Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Indeksi berze u crvenom
Beograd -- Indeksi akcija na Beogradskoj berzi, nakon nekoliko uzastopnih radnih dana u plusu, danas su oslabili.
 
Indeks najlikvidnijih akcija Beleks15 je izgubio 1,68 odsto svoje vrednosti, dok je opšti Beleks lajn opao za nepun procenat. Ukupan promet iz nešto više od hiljadu transakcija vredeo je 386,83 miliona dinara (4,85 miliona evra).

U trgovini akcijama aktivno je bilo 146 od kojih su 54 izgubile a 33 dobile na vrednosti.

Najveći rast u kontinuiranoj trgovini imala je beogradska Telefonija (TLFN), od 12,8 odsto, na 11.399 dinara. Za gotovo devet odsto poskupela je akcija Pupin Telekoma (PTLK) dok je hartija Telefonkabla (TLKB) dobila gotovo sedam odsto.

Akcija trgovca na veliko i malo Progresa (PRGS) ojačala je za 5,5 odsto a šabačke hemijske industrije Zorka Pharma (ZOPH) za procenat manje.

Gubitnik dana je Simpo (SMPO) koji je dan ranije predvodio na listi najvećih dobitnika. Akcija prerađivačke industrije iz Vranja pala
je za 8,9 odsto, na 2.505 dinara, nakon što je u prethodnoj trgovini bila u skoku od 13,6 odsto.

Osetnije su pale i cene zrenjaninskog metalca Radijatora (RDJZ), za 7,22 odsto, kao i tri banke - Jubmes banke (JMBN) za 4,13 odsto, Agrobanke (AGBN) za 3,83 i Komercijalne (KMBN) za 3,38 odsto.

Najvredniji promet bio je u trgovini akcijama Agrobanke, od 65,52 miliona dinara. Prema vrednosti prometa slede novosadska Metals (MTBN) i niška AIK banka (AIKB) sa po nešto više od 19 miliona dinara. I jednoj i drugoj je cena pala, Metals za 1,8 a AIK za 1,48 odsto.

Trgovina akcijama beogradske gradjevinske kompanije Energomontaža (EGMN) vredela je 16,3 miliona dinara a hartijama holdinga Energoprojekt (ENHL) 15,6 miliona.

U trgovini po metodu prevladjujuće cene nainteresantniji investitorima bili su Vital (VITL) i Planinka (PLNN).

Akcije uljare iz Vrbasa menjale su vlasnika po 7.999 dinara, za dva i po odsto višoj ceni nego u prethodnoj trgovini, a ukupan promet je premašio 41 milion dinara.

Promet u trgovini akcijama Planinke iz Kuršumljije, čija je cena porasla za 5,47 odsto, na 33.750 dinara, vredeo je 33,2 miliona.

Učešće stranih ulagača bilo je 43 odsto u ukupnoj i za dva procenta veće u trgovini akcijama pri čemu u kupovini akcija 42 a u prodaji 47,5 odsto.


Teško odricanje od privilegija
Iako će im besplatna podela akcija doneti u proseku po 4.000 evra zaposleni u javnim preduzećima nisu zadovoljni i najavljuju proteste
 
Beograd - Kritičari Predloga zakona o besplatnoj podeli akcija smatraju da su građani oštećeni i tvrde da su mogli da dobiju i više novca od 1.000 evra. Oni se pozivaju na Zakon o privatizaciji iz 2001. godine, koji je postavio osnove za podelu besplatnih akcija i koji predviđa podelu 15 odsto kapitala svim građanima i najviše 15 odsto zaposlenima u preduzećima, uz uslov da vrednost njihovih akcija bude 200 evra po godini staža. Ukoliko bi akcije u vrednosti od 200 evra po godini staža za sve radnike u jednom preduzeću ukupno vredele, recimo, pet odsto kapitala preduzeća, zakon je omogućavao da preostalih 10 odsto namenjenih njima bude preneto u Privatizacioni registar i podeljeno ostalim građanima. Prema nekim računicama, tako bi građanima, umesto 15 odsto, pripalo oko 20 odsto akcija NIS, 27 odsto akcija EPS ili 23 odsto akcija Telekoma, pa samim tim i više novca. Ipak, problem predstavlja odrednica u zakonu koja kaže da zaposlenima može da bude podeljeno "najviše 15 odsto" akcija što državi daje slobodu da im podeli i manje od tog udela (ukoliko to zadovoljava obavezu da akcije vrede 200 evra po godini staža), a da ostatak ne prenese u Privatizacioni registar i podeli građanima. Pomenutim Predlogom zakona država je, očigledno, tu mogućnost iskoristila. S druge strane, podela 30 odsto akcija građanima i zaposlenima onemogućila bi državu da i pored prodaje manjinskog paketa od 25 odsto akcija nekog javnog preduzeća zadrži većinsko vlasništvo u njemu. Zato zvuči nelogično insistiranje sindikata NIS da država zadrži većinsko vlasništvo u tom preduzeću tako što bi prema usvojenoj strategiji privatizacionog savetnika prodala samo 25 odsto NIS, a da podeli 15 odsto akcija bivšim i sadašnjim zaposlenima i 15 odsto građanima. Uprkos tome, sindikati NIS najavljuju štrajkove i otpor usvojenom Predlogu zakona o pravu na besplatne akcije.
Poziv građanima za prijavljivanje radi upisa besplatnih akcija javnih preduzeća mogao bi da bude objavljen već u januaru. Uslov za to je da Predlog zakona o pravu na besplatne akcije bude usvojen do kraja godine. Sudeći prema najavama, postupak evidentiranja biće krajnje pojednostavljen - građani će samo uz ličnu kartu i bez ikakvih troškova, moći da se prijave u nekoj od filijala Nacionalne službe za zapošljavanje gde će lični podaci biti upoređivani sa podacima iz biračkog spiska. Tako će steći pravo na akcije svakog od šest velikih javnih preduzeća - Naftna industrija Srbije, Jat ervejz, Elektroprivreda Srbije, Telekom Srbija, Galenika i Aerodrom Beograd. Međutim, akcije neće dobiti odmah po prijavljivanju niti odjednom već za svako preduzeće pojedinačno, i to u roku od šest meseci od privatizacije preduzeća ili najkasnije do kraja 2010. godine (broj akcija biće naknadno utvrđen). Ukoliko sve bude teklo prema planovima države, prve besplatne akcije građani će moći da prodaju već 2009. godine, a to će, po svemu sudeći, biti akcije NIS, Jata ili Telekoma.
Prema procenama Ministarstva ekonomije, šest javnih preduzeća vrede ukupno 25 milijardi evra. Građanima će biti podeljeno 15 odsto akcija svakog od tih preduzeća, što je oko četiri milijarde evra. S obzirom na to da je procena i da bi pravo na besplatne akcije moglo da stekne oko četiri miliona građana, očekuje se da bi vrednost akcija koje će dobiti svaki građanin mogla da iznosi oko 1.000 evra. Ipak, realnu vrednost odrediće tržište. Pošto je reč o akcijama javnih preduzeća, od kojih su neka monopolisti, i tržište ih tretira kao kvalitetne hartije od vrednosti, potencijalni kupci mogli bi da ih plate i više od hiljadu evra. Međutim, velika ponuda akcija, odmah nakon ukidanja zabrane prodaje, koja se očekuje, mogla bi da im umanji cenu. S druge strane, unapređivanje poslovanja preduzeća, ulaskom novog vlasnika ili prikupljanjem sredstava iznošenjem akcija na berzu, moglo bi da uveća i vrednost akcija koje dobiju građani, pa bi oni strpljivi, koji odluče da sačekaju sa prodajom, mogli da očekuju prihode i od više hiljada evra.
Na više hiljada evra u startu mogu da računaju sadašnji i bivši zaposleni u javnim preduzećima, kojima bi trebalo da pripadnu akcije u prosečnoj vrednosti od oko 4.000 evra. Njihovo insistiranje da dobiju akcije u vrednosti od 200 evra po godini staža pre privatizacije urodilo je plodom, ali bi moglo da se pokaže i kao loš potez. Naime, prema prethodnom predlogu Ministarstva, oni su mogli da računaju na podelu 2,5 odsto kapitala svog preduzeća što bi im u slučaju prodaje preduzeća iznad očekivane cene donelo i više od 200 evra po godini staža. S druge strane, neuspešna prodaja ne bi ih pogodila jer im je bio zagarantovan iznos ne manji od 200 evra po godini staža. Novim predlogom oni će akcije dobiti pre privatizacije, i to na osnovu procenjene vrednosti kompanije. To znači da bi, ukoliko prodaja preduzeća prođe lošije nego što se očekuje, i njihove akcije mogle manje da vrede od onoga što su tražili. Od tog nepovoljnog scenarija mogla bi da ih zaštiti država, koja bi kod većinske prodaje NIS i Jata, mogla da postavi minimalnu cenu ispod koje ne bi prodavala ta preduzeća. Kod ostala četiri javna preduzeća o vrednosti akcija odlučivaće Berza i jedina mogućnost države jeste da preporuči zaposlenima i građanima ispod koje cene da ne prodaju svoje akcije.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta