Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Britanci žele da ulažu u Srbiju
Beograd -- Britanske kompanije zainteresovane su da investiraju u banjski turizam, automobilsku, elektronsku i tekstilnu industriju Srbije.
Šef Trgovinskog odeljenja britanske ambasade u Beogradu Nik Grovs (Nick Groves) je u intervjuu agenciji Beta, rekao da su u toku razgovori o nizu investicija između britanskih firmi koje planiraju ulaganja u Srbiji i njihovih potencijalnih partnera.

"Ukupne investicije firmi iz Velike Britanije, prema zvaničnim podacima Narodne banke Srbije, od 2001. do 2006. godine iznose 307 miliona dolara, što ih svrstava na sedmo mesto liste najvećih stranih ulagača u Srbiji", istakao je Grovs.

Prednost Srbije u privlačenju stranih investicija, ocenio je on, predstavljaju kvalifikovana i jeftinija radna snaga, dobar geografski položaj i sporazumi o slobodnoj trgovini sa Rusijom i zemljama jugoistočne Evrope.

Grovs je naveo da na srpskom tržištu posluje oko 60 firmi iz Velike Britanije, među kojim su Britiš Ameriken tabako (BAT), Ašmor (Ashmore) i Grinhaus investment (Greenhouse Investments) dodajući da bi kroz franšize taj broj mogao da se poveća.

"Britanske firme Kosta kofi (Costa Coffee), Maderker (Mothercare), Aksesorajz (Ačešorize) i Marks end Spenser (Marks and Spencer) su upravo kroz franšize došle na tržište Srbije", rekao je Grovs i istakao da su srpski proizvođači u Veliku Britaniju najviše izvozili automobilske gume, proizvode od gvožđa i bakra, maline i nameštaj, dok su najveće učešće u uvozu imala vozila, građevinske mašine, lekovi, hemikalije i knjige.

Trgovinska razmena Srbije i Britanije, prema njegovim rečima, beleži stalni rast i u prvih devet meseci ove godine rast je iznosio je oko 22 odsto, uz 119,3 miliona dolara uvoza iz Britanije i 102,6 miliona dolara srpskog izvoza.


Danas aukcija za kupovinu DDOR-a
Beograd -- Osiguravajuća kompanija DDOR iz Novog Sada biće prodata danas na javnom nadmetanju u hotelu Hajat.
Za DDOR će se nadmetati kompanije koje su se kvalifikovale na tenderu i danas do 11.00 dostave obavezujuće ponude. Ponude će javno biti otvorene, a potom će biti pregledane i rangirane prema ponuđenoj ceni.

Tenderesku dokumentaciju otkupilo je 11 kompanija-nemački Alijans (Allianz), Aksa (Axa) i Grupama (Groupama) iz Francuske, Beloaz (Baloise) iz Švajcarske, Češka poištovna (Ceska poistovna), Eureko iz Holandije, grčki Etniki (Ethniki), Fondiarija (Fondiaria) i Đenerali (Generali) iz Italije, belgijski KBC i Zavarovalnica Triglav iz Slovenije.

Kompanije Đenerali i Triglav su saopštile da su odustale od slanja obavezujućih ponuda.

Na aukciji će moći da učestvuju tri ponuđača sa najboljim finansijskim ponudama, kao i svi oni čija je ponuda jednaka ili iznad 80 procenata najviše finansijske ponude. Početna cena na aukciji biće najviša ponuđen cena, a ona će se u svakoj rundi nadmetanja povećavati za pet miliona evra.

Od 100 odsto akcijskog kapitala DDOR-a, koji iznosi 2.140.442 običnih upravljačkih akcija, prodaje se 83,3 odsto ili 1.761.723 akcija.

Prodajni paket od 83,3 odsto čine dva dela. U kontrolnom paketu akcija od 66,9 odsto ukupnog akcionarskog kapitala (1.415.784 akcije), je društveni kapital, kao i akcije Fonda za razvoj i pridruženi kapital četiri pravna lica.

U drugom delu, koji čini 16,6 odsto ukupnog kapitala je 345.939 akcija u vlasništvu 1.452 mala akcionara koji su se odazvali pozivu da pridruže svoje akcije kontrolnom paketu.

Preostalih 16,6 odsto kapitala (278.261 akcija) ide u Privatizacioni registar iz kojeg će se deliti besplatne akcije punoletnim građanima.

Inicijativa za prodaju DDOR-a, jedne od dve najveće osiguravajuće kuće u Srbiji koja ima tržišno učešće od 30 odsto, pokrenuta je u julu 2005. godine.


Nameti na poklonjene i nasleđene akcije
Građani će od 1. januara 2008. plaćati porez na kapitalnu dobit prilikom prodaje nasleđenih ili na poklon dobijenih akcija po stopi od 10 odsto - predloženo je izmenom Zakona o porezu na dohodak građana
BEOGRAD - Od 1. januara 2008. građani Srbije će plaćati porez na kapitalni dobitak po stopi od 10 odsto umesto od 20 odsto, kao do sada. Vlasnici udela ili hartija od vrednosti, odnosno akcija, koji su ih nasledili ili dobili na poklon ubuduće neće biti oslobođeni ove vrste poreza, osim u slučaju da su ih držali u posedu najmanje tri godine. Ovo su predložene izmene i dopune Zakona o porezu na dohodak građana koje je Vlada Srbije uputila poslanicima u Skupštini i ukoliko ih usvoje, važiće od početka naredne godine. Treba podsetiti da su neke zemlje iz okruženja, kao Hrvatska, ukinule ovaj porez, a srpska vlada odustala od te ideje.

Porez na kapitalni dobitak plaćaju svi vlasnici akcija prilikom prodaje. Ta dažbina se utvrđuje na osnovicu kao razlika između nabavne cene po kojoj su stečeni, odnosno kupljene, nasleđene ili dobijene na poklon i prodajne cene. Ukoliko se ona ne može utvrditi na osnovu priložene dokumentacije, kao nabavna cena smatra se tržišna u momentu sticanja tih vrednosti. Ako se njima ne trguje na berzi, nabavna cena je nominalna vrednost akcije.
Predloženom izmenom Zakona o porezu na dohodak građana ograničeno je prebijanje kapitalnih gubitaka kapitalnim dobicima. To znači da kapitalni gubitak nastao prodajom prava ili udela neće moći da se prebije dobitkom od prodaje hartija od vrednosti odnosno akcija i obrnuto. Izmenama zakona predviđeno je da se u ukupni godišnji dohodak za oporezivanje uključuju i prihodi od kamate, kao i pozitivna razlika ostvarena prodajom ili otkupom dužničke hartije od vrednosti po diskontnoj ceni. Godišnji porez na dohodak plaćao bi se po stopi od 10 i 15 odsto, tako što bi se na do milion dinara primenjivala stopa od 10 odsto, a iznad milion ova obaveza bi iznosila 100.000 plus 15 odsto na sumu preko milion.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta