220 evra, a Svisa 46,15 evra.

Određeno je da ti paketi akcija mogu biti plaćeni samo novcem, čime je isključena mogućnost trgovine obveznicama stare devizne štednje i restitucije.


Raspisan tender za "Lastu"
Agencija za privatizaciju raspisala je tender za saobraćajno preduzeće "Lasta" iz Beograda, a rok za dostavljanje obavezujućih ponuda je 8. februar 2008. godine.
Na prodaju se nudu 64,4 odsto ukupnog kapitala preduzeća, od čega je 44,5 odsto u vlasništvu Akcijskog fonda, 10,9 odsto u vlasništvu Republike, a 8,9 odsto poseduje Fond penzijsko invalidskog osiguranja.
Tenderska dokumentacija kupcima će biti dostupna od 26. novembra, a kao preduslov za podnošenje ponuda potrebno je uplatiti depozit ili dostaviti licitacionu garanciju milion evra, navodi se u pozivu objavljnom na sajtu Agencije za privatizaciju.

Uslov za podnošenje ponuda je da se ponuđač bavi preovozom putnika u drumskom ili gradskom saobraćaju najmanje tri poslovne godine u kontinuitetu i da je u 2007. godini obavljao delatnost korišćenjem voznog parka najmanje 250 autobusa.
Uslov je i da je ostvario poslovni prihod od njamanje 150 miliona evra u 2006. godini samostalno ili preko zavisnih društava u kojima ima najmanje 50 odsto vlasničkih prava.

Direktor ovog beogradskog autoprevoznika Velibor Sovrović izjavio je ranije Tanjugu da je za "Lastu" zainteresovano više uglednih evropskih firmi koje dolaze iz Engleske, Francuske i Izraela. On je naveo da to preduzeće spremno dočekuje privatizaciju, sa pripremljenim programom restrukturiranja i razvoja u narednih pet godina.

Program razvoja predviđa značajno povećanje voznog parka, uvođenje dodatnih autobuskih linija za inostranstvo, ka bivšim jugoslovenskim republikama i jasno definisanje korporativnog upravljanja u okviru poslovanja preduzeća, naveo je Sovrović.

"Lasta" u svom voznom parku ima 730 autobusa i oko 4.000 zaposlenih i prevozi putnike u javnom prevozu Beograda, prigradskom, međugradskom i međunarodnom saobraćaju.
U toku 2006. godine njeni autobusi prešli su oko 67 miliona kilometara i prevezli više od 100 miliona putnika.


Uvodi se porez na nasleđene akcije
Zajedno sa budžetom Vlada Srbije je parlamentu uputila i predlog izmena poreskih zakona, čija primena bi počela od 1. januara 2008. Ključna izmena je u oporezivanju akcija. Umesto traženog ukidanja poreza na kapitalnu dobit, predlog Vlade Srbije je da se ta dažbina, ipak, zadrži, s tim da se stopa sa sadašnjih 20 smanji na 10 odsto, a da se njenog plaćanja u potpunosti oslobode građani koji su te akcije posedovali najmanje tri godine pre prodaje.
Oni koji tek sada dobijaju akcije ili će tek da ih dobiju trebalo bi da čekaju tri godine da izađu sa prodajom, kako ne bi imali obavezu da kroz porez državi daju 10 procenata od dobiti. Porez na kapitalnu dobit se, inače, plaća na razliku od cene po kojoj su stečene akcije i po kojoj su prodate. Za besplatne akcije cena sticanja je nominala. Ako se zadesi da je ta nominala veća od cene po kojoj se na berzi prodaju akcije, vlasnik knjiži gubitak i do sada nije imao nikakvog poreskog oprosta po tom osnovu. Sada kao dodatni ustupak Vlada Srbije predlaže da se dobit od prodaje ispegla od iskazanog gubitka na prodaji akcija istog vlasnika i to tako da mu se to peglanje uvažava tokom naredne tri godine.
Uz ove olakšice, Vlada Srbije istovremeno predlaže da se porezom na kapitalnu dobit obuhvate građani koji su do akcija stigli nasleđem. Do sada je ta kategorija, inače, jedina bila oslobođena plaćanja ove dažbine, a sada se i nju uključuje uz obrazloženje da se svi građani stavljaju u isti položaj.
Status akcionara koji su vlasničke papire dobili kroz privatizaciju ili ih kupili na berzi trenutno ima oko jedan i po milion građana Srbije. Na dobijanje besplatnih akcija čeka, procenjuje se, oko četiri i po miliona građana.
Ostajanje poreza na kapitalnu dobit od akcija i pored svih ovih olakšica, odnosno čak tereta za one koji su ih stekli nasleđem, jeste necelishodno, smatraju ekonomski stručnjaci. Prvo, u ukupnom prihodu budžeta je ta stavka vrlo mala, a drugo, za pojedinačnog građanina je vrlo velika.
- Zašto bi se nekom ko živi od penzije od 60 evra prvo davala prilika da od privatizacije dobije 1.000 evra, a onda mu se 100 evra uzimalo na ime poreza. Sve zemlje našeg okruženja su upravo u tim prvim godinama razvoja akcionarstva ukidale tu dažbinu. Danas taj porez nema nijedna zemlja našeg okruženja - ukazuje Dragijana Petrović-Radonjić, direktor brokerske kuće „MV investment“.
Kada su prodavci akcija preduzeća ili kompanije, njima se saldiranje obavlja jednom godišnje, pa kad ispeglaju prihodne i rashodne strane, sasvim elegantno mogu da izbegnu porez. Ako je pak vlasnik akcije inostrana kompanija, ona i bez ikakve ekvilibristike nema ove dažbine. U trgovanju akcijama između inostranih kompanija nema poreza na kapitalnu dobit. Tako, kada je nemačka „Štada“ kupovala „Hemofarm“, mali akcionari su na 10.000 evra prodatih akcija državi na ime poreza kao kapitalnu dobit morali da plate oko 1.500 evra, a inostrani investicioni fond za svoj portfolio od 150 miliona evra ni dinara.


Ukupan promet berze za 10 meseci 1,8 milijardi evra
Beograd - Ukupan promet Beogradske berze u prvih deset mesci ove godine bio je 1,8 milijardi evra, od čega je trgovina akcijama činila 1,6 milijardi evra, izjavila je juče Gordana Dostanić, direktor berze. Prosečna dnevna vrednost prometa akcijama je u tom periodu iznosila oko osam miliona evra, što je gotovo dvostruko više nego prošle godine, rekla je ona na otvaranju Šeste međunarodne konferencije Beogradske berze.
Prema njenim rečima, prosečna vrednost transakcija je sa 9.000 evra, koliko je iznosila prošle godine, pala na manje od 7.000 evra, zbog pojačane aktivnosti malih domaćih investitora. Učešće stranih investitora u trgovanju akcijama iznosi oko 40 odsto, pri čemu su oni zastupljeni sa oko 60 procenata, tako da je neto priliv stranih investitora na Beogradskoj berzi 100 milijardi dinara, kazala je Dostanić. Beogradska berza je u prvih šest meseci ove godine bila treća berza po obimu prometa u regionu, a ispred nje bile su berze u Bukureštu i Zagrebu, a iza berze u Ljubljani i Sofiji.
Očekivanja berze u budućnosti vezuju se, kako je navela, za rast uloge dobrovoljnih penzionih i investicionih fondova, ohrabrenje kompanija da svoje hartije uključe na berzansko tržište, te mere Vlade koje će biti usmerene u pravcu podsticaja investiranja na tržištu kapitala. Očekuju se i inicijalne javne ponude kod preduzeća iz oblasti energetike, telekomunikacija, farmaceutike, saobraćaja koje su trenutno u vlasništvu države. Dostanićeva je najavila da će se na dvodnevnoj konferenciji, na kojoj učestvuje više od 400 predstavnika berzi iz sveta, banaka i brokerskih kuća, razgovarati o primeni "fiks protokola", algoritamskom trgovanju, finansijskim derivatima. Biće reči i o potrebama i značaju lokalnog rejtinga, te odnosu međunarodnih i lokalnih rejting agencija, inicijalnim javnim ponudama, kao i informisanju i marketingu u berzanskim poslovima.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta