Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Do kraja godine u Srbiji šest investicionih fondova
Beograd - Do kraja godine u Srbiji će biti šest investicionih fondova - jedan balansirani i pet fondova rasta vrednosti imovine. Investicioni fond Ilirika jugoistična Evropa upisuje investicione jedinice po ceni od 1.000 dinara do petka 21. decembra 2007. godine. Fond je, kako je saopšteno, namenjen svim ulagačima, fizičkim i pravnim licima, koji žele da deo svoje imovine, pored ulaganju u Srbiji, diversifikuju i na tržištima u regionu koja imaju visok potencijal rasta - pre svega Slovenije, Hrvatske i Makedonije. Fondom će upravljati Društvo za upravljanje investicionim fondovima Ilirika DZU a.d. Beograd.
Ilirika trenutno upravlja sa 10 investicionih fondova u Sloveniji, tri fonda u Hrvatskoj i dva investiciona u Makedoniji, a u postupku je osnivanje još šest novih fondova u regionu. Fond KD Ekskluziv upisuje investicione jedinica po 1.000 dinara do 20. decembra. KD Grupa u Sloveniji ima 13 fondova, u Hrvatskoj četiri, u Slovačkoj dva i po tri u Rumuniji i Bugarskoj. Fokus premijum radi od septembra i trenutna vrednost investicionih jedinica je 1.078,84 dinara. Rajfajzen akcije radi od avgusta i trenutna vrednost je 986,34 dinara. Firma Proaktiv upisana je u registar u maju 2007. godine i vrednost jedinice danas je 1.036,50 dinara. Delta plus je do sada jedini balansirani fond, upisan je u registar u martu i trenutno investiciona jedinica vredi 1.346,46 dinara. Dozvole Komisija za hartije od vrednosti dobilo je deset društava za upravljanje investicionim fondovima.


Znatno veći promet na Berzi u 2007.
Beograd -- Na Beogradskoj berzi je od početka ove godine do 15. decembra ostvaren promet od 158 milijardi dinara.

Ovogodišnji promet je u u odnosu na prošlogodišnjih 100,6 milijardi dinara povećan za 57 odsto, rekla je direktorka Berze Gordana Dostanić. Ona je, na konferenciji za novinare, dodala da je, gledajući prema broju realizovanih transakcija, kojih je do sredine decembra zaključeno 293.641, promet dvostruko veći nego lane.

Indeks Beogradske berze Beleks 15, koji obuhvata najlikvidnije srpske kompanije, porastao je u tom periodu za skoro 32 odsto i pored korekcija sa kojima se tržište suočava od proleća. Dostanić je to ilustrovala podatkom da je poslednjeg trgovačkog dana prošle godine vrednost Beleks 15 iznosila 1.675,20 poena, dok je sredinom decembra bila 2.204,06 indeksnih poena.

Drugi, opšti indeks Beogradske berze, Beleks lajn je od uvođenja u aprilu do sredine ovog meseca porastao 39 procenata, na 3.694 poena.

Najznačajnija kvalitativna promena ove godine na Beogradskoj berzi je listiranje tri domaće kompanije, što je značilo formiranje berzanskog tržišta, rekla je Dostanić.

Ona je podsetila da se "Tigar" iz Pirota (TIGR) hrabro odlučio da prvi svoje poslovanje izloži očima javnosti. Njegov primer sledili su beogradski "Energoprojekt holding" (ENHL), a zatim i "Soja protein" iz Bečeja (SJPT).

Sve tri listirane kompanije su zabeležile rast cena akcija ove godine, od 100,46 odsto, koliko je skočila cena hartija "Energoprojekta", preko 42,07 odsto za "Soja protein", do 12,05 odsto za akcije "Tigra".

Među akcijama u kontinuiranom trgovanju najveći promet ostvaren je hartijama "AIK banke" (AIKB), za 18,7 milijardi dinara, dok je upola manje postignuto akcijama "Agrobanke" (AGBN), 9,5 milijardi dinara.
Najveći godišnji rast cene postigle su akcije "Informatike" (INFM), čak 831 odsto, zatim "Veterinarskog zavoda Subotica" (VZAS), 334 odsto i "Energomontaže" (EGMN), 306 odsto.

Najveći pad cena tokom 2007. godine pretrpele su akcije "Agrobanke", za 44 odsto, "Alfa Banke" (ALFA) 33 i "Agrobačke" (AGBC), 28,91 odsto.

Drugo značajno obeležje srpskog tržišta kapitala ove godine je formiranje institucionalnih investitora, odnosno investicionih i dobrovoljnih penzionih fondova, a prema rečima direktorke Berze, i mali investitori su aktivnije počeli da ulažu u hartije od vrednosti.

Najznačajnije što se očekuje sledeće godine, a tiče se i Berze, je promena vlasničke strukture javnih preduzeća do koje bi, prema najavama vlade, trebalo da dođe 2008. godine.

Na Berzi smatraju da bez preduzeća iz oblasti energetike, telekomunikacija, avio-saobraćaja i farmacije, ne može da se zamisli razvoj tržišta kapitala, jer su to preduzeća sa velikim kapitalom i velikim razvojnim mogućnostima, a samim tim, najprivlačnije oblasti za investitore širom sveta.

Ohrabrujuće su najave Vlade Srbije da će javna preduzeća privatizovati putem inicijalnih javnih ponuda.


Produžen tender za Mostogradnju
Beograd -- Agencija za privatizaciju je do 25. januara iduće godine produžila rok za dostavljanje obavezujućih ponuda za Mostogradnju.

Tender za prodaju tog beogradskog građevinskog preduzeća objavljen je u u novembru, a u ponedeljak je istekao rok za dostavljanje ponuda zainteresovanih kupaca.

Na prodaju je ponuđeno 53,29 odsto kapitala Mostogradnje koji je u vlasništvu države, Akcijskog fonda i Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje.

U Mostogradnji je zaposlen 1.421 radnik, a većina njih su mali akcionari, koji ukupno imaju u vlasništvu 29,9 odsto kapitala tog preduzeća.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta