"Besplatne akcije već u januaru" Beograd -- Zakon o podeli besplatnih akcija građanima mogao bi da bude na snazi već od Nove godine, kaže Mlađan Dinkić Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić izjavio je da bi to otvorilo mogućnost da oko četiri miliona građana, koji do sada nisu dobili akcije u procesu privatizacije, ostvare pravo na beneficiju koja je predviđena zakonom još davne 2001. godine, rekao je Dinkić za "Novosti".
"Mi smo se odlučili za model koji predviđa da svi punoletni državljani Srbije, koji navrše 18 godina zaključno sa 31. decembrom 2007. godine, imaju pravo na besplatne akcije", kazao je Dinkić.
On je objasnio da oni koji će ostvariti pravo na besplatne akcije moraju da imaju prebivalište na teritoriji Srbije, ili status privremeno raseljenog lica sa Kosova i Metohije.
"Pravo na besplatne akcije imaju svi koji su državljanstvo stekli zaključno sa 30. junom 2007. godine. Ovaj rok je stavljen kako bi se izbeglo fiktivno prelaženje u državljanstvo sada, kada je zakon donet", rekao je Dinkić.
Prema njegovim rečima, evidencija će za građane biti vrlo jednostavna, oni će moći da se prijave samo sa ličnom kartom bilo kojoj pošti ili filijali Nacionalne službe za zapošljavanje i tamo će se lični podaci upoređivati sa onim iz biračkih spiskova.
"Građanin tu završava sa prijavom, naravno, bez ikakvih troškova. Sve, zatim, kontroliše Agencija za privatizaciju", naveo je Dinkić i dodao da očekuje da će javni poziv građanima za prijave biti objavljen već tokom januara naredne godine. Dinkić je ukazao da građani ovim zakonom dobijaju 15 odsto ukupne vrednosti kapitala javnih preduzeća koja su predmet privatizacije u naredne tri godine - NIS, EPS, Jat, Telekom, Galenika i Aerodrom "Nikola Tesla".
"Planiramo da se svakom dodeli po nekoliko akcija svih javnih preduzeća na koje se zakon odnosi. Želja nam je da građani dobiju mogućnost da te akcija prodaju, a deo, možda, i zadrže", rekao je Dinkić i dodao da će prva trgovanja akcijama, ukoliko sve bude išlo po planu, početi u prvoj polovini 2009. godine.
On je objasnio da kada krene evidencija, niko neće dobiti papir na kome piše da je on vlasnik akcija javnih preduzeća, već će mu Agencija izdati samo potvrdu da se prijavio za podelu u predviđenom roku.
"Pravo na akcije nije prenosivo. Znači, samo onaj na čije ime akcije budu, moći će i da ih proda. Izuzetak je predviđen samo u slučaju da onaj ko se za akcije prijavi, do realizacije deonica na berzi premine. Tada će njegovi naslednici imati pravo da postanu vlasnici akcija koje su mu namenjene", precizirao je Dinkić.
Prema njegovim rečima, prijavljivanje za ostvarivanje prava na besplatne akcije ići će po istom sistemu kao i glasanje na izborima.
"Kada dobiju akcije javnih preduzeća, građani mogu i da se udružuju. Verujem da će udruženja malih akcionara navedenih firmi dovesti i do veće korporacijske odgovornosti u ovom sektoru", naveo je on.
Ponudom kvalitetnih hartija do poverenja investitora Kretanja na Beogradskoj berzi pod lupom brokera U prethodnih mesec dana indeksi Beogradske berze beleže konstantan pad. Ne pamti se da je indeks srpskih najlikvidnijih hartija od vrednosti, BELEX15 sedamnaest dana zaredom bio u minusu, a to se dešavalo tokom oktobra meseca. "Makroekonomska nestabilnost, politička kriza i nadolazeći izbori samo su neki od faktora koji slabe poverenje investitora u srpsko tržište hartija od vrednosti", procenjuje za Danas Zvezdan Žarić, broker I2R Brokera. On, takođe, tvrdi da je izlazak stranih investitora iz nekih hartija od vrednosti pokrenuo silaznu spiralu, koja negativne efekte ispoljava već punih mesec dana. Odluku većih investicionih fondova sledili su i mali investitori koji su, nezadovoljni profitom na kratak rok, preusmerili svoj kapital. Ovakva slika našeg finansijskog tržišta nema osnovu u realnom sektoru, jer ako pogledamo finansijske izveštaje, obime i planove poslovanja vodećih srpskih kompanija čijim se akcijama trguje na Beogradskoj berzi, videćemo da stanje nikako ne odgovara kretanju cena akcija na tržištu. Ilustracije radi, akcije srpskih banaka zabeležile su najniži nivo u proteklih godinu dana. Akcije Metals banke beleže istorijski minimum od 40.200 dinara, dok se cena akcija niške AIK banke kretala u rasponu od 8.900 do 10.000 dinara. To pokazuje da interesovanje investitora nije splasnulo, već u očekivanju daljeg pada cena akcija daju dodatnu dozu opreznosti svojim ulaganjima pokušavajući da akcije steknu po što nižim cenama ne bi li osigurali svoj profit. Na pitanje kakva je perspektiva srpskog tržišta kapitala, Zvezdan Žarić ukazuje na činjenicu da su sva regionalna tržišta imala slične krize i da su ih uspešno prebrodila. - Poruka je jasna - neophodno je poboljšati kvalitet srpskog tržišta, vratiti poverenje investitora, i na duži rok obezbediti stabilnost tržišta. Činjenica je da Beogradska berza nudi mali broj kvalitetnih hartija. Neizlazak na berzu najvećih srpskih javnih preduzeća, u poređenju sa okolnim tržištima gde se akcijama sličnih kompanija uveliko trguje, daje našem tržištu nisku ocenu. S druge strane, slobodan kapital seli se na druga tržišta, pre svega u Hrvatsku gde se građanima i institucionalnim investitorima omogućava da steknu akcije domaćih giganata. U nedostatku dobrih hartija izmišljaju se neke nove, navodno potcenjene hartije, kojima se trguje po metodi preovlađujuće cene, a da nije građevinskih kompanija, čiji smo rast u proteklih šest meseci ispratili, ocena stanja na tržištu bila bi katastrofalna - tvrdi naš sagovornik. Dilemu da li su akcije najvećih srpskih kompanija potcenjene ili precenjene, Žarić razrešava konstatacijom da se, imajući u vidu cene sličnih kompanija u regionu, kao i potencijal srpske privrede u celini, može govoriti o potcenjenosti. - Ali, nažalost, berza je merodavna skala samo na dugi rok. Na kratak rok berza je najobičnije glasačko telo, gde hartije preko noći postaju popularne, i obrnuto. Naročito ako se ima u vidu mali obim trgovanja koji karakteriše tržišta u razvoju, gde jedan veći igrač može bez problema svojom aktivnošću da utiče na cenu. Pa ako smo već rekli da je berza na kratak rok nalik skupštini, onda ne preostaje ništa drugo nego da se glasači, pre svega postojeći investicioni fondovi, domaći i strani, privuku kvalitetnim hartijama koje će im stajati u ponudi. Ne samo da treba uključiti najveće kompanije na slobodno berzansko tržište, već je potrebno i postojećim kompanijama nametnuti strože propise, kada je u pitanju finansijsko izveštavanje i obelodanjivanje poslovanja. Kvartalno izveštavanje je minimum da bi investitor hartiju okarakterisao kao potencijalno dobru - tvrdi Zvezdan Žarić.
|