Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Akcije Beogradelektra podigle promet na Berzi
Beograd - Promet na Beogradskoj berzi juče je premašio 678,6 miliona dinara. To povećanje posledica je intenzivnog trgovanja akcijama preduzeća Beogradelektro, na čiju je kupovinu potrošeno 373,3 miliona dinara. Po ceni od 7.400 dinara (ostvaren je rast od 13,85 odsto) prodato je 59 odsto ukupnog broja akcija. Beograd elektro je trgovinsko preduzeće koje se bavi trgovinom na veliko metalnom robom, cevima i opremom za grejanje, a 2006. godinu završilo je sa prihodom od 1,25 milijardi dinara i profitom od 684.000 dinara. Učešće stranih investitora premašilo je 50 odsto, dok su njihove aktivnosti bile posebno izražene na strani prodaje akcija, gde se njihov udeo penje do 77,7 odsto. Dosadašnji većinski vlasnici Beogradelektra bile su strane kompanije i fondovi, pa njihov izlazak iz vlasničke strukture tog preduzeća objašnjava ovaj rezultat.
Solidan promet zabeležile su i akcije AIK banke iz Niša (63 miliona dinara), dok je vrednost transakcija vezanih za Energoprojekt dostigla iznos od 29,6 miliona dinara. Nešto manja suma potrošena je na kupovinu hartija od vrednosti Agrobanke (29 miliona dinara), dok se prioritetnim akcijama AIK banke trgovalo za 26,4 miliona dinara. Na listi traženijih akcija našle su se i hartije od vrednosti Novosadskog sajma, kojima je uz rast od 0,93 odsto trgovano za 23,7 miliona dinara. Promet obveznica Republike Srbije skočio je na 221.767 evra, a najveću pažnju investitora privukla je serija A2016K (promet od 138.631 evra).
Broj emisija akcija čija cena raste, spustio se na 17, a najveći pad cene beleže akcije Simpa iz Vranja (10,56 odsto), dok su akcije Jubmes banke i Pupintelekoma izgubile na vrednosti po 3,85 odsto. Beogradska berza je donela Rešenje o isključenju hartija sa organizovanog tržišta za sledeće kompanije: Dom produkt a. d. Kruševac, Krajina vino a. d. Negotin, Epoxid a.d. Priboj, Minerva a.d. Subotica, Istra a.d. Kula i Promusica a.d. Beograd.


Berza: Indeksi zabeležili blagi pad
Beograd -- Indeksi akcija na Beogradskoj berzi ponovo su oslabili, ali nešto manje nego prethodnih dana.
BELEX15 je tako završio poslovanje u padu za 0,4 procenata, a BELEXline za 0,3 odsto. Ukupan promet je udvostručen, na 678,67 miliona dinara, odnosno 8,67 miliona evra.

Dobitnici dana u kontinuiranoj trgovini su Politika (PLTK) i Čačanska banka (ČBN) sa skokom od 2,83, odnosno 2,8 odsto. Za nešto manje od procenat do procenat i po poskupele su akcije zrenjaninske uljare Dijamant (DJMN), Univerzal banke (UNBN) i Telefonije (TLFN).

Gubitnike je sa dvocifrenim padom prevodio Simpo (SMPO). Akcija prerađivačke industrije iz Vranja pala je za 10,56 odsto, na 2.101 dinar, a promet je vredeo 1,36 miliona dinara.

Hartija građevinskog preduzeća Ratko Mitrović (RMBG) pojeftinila je za bezmalo šest odsto, Agrobačke (AGBC) iz Bačke Topole za 4,5 odsto, a Pupin Telekoma (PTLK) i Jubmes banke (JMBN) za po 3,85 odsto.

Najveće interesovanje u kontinuiranoj trgovini investitori su pokazali za akcije niške AIK banke (AIKB) i promet je, uz cenu od 9.109 dinara, za 40 dinara višu nego dan ranije, premašio 63 miliona dinara.

Prometi u trgovini akcijama Energoprojekta (ENHL) i Agrobanke (AGBN) bili su veći od 29 miliona dinara, trgovina akcijama Univerzal banke (UNBN) vredela je 21,8, a Informatike (INFM) 11,7 miliona.

U trgovini po metodu preovlađujuće cene najveći promet registrovan je u trgovini akcijama Beogradelektra (BGEL), od čak 373,33 miliona dinara. Akcija te trgovinske firme koštala je 7.400 dinara, za 13,85 odsto više nego prethodnog dana.


Sporna prodaja Robnih kuća Beograd?
Beograd -- Kupoprodajni ugovor za Robne kuće Beograd doveden u pitanje presudom Trgovinskog suda.
U presudi Trgovinskog suda u Beogradu se navodi da kompanija Robna kuća Beograd u stečaju nije vlasnik zgrada u Knez Mihailovoj ulici broj 5, 41 i 45. Radi se o nacionalizovanim zgradama, što znači da su u vlasništvu Republike Srbije. Na osnovu toga, Trgovinski sud je odredio privremenu mera zabrane otuđenja.

Tom presudom, nedavna aukcijska prodaja RK za 360 miliona evra nije moguća, tvrde u Mreži za restituciju. Međutim to nije prva takva presuda Trgovinskog suda. Prvu je neposredno pre prodaje Robne kuće osporio Viši trgovinski sud, i tako omogućio aukciju. Postavlja se, međutim, pitanje da li bi kuporpodajni ugovor, posle nove presude prvostepenog suda, mogao da padne u vodu.

Potencijalni naslednik zgrade u Knez Mihajlovoj 5 i pokretač sudskog spora Mladen Komadinović se nada da neće doći do prodaje. On za B92 najavljuje da Mreža za restituciju, čiji je član, sprema žalbu da se zaustavi prodaja još nekih objekata na kojima stoji znak Robih kuća.

„Takođe ćemo tražiti da se ustanovi i ostali deo državne svojine u kompaniji RK Beograd. Od tih 230.000 kvadrata ova imovina koja je vezana za mene i ovaj spor je negde samo oko tri odsto, a tu sigurno ima još državne imovine i mi ćemo tražiti da se to utvrdi“, kaže Komadinović.


U Agenciji za privatizaciju međutim kažu da kupoprodajni ugovor ostaje na snazi i dodaju da će uložiti žalbu i na drugu odluku Trgovinskog suda. Međutim, potencijalni naslednik Komadinić dovodi u pitanje kredibilitet Višeg trgovinskog suda. On za B92 kaže da je čudno to što je taj sud za samo jedan dan poništio prvu presudu Trgovinskog suda.

„Nama je privremena mera ukinuta za jedan dan. Ni američko pravosuđe nije tako ekspeditivno, ali eto pravda je ipak došla na svoje. Dobili smo presudu u našu korist gde se dobija privremena mera zabrane otuđenja i opterećenja Robnih kuća u Knez Mihajlovoj. Ono što je najbitnije je to da takstativno piše da Robne kuće Beograd nisu vlasnici objekata u Knez Mihajlovoj ulici“, ističe on.

Predsednik Višeg trgovinskog suda Radomir Lazarević kaže s druge strane da takve insinuacije nisu na mestu i dodaje da taj sud uvek donosi odluke u zakonskom roku, što je osam dana od dana prijema žalbe.

„Postupajući predsednik veća koji je dobio taj predmet u rad odlučuje kada će da zaseda veće i kada će da donese odluku po žalbi. Odluka po žalbi može da bude doneta u prvom minutu kad je primio predmet a u zadnjem minutu osmog dana. Pozvao bih se na član 267. stav 4. koji kaže: prekoračenje roka iz stava 3. ovog člana smatra se odugovlačenjem postupka od strane sudije u smislu odredbe ovog zakona. Šta to znači, da će protiv sudije koji nezakonito postupa preduzeti određene mere“, ističe Lazarević.

Lazarević kaže da žalba na drugu presudu prvostepenog suda još nije stigla u Viši trgovinski sud. Prema njegovim rečima, trgovinski sudovi su poznati po efikasnosti, a slučaj Robnih kuća nije prvi put u kojem je Viši trgovinski sud doneo odluku istog dana od prijema žalbe. U svojim odlukama Viši trgovinski sud se oslanja na postojeće zakonske propise.

„Vi svakako znate da postoji zakon o nacionalizaciji koji je još uvek na snazi, još uvek nije doneta odluka o denacionalizaciji ili restituciji. Ne znam, ne bih želeo da prejudiciram niti da se izjašnjavam o karakteru odluke koja je doneta“,

Mladen Komadinić međutim dodaje da je Mreža za restituciju pokrenula postupak i pred Vrhovnim savetom pravosuđa. I dok Savet Vrhovnog suda utvrđuje koji sud je postupio po zakonu, novi vlasnik Robnih kuća Verano Motors priprema novac. Potpredsednik te kompanije Krsto Sandić je za Blic izjavio da će se držati kupoprodajnog ugovora, u kojem su taksativno nabrojani svi objekti u vlasništvu Robnih kuća Beograd, uključujući i pomenute objekte u Knez Mihailovoj.

On takođe poručuje da je ta kompanije pripremila 360 miliona evra za uplatu, a novac već uveliko konvertuju u dinare. Čim odluka Komisije o zaštiti konkurencije o odobrenju koncentracije bude objavljena u Službenom glasniku, Verano će biti u obavezi da u roku od nedelju dana uplati ceo iznos.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta