Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
DDOR:Cena uvećana na 225 mil. evra?
Beograd, Ljubljana -- Odluka o prodaji DDOR-a još nije doneta, a cena je uvećana na 225 miliona evra, objavio je na svom sajtu magazin Ekonomist.
DDOR Novi Sad nije prodat za 180 miliona evra, a prema tim saznanjima, jedini ponuđač Fondijarija SAI je poboljšala ponudu. Ekonomist navodi i da je ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić nezvanično kazao da su male šanse da se DDOR proda po ceni od 180 miliona evra.

Prema nezvaničnim informacijama, revizori su procenili da je vrednost DDOR-a između 450 i 550 miliona evra, pa je cena koju je ponudila Fondiaria SAI nezadovoljavajuća.

Inače, ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Mlađan Dinkić je rekao u sredu u Kažiprstu radija B92 da je, ukoliko ponuđač ne bude predložio mnogo višu cenu, potrebno odustati od prodaje DDOR-a, jer može da se proda daleko skuplje.

Ukoliko se značajno ne povisi cena, jedna od opcija je da se za šest do devet meseci ponovi tender, ali da se drugačije organizuje, objasnio je ministar. Druga opcija je da se eventualno odustane od privatizacije prodajom strateškom partneru i da se "ide na trenutnu dokapitalizaciju sa nekom međunarodnom finansijskom organizacijom", rekao je Dinkić.

Sa druge strane, istovremeno slovenački list Finance je objavio na svom veb sajtu da je DDOR prodat italijanskoj kompaniji Fondijarija za 180 miliona evra.

Finance objavljuju da je, prema njihovim izvorima, 83 odsto DDOR-a prodato za 180 miliona evra jedinom interesentu, italijanskom preduzeću Fondijarija, koje je u vlasništvu jedne od najbogatijih italijanskih porodica Ligresti.

Prodavci, koji su obavezani ćutnjom, ne žele da komentarišu ni cenu, ni postignuti dogovor, navode Finance i dodaju da je približno trećina DDOR-a u rukama slovenačkih vlasnika - berzanske kuće Publikum i finansijskog društva Maksima Holding, koji takođe ne žele da komentarišu posao.

Slovenački list iz izvora bliskih vlasnicima DDOR-a saznaje da je prilikom prodaje DDOR-a preovladalo mišljenje da se te investicije treba što pre rešiti, kako zbog rizika vezanog za pitanje nezavisnosti Kosova, tako i zbog poslovnih razloga, jer su se godinama snizila i očekivanja vezana za cenu i broj interesenata.

Iako su vlasnici, navodno, postigli dogovor o prodaji, sagovornici Financi upozoravaju da će posao biti sklopljen tek kada novac stigne na račun, a da nije isključeno i da se stvari zakomplikuju u nekom od državnih ureda koji moraju da daju saglasnost za prodaju, zbog političkih pritisaka vezanih za prodaju.


Isti tretman brokerskih kuća i ovlašćenih banaka
Beograd - Predstavnici Vlade Srbije, Komisije za hartije od vrednosti i Beogradske berze založili su se juče na okruglom stolu magazina Bankar za hitnu izmenu onih odredbi Zakona o tržištu hartija od vrednosti koje usporavaju razvoj tržišta kapitala. Oni su, takođe, predložili da se pristupi izradi novog zakonskog rešenja koje će regulisati tu oblast.
- U konsultacijama s relevantnim institucijama postignuta je saglasnost u vezi sa izmenom šest važnih segmenata aktuelnog zakona, ali smo se sporili u vezi sa dve oblasti. Saglasili smo se da je potrebno proširenje definicije primarne i sekundarne javne ponude (IPO i SPO), zatim izmene članova koji regulišu metod utvrđivanja cene akcija u novoj emisiji, kao i u vezi sa obavezama finansijskog izveštavanja. Predlagači se najviše spore oko otvaranja novčanih računa klijenata kod banaka koji glase na brokersko-dilerska društva. Problem predstavlja i pozicija brokersko-dilerskih društava u odnosu na ovlašćene banke - izjavio je Slobodan Ilić, državni sekretar u Ministarstvu finansija.
Direktorka Beogradske berze Gordana Dostanić složila se da je neophodno promeniti članove koji regulišu IPO i podsetila da su pojedine kompanije već pokušale da sprovedu inicijalne javne ponude, ali nisu uspele uprkos višemesečnim pokušajima. Ona se založila i za jačanje sistema kontrole i kažnjavanja kompanija koje se ne pridržavaju obaveze finansijskog izveštavanja. Dostanić smatra da treba izjednačiti položaj brokerskih kuća i ovlašćenih banaka, ali je pre svega insistirala na definisanju strategije razvoja tržišta kapitala jer su pojedina zakonska rešenja pisana prema nemačkom modelu, a druga prema anglosaksonskom zbog čega često dolazi do konfuzije.
Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac ocenio je da je potrebno graditi neoliberalni anglosaksonski koncept tržišta jer je srpsko tržište kapitala plitko, sa mnogo malih igrača kao što su brokerske kuće.
- Ključni princip kojem treba da težimo je nezavisnost Komisije za hartije od vrednosti i neophodno je vratiti joj deo nadležnosti jer je tržište dinamično i zahteva brze reakcije. Osim toga problem je i što nemamo upravni sud koji bi rešavao probleme iz domena koji regulišu Komisija i Narodna banka. To je karika koja nedostaje i Komisiji bi bilo lakše da odlučuje kada iznad sebe ima taj sud. Ovako sve ide ka Vrhovnom sudu koji je ionako zatrpan - ocenio je Štimac.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta