Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Delegacija "Marfina" ne dolazi u Bg
Beograd -- Predstavnici “Marfin investment grupe” otkazali su za danas planiran dolazak u Beograd i finaliziranje dogovora sa „Veranom“.
Kako je ranije bilo najavljeno, delegacija grčke “Marfin investment grupe” (MIG) trebalo je danas da doputuje u Beograd, kako bi sa pobednikom na aukciji za prodaju Robnih kuća “Beograd”, srpskom kompanijom “Verano motors”, razgovarali o njihovom učešću u finansiranju kupovine tog preduzeća.

„Nećemo danas prisustvovati potpisivanju ugovora ‘Verana’ i Agencije za privatizaciju, kao što je bilo najavljeno. Da li ćemo i kada doći u Beograd, još uvek ne znamo“, rekao je visoki zvaničnik grčke kompanije uključen u pregovore, naglasivši da to ne mora automatski da znači postojanje problema.

Kompanija Verano potpisaće danas u 11 sati sa Agencijom za privatizacuju ugovor o kupovini Robnih kuća "Beograd".

Direktor te kompanije, Radomir Živanić, izlicitarao je 29. oktobra najvišu cenu i pobedio na aukciji za prodaju RK "Beograd" u stečaju, ponudivši 360 miliona evra.

Iako je istog dana na sajtu MIG-a objavljeno da je ta kompanija postigla dogovor sa Verano Motorsom o dvotrećinskom vlasništvu nad kompanijom RK "Beograd", Živanić je tvrdio da još nije potpisao nikakav ugovor sa tom kompanijom.

On je tada kazao da su pregovori sa tom grupom u toku i da bi voleo da postigne sporazum sa MIG-om, ali da još nije definisano sa kojim udelom bi ta grupa učestvovala u vlasništvu RK „Beograd".

Verano motors će nakon potpisivanja ugovora podneti dokumentaciju Komisiji za zaštitu konkurencije, koja bi do 22. novembra trebalo da utvrdi da li kupovinom RK "Beograd", Verano dobija monopolski položaj.

Rok za uplatu 360 miliona evra ističe 29. novembra.


VZAS: Dobit 146,4 miliona dinara
Beograd -- Veterinarski zavod iz Subotice (VZAS) je u prvih devet mesecio ove godine imao neto dobit od 146,4 milona dinara.
Prema izveštaju Veterinarskog zavoda iz Subotice neto dobit ostvarena u prvih devet meseci je oko 4,4 puta veća od profita u čitavoj 2006. U finansijskom izveštaju objavljenom na sajtu Beogradske berze, navodi se da je poslovna dobit preduzeća od januara do septembra 2007. godine iznosila 74,4 miliona dinara, dvostruko više nego za 12 meseci 2006.

Povećanju neto dobiti doprinelo je povećanje ostalih prihoda kompanije koju su za prvih devet meseci iznoslili 82,5 miliona dinara, oko devet puta više nego u 2006, dok su ostali rashodi iznosili 3,3 miliona dinara.

Stalna imovina Veterinarskog zavoda iz Subotice povećana je u ovoj godini za 254 miliona dinara, na 1,4 milijarde dinara, a obrtna imovina na kraju septembra je premašila milijaru dinara.

Ukupan iznos dugoročnih kreditnih zaduženja kompanija je na kraju septembra iznosio je 137,7 milona dinara, oko 300.000 dinara manje nego na početku godine, a kratkoročne obaveze su u tom periodu povećane za oko devet miliona dinara na 166 miliona.

Prema podacima Beogradske berze, trenutna tržišna vrednost Veterinarskog zavoda je oko 3,4 milijarde dinara, a količnik cene akcija i zarade po akciji (PE) trenutno iznosi 101,3, što pokazuje da investitori očekuju rast zarade na akcije tog preduzeća. Trenutna cena akcija Veterinarskog zavoda iz Subotice je 2.500 dinara.


Berza: Oktobar obeležio pad indeksa
Beograd -- Veliki pad vrednosti oba berzanska indeksa i pad ukupne kapitalizacije berze, karakterišu poslovanje na Berzi tokom oktobra. 

Indeks Beleks15, koji obuhvata akcije najlikvidnijih srpskih kompanija, poslednjeg dana oktobra imao je za 10,7 odsto, a opšti indeks Beleks lajn za 6,7 odsto nižu vrednost nego poslednjeg dana septembra.

U izveštaju Berze se napominje je da oktobarski pad, iako drastičan, ipak blaži od onog u maju ove godine, kada je Beleks lajn skliznuo za 7,3, a Beleks15 za 11,8 odsto.

Prvih deset dana oktobra nisu ukazivali na trend koji će biti zabeležen u drugoj polovini meseca. Tada je Beleks lajn porastao 1,4 odsto, a Beleks15 za 1,2 procenta, dok je svakodnevni pad karakterističan za drugu polovinu meseca.

Negativne promene su bile prisutne i u kretanju cena akcija na Beogradskoj berzi, ukazano je u izveštaju Berze. Od 50 akcija koje se nalaze u metodu kontinuiranog trgovanja, samo sedam je zabeležilo rast na mesečnom nivou, dok su preostale 43 akcije zabeležile pad, koji je bio najveći kod akcija preduzeća "Telefonkabl" (TLKB) iz Beograda, ukupno 29 odsto.

U oktobru je ostvaren veći obim prometa u svim vidovima trgovanja - po metodu preovlađujuće cene za 43 odsto, a metodom kontinuiranog trgovanja za 23 odsto.

Najveći mesečni promet, više od četiri milijarde dinara, ostvaren je u trgovanju akcijama "AIK banke" iz Niša (AIKB), i to pretežno kroz blok trgovanje.

Ukupni pad kapitalizacije Berze u oktobru dostigao je 39,2 milijarde dinara, odnosno 2,5 odsto na mesečnom nivou.

Akcije koje se nalaze u metodu preovlađujuće cene zabeležile su rast kapitalizacije na mesečnom nivou, i to za 22,8 milijarde dinara ili 2,7 odsto, dok je negativan trend cena uticao na smanjenje kapitalizacije akcija koje se nalaze u metodu kontinuiranog trgovanja i to za 57 milijardi dinara, odnosno 10,4 odsto.

Prema mesečnom izveštaju Berze, u trgovanju obveznicama Republike Srbije, zabeležen je promet od 10,2 miliona evra, 13,9 odsto manje nego u septembru, dok je broj transakcija smanjen za 299 ili 22,1 odsto.

Kada je reč o učešću stranih investitora, proteklog meseca je zabeleženo značajnog povećanja vrednosti prometa u odnosu na prethodna četiri meseca, pri čemu je septembarski promet premašen za 97,4 odsto, naglašava se u izveštaju.

Učešće stranih investitora u trgovanju akcijama bilo je u proseku 39,5 odsto dnevno, a aktivniji su bili u kupovini nego u prodaji akcija.

Prema izveštaju, Beleks sentiment, koji ilustruje predviđanja učesnika i analitičara tržišta kapitala za naredni mesec, ima svoju najnižu istorijsku vrednost, od 82,50 poena.

Nakon tri meseca očekivanog snažnog rasta na tržištu Beogradske berze, do koga nije došlo, nastupio je nagli zaokret u očekivanjima. Karakteristično je da korekcija mišljenja nije išla postepeno ka nivou stagnacije, već dramatično ka snažnom očekivanju pada, što jeste realan i moguć scenario, ali čiju izvesnost ipak tržište treba da potvrdi, ukazuju berzanski analitičari.


Besplatne akcije Telekoma 2008.
Beograd -- Građanima koji nisu do sada dobili akcije javnih preduzeća sledeće godine trebalo bi da budu besplatno dodeljene akcije Telekoma.
To je najavio potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić, ističući da se za sada neće deliti akcije EPS-a. Takođe, predviđeno je i da se građanima omogući da deo akcija velikih javnih preduzeća kupi, čime bi preduzeća dobila novac za investicije.

S obzirom da postoji velika razlika u razvoju tri najveća javna preduzeća predviđeno je da se na berzu sa akcijama NIS-a izađe za dve godine, nakon što to preduzeće dobije strateškog partnera. EPS nije spreman za podelu akcija, ali se proces u tom preduzeću može očekivati za četiri godine.

Prema nezvaničnim procenama ima oko četiri miliona građana koji treba da dobiju besplatne akcije. Mnogo manji broj biće onih koji će moći po povlašćenim uslovima da ih kupe.

Kako je do sada najavljivano, predviđeno je da građani Srbije mogu da kupe akcije velikih javnih preduzeća do maksimalnih 5.000 evra, po modelu kako je napravljena inicijalna javna ponuda za Telekom Hrvatske, gde su 360.000 građana Hrvatske postali akcionari tog javnog preduzeća.

Ipak, akcije hrvatskog Telekoma nisu dale očekivane rezultate. Jagma za akcijama u Hrvatskoj samo je na početku podigla cenu akcija, dok su posle prvog dana trgovanja cene počele da padaju.

Nesmotrena besplatna podela akcija je u zemljama istočne Evrope dovela do tajkunizacije. Velika preduzeća u prvom talasu besplatne podele akcija kupili su bogataši za simbolične sume.


Berza:Ostvareni promet oko 28 mil.€
Beograd -- Ovonedeljno trgovanje bilo je propraćeno daljim smanjenjem prometa i indeksa, ali se u poslednja dva dana stabilizovalo.
Tako da je Indeks najlikvidnijih akcija Beogradske berze Beleks15 nakon 17 dana pada porastao za 0,58 odsto, na 2.520,90 poena.

Cene pojedinih akcija su naizgled dotakle samo dno, što sa druge strane predstavlja šansu za ulazak na nižim nivoima i mogućnost za dobru zaradu. Ostvareni promet iznosi oko 28 miliona evra i manji je u odnosu na prošlonedeljni za 1,7 odsto. Indeks Belex 15 je smanjio svoju vrednost za 4,63 odsto i iznosi 2.520,9 indeksnih poena, dok se prosečno učšće stranih investitora kretalo oko 50 odsto, a dominiralo je na strani kupovine sa preko 63 odsto.

Najtrgovanije akcije bile su iz domena bankarskog sektora, kao posledica objavljivanja rezultata za treći kvartal. Na prvom mestu, sa ostvarenih 2,9 milijardi dinara neto dobiti za prvih devet meseci, sa prometom od oko 432 miliona nalaze se obične akcije AIK banke (AIKB), iako je cena opala za 5,3 odsto završivši na 10.190 dinara. Dok je na prioritetnim akcijama ove banke (AIKBPB) ostvaren promet iznosio 58 miliona dinara sa padom cene od 13,5 odsto, završivši na 5.100 dinara. Akcijama Agrobanke (AGBN) ostvaren je promet od preko 86 miliona dinara, uz pad cene od 7,2 odsto usled objave negativnog rezultata od 3,9 milijarde dinara za 3 kvartal ove godine kao rezultat konverzije duga države u kapital banke.

Sa tri puta manjim prometom od AIK banke trgovalo se akcijama preduzeća Kopaonik iz Beograda (KOPB), ostvareni promet iznosi oko 140 miliona, uz rast cene od 28,7 odsto, ali je poslednje dana ove nedelje opala za 7,44 odsto i završila na 14.300 dinara. Usled pada cene od 7,2 odsto akcija Sojeprotein (SJPT), menadžment ovog preduzeća odlucio je da stavi van snage odluku o dokapitalizaciji. Promet na ovoj akciji iznosio je oko 57 miliona dinara, a cena je završila na nivou od 19.833 dinara.

Akcije Zastave promet iz Kragujevca (ZSTV) ove nedelje pale su za 22 odsto završivši na 1.400 dinara, sa prometom od 1,1 milion dinara. Akcije fabrike ulja Sunce iz Sombora (SNCE) opale su za oko 15 odsto završivši 24.501 dinara usled objave da je vecinski vlasnik raskinuo posao u vezi proizvodnje dva brenda, a istrgovano je akcija u vrednosti od 1,2 miliona dinara.


Andrić na čelu tenderske komisije za privatizaciju RTB
Predsednik Tenderske komisije za prenos eksploatacionih prava i prodaju imovine Rudarsko-topioničarskog basena Bor(RTB) biće državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Luka Andrić, saznaje Beta iz izvora bliskih tom preduzeću.

Jedan od pet članova tenderske komisije, koja bi u utorak u Agenciji za privatizaciju trebalo da otvori ponude za kupovinu borskog kombinata bakra, jeste i državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike Đorđe Mihajlović, navodi izvor Bete.
Kao i u prethodnom neuspelom tenderu, dva člana komisije biće vršilac dužnosti generalnog direktora RTB Miodrag Conić, i predsednik opštine Bor Branislav Rankić.
Rankić je ranije najavio da će prestati da se protivi prodaji RTB-a po sadašnjim uslovima, ukoliko taj srpski gigant ode u ruke ruskoj firmi - zarad uticaja u pregovorima kako bi Kosovo i Metohija ostali u sastavu Srbije.
Jedinu nepoznanicu, prema saznanjima Bete, čini izbor petog člana komisije, čiji se predlog iščekuje iz sindikata RTB-a.
U prethodnom pokušaju privatizacije RTB-a, to je bio predsednik Jedinstvene sindikalne organizacije RTB-a Dragan Aleksić.
Ponude za kupovinu RTB-a po minimalnoj ceni od 340 miliona dolara, podnele su firme SMR, iz sastava ruskog Baznog elementa magnata Olega Deripaske i Briksleg iz Austrije.
Iz trke se povukla kiparska firma Ist Point Zorana Drakulića, najveći poslovni partner RTB-a poslednjih nekoliko godina.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta