Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Novi rast indeksa Beogradske berze
Beograd -- Indeksi akcija na Beogradskoj berzi ponovo ojačali su i to Beleks15 za 1,01 odsto, a Beleks lajn za 0,46 odsto.
Ubeležen je promet od 5,2 miliona evra, od čega je 544.933 evra donela trgovina obveznicama RS. U trgovini akcijama obavljene su 890 transakcije i promet je vredeo 4,7 miliona evra.

Najveći rast cena ostvarile su akcije beogradskih preduzeća "Ratko Mitrović" (RMBG) i "Srbolek" (SRBL), za 10,86, odnosno za tačno 10 odsto i "Privredne banke Beograd" (PRBN), 4,80 procenata.

Akcije preduzeća "Progres" (PRGS) i "Politika" (PLTK) pretrpele su najveći pad cene, za 4,76, odnosno 4,56 odsto

Po vrednosti prometa prednjače danas "Kopaonik" iz Beograda (KOPB), sa 65.232.237 dinara, "AIK banka" iz Niša (AIKB), sa 50.253.354 i "Alfa plam" iz Vranja (ALFA), sa 40.999.200 dinara.

Učešće stranih investitora bilo je 59 odsto.

Najtrgovanija serija A 2013

Na Beogradskoj berzi je u današnjem trgovanju obveznicama Republike Srbije postignut promet od 544.933 evra, dvostruko više nego krajem prethodne sedmice, a najviše je trgovano obveznicama koje dospevaju na naplatu 2013 godine.

Prema izveštaju Berze, promet obveznica serije A 2013 dostigao je 296.626 evra, uz cenu od 73,95 do 74,75 odsto nominalne vrednosti.
Obveznicama serije A 2008 trgovano je za 5.467 evra po ceni od 96,60 do 96,90 odsto nominalne vrednosti, serije A 2009 za 58.159 evra uz raspon cene od 91,78 do čak 94,00 odsto, a serije A 2010 za 9.106 evra, po ceni od 86,70 do 86,75 odsto nominale.

Promet obveznica serije A 2011 bio je 12.983 evra uz cenu od 82,05 do 82,55 odsto, a serije A 2012, 85.000 evra po ceni od 78,30 do 78,50 odsto njihove nominalne vrednosti.

Trgovanje obveznicama serije A 2014 bilo je 45.106 evra uz cenu od 70,13 do 70,30 odsto, serijom A 2015 trgovano je za 14.693 evra po ceni od 66,40 do 66,55 odsto, a serijom A 2016 za 17.793 evra, uz cenu od 62,27 do 63,02 odsto nominalne vrednosti.

Republičke obveznice za izmirenje stare devizne štednje dospevaju na naplatu svakog 31. maja u godini koju označava serija obveznice.


Danas rang-lista takmaca za RTB „Bor“
Agenciji za privatizaciju najavila je da će danas u 16 sati u Beogradu biti otvorene ponude na tenderu za prodaju Rudarsko-topioničarskog basena „Bor“ po minimalnoj ceni od 340 miliona dolara, na kojem, prema do sada dobijenim podacima, učestvuju firme SMR iz sastava ruskog „Baznog elementa“ magnata Olega Deripaske i kompanija „Brixlegg“ iz sastava austrijske industrijske grupacije „A-tech“.

Tenderska komisija bi, kako se očekuje, trebalo da oceni da li su ponude ispravne i objavi imena ponuđača.
Predsednik Jedinstvenog sindikalnog veća RTB-a i član tenderske komisije u neuspelom pokušaju prodaje RTB-a Dragan Aleksić, međutim, nezadovoljan je transparentnošću ovog procesa i smatra da prodaja te kompanije „ne ide dobrim putem“.
- Mi smo za člana tenderske komisije predložili predsednika sindikata iz Rudnika bakra „Majdanpek“ Gorana Antića, ali on još nije dobio nikakav poziv - rekao je Aleksić za „Blic“.
Međutim, samo dva sata kasnije, rešenjem je za petog člana tenderske komisije, koju će predvoditi državni sekretar u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja Luka Andrić, izabran Milutin Negovanović, predsednik Sindikata Rudnika bakra „Bor“.
Kako se nezvanično saznaje, među ostalom četvoricom članova su državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike Đorđe Mihajlović i v.d. generalnog direktora RTB-a Miodrag Conić.
Član komisije je i predsednik opštine Bor Branislav Rankić, koji je ranije rekao da će odustati od protivljenja prodaje RTB-a po sadašnjim uslovima ukoliko taj srpski gigant ode u ruke ruske firme zarad uticaja u pregovorima o budućem statusu Kosova i Metohije. U tom svetlu mogao bi se posmatrati i susret srpskog premijera Vojislava Koštunice sa vlasnikom „Bejzik elementa“, tokom kojeg je bilo reči o privatizaciji RTB-a.
Ovoj tezi u prilog ide i činjenica da je ruski biznismen izrazio očekivanja da će pri odabiru najbolje ponude za RTB, Srbija imati u vidu i druge interese.
Još uvek je nepoznanica povlačenje iz trke za RTB „Bor“ kiparske firme „Ist point“ Zorana Drakulića, najvećeg poslovnog partnera RTB-a poslednjih nekoliko godina. On ni juče nije želeo da kaže bilo šta o tome.
Drugi kandidat, „Brixlegg“ je jedna od kompanija austrijske industrijske grupacije „A-tech“, čiji je vlasnik Mirko Kovač. Malo je poznato da su pedesetih godina prošlog veka stručnjaci RTB „Bor“ boravili na usavršavanju i specijalizaciji u topionicama „Brixlegga“.


Pad indeksa prisutan i u zemljama u regionu
Makedonsko tržište je u poslednjih petnaest dana izgubilo blizu 20 odsto vrednosti, dok su indeksi na Banjalučkoj berzi pali za gotovo polovinu vrednosti od aprila ili 12 odsto od početka ove godine
Sunovrat berzanskog tržišta koji je otpočeo u prošli ponedeljak, nastavio se i u utorak, da bi do petka došlo samo do delimične stabilizacije, pa se može zaključiti da je za nama jedna od lošijih nedelja. Očekivanja da će se i ove godine, kao i u nekoliko prethodnih, posle leta nastaviti rast tržišta nisu bila realna, pa postoji verovatnoća da je takav optimistički pogled na berzanska dešavanja otišao u istoriju. Cene su i dalje na dosta visokom nivou, a najave velikih poslovnih projekata i dobrih poslovnih rezultata, a koje inače uvek imaju najveći uticaj na rast cena, kod većine kompanija izostaju. Kod kompanija koje su pak i najavile nove poslovne poduhvate poput „Sojeproteina“, entuzijazam se raspršio, jer su ta očekivanja već reflektovana u cenama akcija. Uz sve to, neizvesnost oko rešavanja pitanja statusa Kosmeta, raspisivanja predsedničkih izbora, samo dodatno unose, najblaže rečeno, suzdržanost među investitorima kod odlučivanja o kupovini.

Treba, takođe, dodati i to da se na tržištima u Makedoniji i Bosni dešava pravi berzanski kolaps. Makedonsko tržište je u poslednjih petnaest dana izgubilo skoro 20 odsto vrednosti, dok su indeksi na Banjalučkoj berzi izgubili skoro 50 odsto vrednosti od aprila ove godine ili 12 odsto od početka ove godine. Ovakvom padu na toj berzi prethodio je, međutim, vrtoglavi rast u periodu od početka godine do aprila, kada su indeksi udvostručili svoje vrednosti, i to bez nekih većih razloga, i zato je proces hlađenja u takvim uslovima bio očekivan.

Protekle nedelje banke su objavile rezultate za treći kvartal tekuće godine. „Agrobanka“ je objavila ogroman gubitak od preko 3 milijarde dinara, što se veoma brzo reflektovalo na vrednost njenih akcija koja je, u samo dva dana, umanjena za 11 odsto. Jedna akcija „Agrobanke“ u petak na zatvaranju vredela je 26.900 dinara. Od februara ove godine, kada su nade u preuzimanje banke nestale, ove akcije su izgubile 34 odsto vrednosti.

Nasuprot „Agrobanci“, AIK banka će očito i ove godine ostvariti izuzetne rezultate. U trećem kvartala neto profit banke je dostigao 2,8 milijardi dinara, što je 75 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Akcije AIK banke, doduše, izgubile su neznatno na vrednosti protekle nedelje usled generalnog pada tržišta, ali izuzetno veliki promet ostvaren u trgovanju upućuje na zaključak da je interesovanje investitora za ovu banku veoma veliko.

Kompanija „Sojaprotein“ odložila je najavljenu dokapitalizaciju. Cena akcija ove kompanije na berzi je u petak iznosila 19.830 dinara i ispod je najavljene emisione cene od 20.600 dinara. To je navedeno kao osnovni razlog za odlaganje dokapitalizacije jer se planirana emisiona cena u ovom trenutku ne može smanjiti.


Akcije za četiri miliona građana
Beograd -- Oko četiri miliona građana Srbije, u drugoj polovini 2008. godine trebalo bi da dobije 15 odsto akcija Telekoma.
U naredne tri godine građani bi trebalo i da dobiju akcije NIS-a, JAT-a, EPS-a, Aerodroma „Nikola Tesla“ i Galenike, kao i novac od akcija već privatizovanih preduzeća, rekao je ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić .

Dinkić je najavio da će do kraja nedelje Vlada Srbije usvojiti Strategiju privatizacije javnih preduzeća, kao i da će do kraja novembra vlada usvojiti Zakon o besplatnoj podeli akcija. Strategijom privatizacije koju je predstavio resorni ministar Mlađan Dinkić, predviđeno je da se akcije EPS-a, Telekoma, Aerodroma i Galenike ponude na berzi.

Deo akcija velikih javnih preduzeća dobiće svi punoletni građani Srbije koji do sada nisu učestvovali u privatizaciji, počev od ljudi zaposlenih u državnoj upravi, obrazovanju, prosveti, do penzionera, novinara i radnika u javnim preduzećima.

"Profesor, novinar, lekar, državni činovnik i radnik NIS dobiće isto besplatnih akcija kako bi se zadovoljila pravednost procesa, ali će radnici javnih preduzeća, sadašnji i bivši, dobiti povlašćen status pri kupovini dodatnih akcija", objasnio je Dinkić. Međutim, usvajanjem zakona o podeli besplatnih akcija građani stiču samo pravo na akcije, ali ne i na to da njima raspolažu. Dinkić kaže da to znači da neće moći da njima trguju pre nego što se odredi tržišna vrednost.

Svim građanima biće podeljen novac od prodaje akcija privatizovanih preduzeća koja su u privatizacionom registru. Ministar je objasnio da je tehnički neizvodljivo da se akcije ovih preduzeća dele na veliki broj akcionara, pa će se akcije prodati na berzi ili postojećem vlasniku po ceni koja neće biti niža od one koja je dostignuta pri prodaji.

Takvih ima 68 preduzeća, poput Duvanske industrije Vranje i Niš, Beopetrola, Merime, Valjaonice bakra Sevojno, Zdravlja iz Leskovca, Jelen Dola, šećerana, cementara i drugih. Od berze i vrednosti preduzeća, zavisi i to koliko će novca građani i dobiti.

Dinkić kaže da će strane direktne investicije, ukoliko vlada usvoji koncept privatizacije javnih preduzeća, u narednoj godini iznositi minimalno šest milijardi dolara.

"Garantujemo više od šest milijardi dolara direktnih stranih investicija. U periodu od 2008. do 2010. godine svake godine garantujemo od šest do osam milijardi dolara direktnih stranih investicija. Garantujemo stopu privrednog rasta za te tri godine u proseku od sedam do devet odsto godišnje", rekao je Dinkić.

Dinkić je rekao da bi država od novca koja bi dobila prodajom svog dela vlasništva u javnim preduzećima iskoristila za realizaciju svih krupnih infrastrukturnih projekta.

Prodaja većinskog paketa NIS-a
Dinkić je rekao da će u prvom kvartalu naredne godine biti objavljen međunarodni javni poziv za tendersku privatizaciju NIS. Predlog ministarstva je da se proda 51 odsto kapitala NIS, da se 15 odsto akcija podeli građanima, dok bi država zadržala 34 odsto akcija i stekla, na osnovu ugovora sa pobednikom na tenderu, pravo da štiti sve nacionalne interese vezane za NIS.

"Ukoliko se ide na manjinsku prodaju od 25 odsto svejedno se strancu, koji će imati novca da kupi NIS, odmah daje pravo upravljanja, a država dobija manje novca. Mislimo da je daleko bolje da, kada se već daje pravo upravljanja, država dobije više novca", rekao je Dinkić.

On je rekao da će biti ponuđena visoka početna cena za NIS, a završnica će biti na javnoj aukciji, kao i kod prodaje Mobtela. "Očekujemo prihod od nekoliko milijardi evra od te privatizacije", rekao je Dinkić.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta