Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Crveni oktobar ili berza za ponavljače
Svako ko je u proteklom periodu nesvesno ili namerno zanemarivao postajanje rizika investiranja u hartije od vrednosti, nakon nedavne berzanske bure moraće ozbiljno da porazmisli o promeni strategije.
 
Sunovrat većine likvidnih hartija i oštar pad berzanskih indeksa, pokazao je da su brojni ulagači itekako slabog iskustva i strpljenja što su svakako glavni sastojci karaktera pravog investitora.

Mnogi nervozni berzanski igrači u potpunosti su likvidirali svoje portfelje napuštajući berzanski parket, da bi se na njega verovatno ponovo vratili da predvode sledeći talas, talas rasta tržišta.

Slično kao i proletos, berzanska dešavanja su ponovo dospela u žižu interesovanja javnosti. Ovaj put, usled naglog silaznog trenda tržišta koji su karakterisali velika nervoza i panične reakcije investitora. Glavni pokretači pada akcija bili su politička neizvesnost i nestrpljenje investora nakon višemesečne postepene korekcije i stagnacije tržišta.

Više nego primetna suzdržanost inostranih investitora pojačala je pritisak na strani prodaje što je posledično dovelo do korekcije cena većine likvidnih hartija. Ovakva situacija obično dovodi do fenomena spirale poput one inflacione čiji nam je mehanizam funkcionisanja dobro urezan u sećanja.

I dok se nedostatak poverenja u stabilnost domaćeg društveno-političkog sistema odnosio pre svega na inostrane investitore, nosioci paničnog ponašanja uglavnom su bili domaći ulagači koji su tek od proleća postali brojniji učesnici na domaćoj berzanskoj sceni.
Veći deo ovih investitora, usled nedovoljne edukovanosti i niskog nivoa berzanske svesti, tokom snažnog uzlaznog trenda u prvom kvartalu bio je glavni nosilac iracionalnog ponašanja, plaćajući ma koju cenu da bi se došlo u posed akcija.

Pandan ovom ponašanju bile su prošlonedeljne panične prodaje, te su mnogi od akcionara bili pravi pokazni primeri stare narodne o hvatanju u kolo i plaćanju ulazno/izlazne provizije.

Mada će se većina složiti da neuki ulagači plaćaju danak višedecenijskog odsustva tržišnog ponašanja u svim društvenim sferama i nepostojanja državne strategije za edukacijom akcionara, deo uzroka haotičnog ponašanja sigurno leži u želji ulagača za brzom zaradom.

Kratak vremenski horizont glavni je deo slagalice koja navodi investitore na brzoplete poteze i ponašanje koje se kosi sa zdravim razumom. Velika prepreka ka njihovom uspehu je i berzanska needukovanost koja u bliskoj prošlosti usled brzog tranzicionog rasta nije nosila teže posledice.

Sada, kada pogledom unazad vidimo da je tržišna vrednost domaćih kompanija (i naravno njihovih akcija) porasla u godinama za nama desetak i više puta, odabir akcija je kudikamo kompleksniji.

Vreme sigurnih i lakih zarada uveliko je prošlo, a prinosi koje investitori budu ostvarivali svakako će biti niži od onih iz vremena kada je i pikado teorija garantovala miran san. Domaća berza hartija od vrednosti, polako postaje mesto gde se cena loših odluka počinje veoma brzo naplaćivati, a to je svakako jedini put ka stvaranju efikasnog tržišta kapitala.


Početna cena za NIS dve milijarde evra?
Šta je bolje rešenje za nacionalnu naftnu - kompaniju, prodaja većinskog ili manjinskog paketa akcija
Ukoliko Vlada Srbije prihvati predlog Ministarstva ekonomije o prodaji 51 odsto Naftne industrije Srbije početna cena za taj paket bila bi dve milijarde evra, a mogla bi, u slučaju velikog interesovanja, da bude podignuta na 2,5 milijardi evra, saznaje Danas od izvora u tom Ministarstvu. Taj iznos u skladu je sa procenom ministra ekonomije i regionalnog razvoja Mlađana Dinkića, koji tvrdi da bi prodaja većinskog udela u NIS donela državi prihod od nekoliko milijardi evra.
Strategija Ministarstva ekonomije, barem kada je reč o NIS, značajno odstupa od ranijih planova države. Vlada Srbije usvojila je predlog privatizacionog savetnika, Meril Linč i Rajfajzen investment, koji sugeriše da bude prodat manjinski paket akcija NIS. Iako bi stekao manjinski paket, strateški partner bi dobio pravo upravljanja Naftnom industrijom i to bi trebalo da bude podsticaj većem interesovanju stranih kompanija za NIS.
Stručnjak za energetiku Zorana Milanović-Mihajlović kaže za Danas da ne vidi razlog zašto bi se odstupilo od predloga privatizacionog savetnika.
- Ne znam šta je cilj promene strategije. Da li je namera samo da se dobije što više novca od prodaje naftne kompanije ili je cilj da se NIS strateški razvije i u regionu bude ono što je trebalo da bude još 2002. godine. Ako pričamo o prodaji većinskog paketa ne mislim da je to dobra varijanta. Treba podsetiti da je Dinkić, kao ministar finansija u prethodnoj vladi, glasao za strategiju privatizacionog savetnika - podseća Milanović Mihajlović.
Naša sagovornica procenjuje da je za NIS najbolje rešenje da što pre pronađe strateškog partnera. Ona ocenjuje da različite izjave potpredsednika Vlade i ministara za ekonomiju i energetiku o privatizaciji NIS pokazuju da u Vladi još ne postoji konsenzus kako da se taj posao obavi.
- Predlog ministra Dinkića dovešće do novih razmimoilaženja unutar Vlade jer se neki ministri neće s njim složiti. Rezultat toga biće da ćemo opet gubiti vreme za pronalaženje najboljeg rešenja za NIS, a kompanija je odavno trebalo da krene u promene - kaže Zorana Milanović-Mihajlović i dodaje da je, bez obzira koliki paket bude ponuđen na prodaju, neophodno postaviti minimalnu cenu koju će ponuđači morati da plate.
Predsednik Skupštine Nafta AD Nebojša Atanacković smatra da je predlog privatizacionog savetnika neuporedivo bolji od prodaje većinskog paketa.
- Taj model je već proveren na primeru mađarske kompanije MOL koja je posle jedne od najuspešnijih privatizacija izvanredno napredovala. Kod postepene privatizacije vremenom bi došlo do značajnog povećanja vrednosti kompanije, a pri sadašnjem stanju NIS praktično bi prodali tržište i dominantan položaj NIS jer kompanija ne vredi mnogo imajući u vidu stanje pumpi, rafinerija, rezervoara - kaže za Danas Atanacković.
Bivši direktor NIS Dimitrije Vukčević smatra da nije od presudnog značaja da li se na prodaju nudi manjinski ili većinski paket u naftnoj kompaniji jer u oba slučaja kupac dobija pravo upravljanja. On ističe da bi mogla da se odredi početna cena za paket akcija NIS, ali da sve zavisi od toga da li će se kupci voditi samo ekonomskim principima ili i nekim drugim kriterijumima. Vukčević ocenjuje da ruske kompanije imaju i druge razloge za kupovinu NIS osim ekonomskih, dok velike zapadne kompanije planove zasnivaju uglavnom samo na ekonomskim principima pa nije čudno što nisu preterano zainteresovane za NIS.
Prema predlogu Ministarstva ekonomije u prvom tromesečju sledeće godine bio bi donet zakon o privatizaciji NIS i raspisan kvalifikacioni tender. Kompanije koje ispunjavaju uslove kvalifikacionog tendera dobile bi priliku da se na javnoj aukciji, pred TV kamerama, nadmeću za NIS. Optimizam o postizanju visoke cene za NIS u Ministarstvu ekonomije verovatno baziraju na pozitivnim primerima aukcijske prodaje Mobtela i Robnih kuća Beograd. Podsetimo, za učešće na aukciji za Mobtel najniža ponuđena cena morala je da bude 800 miliona evra, a prodat je za više od 1,5 milijardi evra, dok je početna cena za Robne kuće od 140 miliona evra uvećana za više od dva i po puta (360 miliona).
Ministar Dinkić najavio je da će se strategija naći pred Vladom do kraja nedelje, ali je pitanje da li bi trebalo da je razmotri i Komisija za restrukturiranje i privatizaciju javnih preduzeća kojom predsedava potpredsednik Vlade Božidar Đelić. U njegovom kabinetu i Kancelariji za saradnju s medijima Vlade Srbije juče nisu imali informaciju da li će se i kada Komisija sastati.
U pričama o privatizaciji NIS među zainteresovanim kompanijama najčešće su pominjani mađarski MOL, austrijski OMV, Helenik Petroleum i ruski Lukoil. Mnogi kao favorita, zbog veličine, finansijske moći, ali i političkih razloga, ipak vide ruski Gaspromnjeft, deo Gasproma, a zainteresovanost je pokazao i rumunski Rompetrol.


Najprofitabilnije akcije AIK banke i Energoprojekta
Beograd - Vrednost prometa na Beogradskoj berzi varira iz dana u dan, pa je tako, recimo, posle nešto uspešnijeg trgovanja zabeleženog u utorak, juče usledio pad prometa koji se spustio na 439,9 miliona dinara. Strani investitori zadržavaju visok nivo aktivnosti od 51,73 odsto, pogotovu na strani kupovine akcija, gde je njihov učinak duplo bolji nego na strani prodaje. I berzanski indeksi juče su živnuli - BELEXLINE je skočio za 0,48 odsto a BELEX15 za 1,09 odsto, samo je SRX zabeležio pad vrednosti od 0,33 odsto. Najveća statistička promena registrovana je u trgovanju obveznicama RS gde je promet drastično smanjen na 61.226 evra.
Kao i prethodnih dana, investitori su najviše ulagali u kupovinu akcija AIK banke koje su ostvarile promet od 49,9 miliona dinara. Na drugom mestu našle su se hartije od vrednosti Energoprojekt holdinga kojima se trgovalo za 44 miliona dinara, dok je povećana tražnja vredna 28,3 miliona dinara za akcijama uljare Vital doprinela oporavku njihove cene za 5,09 odsto. Agrobanka uspela je da odbrani cenu od 27.000 dinara po akciji, uprkos činjenici da je trgovanje njenim vlasničkim papirima vredelo 24,4 miliona dinara. Zbog povećane tražnje od 23,3 miliona dinara, od juče su na listi najtraženijih našle i akcije Goša Montaže. Više se trgovalo i Projektomontažom (16,1 milion dinara), kao i akcijama Univerzal banke (12,4 miliona dinara). To je rezultiralo skokom cene akcija Projektomontaže za 12,5 odsto, a Univerzal banke za osam procenata. Najviše je skočila cena akcija Somborstana (20 odsto), a u stopu ih slede hartije od vrednosti Agrosemena iz Kikinde (skok od 14,49 odsto) i novosadskog Motinsa čija je vrednost porasla za 7,5 odsto.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta