OMV i „Gaspromnjeft“ glavni kupci NIS-a Zaoštrava se borba konkurenata pred privatizaciju domaće naftne kompanije Da je ruska kompanija „zagrizla“ potvrdila je poseta Alekseja Milera, prvog čoveka „Gasproma“ Beogradu, kada se sastao sa Tadićem i Koštunicom, ali i pre dva dana odlazak izvršnih direktora NIS-a u Rusiju BEOGRAD - Dva najozbiljnija konkurenta za kupovinu većinskog paketa Naftne industrije Srbije su „Gaspromnjeft“, deo ruskog gasnog giganta „Gasproma“, i austrijska kompanija OMV. Ovim firmama odgovara, kako saznajemo, prodaja većinskog paketa deonica NIS-a, koja trenutno ima dosta zagovornika. Inače, prodaja 51 odsto akcija NIS-a od početka je bila omiljenija među velikim kompanijama, a posebno ruskim. Zasad je ipak zvanično na snazi još strategija Meril Linča i Rajfajzen investmenta o prodaji 25 plus 12,5 odsto deonica NIS-a, mada je posle više meseci samo verbalnog zalaganja za većinsku privatizaciju Mlađan Dinkić, ministar ekonomije, pre nekoliko dana ovakav model i zvanično predložio koalicionim partnerima u Strategiji privatizacije.
„Gaspromnjeft“ je definitivno postao prvi ruski favorit i tako istisnuo „Lukojl“, koji se spominjao kao kupac NIS-a. Ovakav rasplet mogao se očekivati, mada je delimično i potvrđen napisima u ruskoj štampi da bi „Gasprom“ čak uskoro mogao da preuzme ceo „Lukojl“. Da je „Gaspromnjeft“ „zagrizao“ potvrdila je poseta Alekseja Milera, prvog čoveka „Gasproma“ Beogradu, kada se sastao sa Tadićem i Koštunicom, ali i odlazak izvršnih direktora NIS-a u Rusiju, u utorak, na sastanak sa predstavnicima ruske firme. Ovakva poseta bi mogla da se protumači kao favorizovanje Rusa, ali teško da se neko na to još obazire posle govora predsednika DSS-a i premijera Vojislava Koštunice na Skupštini ove stranke. On je tada rekao da „Srbija ima najveći interes da ostvari stratešku saradnju sa Rusijom odnosno sa „Gaspromom“, kako bi postala vodeća zemlja u regionu u oblasti energetike. „Memorandum (sa „Gaspromom“) i tekući pregovori pružaju realnu osnovu za ostvarenje za zemlju najvažnijih energetskih projekata“, rekao je on sredinom oktobra.
Austrijski OMV bi u nameri da parira „Gaspromnjeftu“ mogao da potraži „pomoć“ Kuvajćana odnosno jedne od njihovih naftnih kompanija, kako bi formirali konzorcijum za NIS i imali što više izvora sirove nafte. OMV-u bi posao mogla da pokvari činjenica da velike ruske kompanije, pa i „Gaspromnjeft“, ne vole konkurenciju, pa ni tendere. „Gaspromova“ firma se tako nije nigde obiljnije nadmetala za neku firmu jer više voli da konkurenciju „sredi“ na drugačiji način. U takvoj situaciji preti i mogućnost da vlada odluči da bez tendera da NIS ruskoj firmi.
Nema pravde pri podeli akcija Danilo Šuković, direktor u Institutu društvenih nauka Oko četiri miliona građana koji to pravo nisu dosad ostvarili biće u mnogo nepovoljnijem položaju od onih koji su akcije stekli 1997. godine u „Apatinskoj pivari“, „Hemofarmu“ ili „Sintelonu“ BEOGRAD - Građani Srbije do prvih besplatnih akcija mogli bi da dođu krajem sledeće godine i to u Naftnoj industriji Srbije, Aerodromu „Nikola Tesla“, „Jatu“ i verovatno „Telekomu“ dok će na deonice Elektroprivrede Srbije morati da pričekaju. Pre toga vladajuće partije treba da se saglase oko privatizacije tri javna preduzeća, što dosad nije urađeno. U suprotnom postoji mogućnost da građani samo dobiju deonice, ali da ne mogu njima da trguju dok država ne obavi privatizaciju.
Izvesno je samo da će četiri miliona građana dobiti između 50 i 60 evra prodajom po 15 odsto akcija dosad privatizovanih preduzeća koja se nalaze u Privatizacionom registru. Aleksej Misailović, direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima Fokus invest, kaže da akcije iz registra vrede oko 242 miliona evra, a prema njegovoj proceni one bi mogle da se nađu na Berzi već do kraja juna sledeće godine. To znači da bi posle toga pare mogle da budu i podeljene građanima, naravno pod uslovom, da DS i DSS prihvate predlog Mlađana Dinkića, ministra ekonomije.
Dinkić je pre nekoliko dana predložio besplatnu podelu akcija građanima, koji ih dosad nisu dobili, prvo podelom novca od već prikupljenih akcija u registru, a onda raspodelom po 15 odsto u pet preduzeća - NIS-u, EPS-u, Aerodromu, „Galenici“ i „Jatu“ i 14 odsto u „Telekomu“. On je najavio i treći model, a to je inicijalna javna ponuda u kojoj bi čak i oni koji su do sada dobili neke akcije imali mogućnost da kupe po garantovanoj ceni za najviše 5.000 evra vrednosne papire šest navedenih preduzeća ali i još nekih.
Misailović kaže da bi po ovom načinu prodaje akcije „Tigra“, „Energoprojekta“ i „Galenike“, vredele oko 150 miliona evra i za prodaju bi mogle da budu spremne do septembra sledeće godine.
- Akcije Aerodroma, NIS-a i „Jata“ bi na berzi krajem iduće godine vredele oko 357 miliona evra. „Telekom“ i EPS su nezahvalni za prognoze i što se tiče vrednosti 14, odnosno 15 odsto njihovih akcija, i vremena kada bi mogle da se pojave na berzi. U „Telekomu“ postoji strani partner, pa i sa njim treba usaglasiti stavove, a oko EPS-a ima dosta nepoznanica - navodi Misailović. Ova procena bi konkretno značila da bi građani preko podele 15 odsto Aerodroma, „Jata“ i NIS-a dobili po 90 evra, što je malo, ali ako sačekaju prodaće ih skuplje. Mnogo više će se ipak dobiti od „Telekoma“ i EPS-a.
Danilo Šuković, direktor Centra za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka, smatra da podelom novca od prodaje akcija iz registra pravda sigurno neće biti zadovoljena. „Oko četiri miliona građana koji to pravo nisu dosad ostvarili biće u mnogo nepovoljnijem položaju od onih koji su akcije stekli 1997. godine u „Apatinskoj pivari“, „Hemofarmu“ ili „Sintelonu“. Izdvajanje po 15 odsto akcija u registar je suviše malo za ogroman broj ljudi. Situacija će se nešto popraviti kada se obavi i podela 15 odsto akcija iz šest javnih preduzeća, ali će to ići sporo. Kada se to desi važno je da građani mogu što pre da ih iznesu na Berzu, a da bi prošli što bolje najvažnije je da ih država edukuje kako bi dobijeni novac od prodaje akcija iskoristili za biznis, a ne, kao svih ovih godina, za potrošnju“, kaže Šuković.
Investitori usporili aktivnosti na Berzi Beograd - Još jednom se pokazalo da pozitivne informacije ne utiču na Beogradsku berzu. Naime, posle jučerašnjeg parafiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, što je trebalo da bude znak investitorima da je tržište Srbije perspektivno, investitori su "usporili" aktivnost, a promet na Beogradskoj berzi smanjen je na 256,4 miliona dinara. Smanjen je i broj transakcija (na 873) i učešće stranih investitora u ukupnom prometu Beogradske berze (na 35,7 odsto). Jedino berzanski indeksi beleže rast vrednosti. Indeksi BELEXLINE i BELEX15 registrovali su skok vrednosti od 22 odsto, a SRX 0,6 odsto. Akcije AIK banke su sa prometom od 41,6 miliona dinara i dalje na prvom mestu po obimu trgovanja, dok ostale akcije na berzi beleže smanjenjen promet. Tako je hartijama od vrednosti Agrobanke trgovano za 17,5 miliona dinara, beogradske Informatike 17,4 miliona dinara, a akcijama Sojaproteina za 14,4 miliona dinara. Veći promet ostvaren je u trgovanju akcijama Projektomontaže (12,4 miliona dinara), koje beleže i rast cene za 700 dinara, što je ujedno i njihov istorijski maksimum. Kada je reč o rastu cena vlasničkih papira, značajan skok beleže hartije firmi Somborstana i Strele iz Uba (19,9 odsto), uz nepodmirenu tražnju, pa se danas može očekivati dalji rast cena tih akcija. Značajniji skok (pet odsto) imale su i akcije Zorka Pharme, kojima se trgovalo za oko 1,7 milion dinara.
|