Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Privatizacija bankarskog sektora pri kraju:
„Komercijalna“ i „Poštanska“ ostaju državne
Do kraja ove godine, u Srbiji će umesto 38 banaka poslovati tridesetak, što će biti rezultat brojnih pripajanja banaka. Očekuje se i prodaja „Kredi banke“ iz Kragujevca i „Privredne banke“ Pančevo, gde država ima većinsko vlasništvo, čime će proces privatizacije u bankarskom sektoru biti završen. Od prodaje „Jubanke“, „Kontinental banke“, „Novosadske banke“, „Niške banke“, „Vojvođanske banke“ i „Panonske banke“ država je ostvarila prihod od 795,9 miliona evra. U toku ove godine biće završena i prodaja većinskog vlasništva Republike Srbije u „Kredi banci“ i „Privrednoj banci“ Pančevo. - Ostaju banke gde država ima manjinske pakete kao što su „Agrobanka“, „Privredna banka“ Beograd i „Jubmes“, gde treba da se i formalno definiše koliko je vlasništvo države posle sukcesije. S obzirom na to da se u Srbiji zbog povlačenja brojnih preduzeća i banaka sa finansijskog tržišta usled preuzimanja novih većinskih vlasnika polako sužava tržište kvalitetnih akcija, bankarske akcije na berzi su već izvesno vreme vrlo atraktivne - kaže za „Blic“ Vladislav Cvetković, vodeći savetnik za privatizaciju Agencije za osiguranje depozita. On ističe da ulazimo u fazu zrelijeg i zasićenijeg bankarskog tržišta gde predstoji borba za klijente i tržišno učešće, a time i stvaranje dugoročne i održive vrednosti za vlasnike, a ne samo očekivanja od brze prodaje - ističe Cvetković. Ono što je izvesno jeste da u vlasništvu države ostaju dve banke - „Komercijalna banka“ i „Poštanska štedionica“ koja bi trebalo da se spoji sa „Srpskom bankom“. - Iskustva drugih zemalja ukazuju na brojne razloge da pojedine banke ostanu u državnom ili suštinski nacionalnom vlasništvu. Ali one moraju biti spremne da tržišno posluju. U „Komercijalnoj banci“ država će planski izlaziti iz vlasništva, a akcije će biti ponuđene na tržištu hartija od vrednosti i moći će da ih kupe zainteresovani investitori, građani, investicioni fondovi. No, ovaj proces se ne očekuje pre 2009. godine. U tom smislu, „Komercijalna banka“ će ostati nacionalna finansijska institucija, banka koja može da ima regionalnu snagu i čije će akcije sasvim izvesno imati karakter prvoklasnih hartija od vrednosti. Slično je i sa „Poštanskom štedionicom“ - naglašava Vladislav Cvetković. U toku godine, po njegovim rečima, očekuje se i nekoliko spajanja banaka, čime će se njihov broj smanjiti. Tako se može očekivati pripajanje „Vojvođanske banke“ i Nacionalne banke Grčke, spajanje EFG-a i „Nacionalne štedionice“ praktično je već završeno, dok je spajanje „Banke Inteza“ i „Panonske banke“ takođe očekivano u narednim godinama. Proces spajanja otpočele su i „Poštanska štedionica“ i „Srpska banka“, a očekuje se i konsolidovanje banaka u vlasništvu mađarskog OTP - „Niške banke“, „Cepter banke“ i „Kulske banke“, što bi takođe mogao biti slučaj i kod LHB i „Kontinental banke“ koje imaju isto vlasništvo. Ne očekuje se da će neke grčke ili austrijske bankena srpskom tržištu biti spajane ili preuzete. Izvor:"Blic".

Veliki rast najlikvidnijih akcija na Beogradskoj berzi:
Dokapitalizacija tri banke
Još jedna nedelja rasta na Beogradskoj berzi je za nama. Nove dokapitalizacije u bankarskom sektoru su ponovo aktuelne. Dve banke, Metals banka i Agrobanka i zvanično su najavile nove emisije akcija i pozvale svoje akcionare da se na zakazanim skupštinama izjasne o predlozima za nove emisije. Špekulacije vezane za nove dokapitalizacije ovih banaka bile su odavno prisutne, tako da zvanična objava nije drastično pogodila cenu njihovih akcija. Cena akcija Agrobanke je prilično slabo odreagovala na vest o dokapitalizaciji dostigavši nivo od 43.442 dinara na zatvaranju tržišta u petak. Cena akcija Metals banke se približila svom istorijskom maksimumu od 59.519 dinara za jednu akciju završivši ovonedeljni rast na nivou od 58.496 dinara. Jubmes banka još uvek zvanično nije najavila dokapitalizaciju, ali predsednik Izvršnog odbora ove banke, Milan Stefanović izjavio je da je dokapitalizacija u planu za ovu godinu i da će se definitivna odluka doneti u dogovoru sa većinskim akcionarima. Cena akcija Jubmes banke ima uzlazni trend još od oktobra prošle godine i ove nedelje je dostigla nivo od 92.000 dinara. Cena akcija "Bambija" je u četvrtak probila dvonedeljnu gornju granicu od 15.000 dinara i dospela do 15.373 dinara. "Bambi" je, prema rečima direktora korporativnih poslova "Denjub grup", Radeta Pribićevića, u 2006. godini ostvario najbolje poslovne rezultate u istoriji poslovanja. Generalni direktor "Bambija", Miroslav Miletić, ocenio je uspešnim nedavno spajanje sa "Banatom" iz Vršca i izjavio da bi prihodi "Bambija" u ovoj godini trebalo da dostignu 73 miliona evra. "Telefonija" je ostvarila za 30 procenata veće prihode u 2006. godini, rekao je generalni direktor ovog preduzeća Branimir Bošković i istakao da je "Telefonija" u 2006. godini ušla u novo područje poslovanja, gasifikaciju. Kao rezultat osnovano je novo pravno lice "GasTel" kao zavisno preduzeće. Takođe, kompanija je izdvojila "BeotelNet" iz svog poslovanja, a zaposlene preselila u novu poslovnu zgradu. Regionalno tržište IT usluga je veoma perspektivno, smatra Bošković i dodaje da će "Telefonija" imati zapaženo mesto na njemu. Cena akcija "Telefonije" je ostala stabilna na 60.000 dinara. Proizvođač šećera, TE-TO, proizveo je rekordnih 83,000 tona šećera ove sezone. Tržišna vrednost akcija ove kompanije se uvećala za 66 procenata od početka ove godine, a u ovoj nedelji je porasla za 19 procenata. Berzanski indeks BELEKS15 prošle nedelje je po vrednosti skoro dostigao BELEKSfm, što svedoči o znatno većem napredovanju cena najlikvidnijih akcija u odnosu na sve ostale, počevši od nove godine. BELEKSfm je dostigao nivo od 2.199 poena dok je BELEKS15 dostigao 2.156 poena. Izvor:"Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta