Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Posredstvom Siti banke Telekom traži kredit od 700 miliona evra:

Kompanija Telekom Srbije saopštila je juče da je uz posredovanje američke Siti grupe počela postupak za dobijanje kredita od 700 miliona evra. Kako se navodi u saopštenju, kredit će biti iskorišćen za kupovinu 65 odsto kapitala Telekoma Srpske i opšte potrebe kompanije. Postupak dobijanja zajma započet je 9. februara u Londonu, a zajam će biti odobren bez garancija u tri tranše, ističe se u saopštenju. Prva tranša od 300 miliona evra otplaćivaće se pet godina uz dve godine počeka (grejs period) i kamatnom stopom koja iznosi euribor plus 1,5 odsto godišnje, a druga tranša od 100 miliona evra, biće obnavljajući (revolving) kredit na pet godine uz istu kamatnu stopu. Treća rata kredita, ističe se, u iznosu od 300 miliona evra biće odobrena sa rokom otplate od dve godine i kamatoma euribor plus 1,15 odsto. Posredovanje u obezbeđivanju zajma za Telekom Srbije prvo je učešće bankarske Siti grupe u kreditnom aranžmanu u Srbiji, ističe se u saopštenju. Američka Siti banka najavila je krajem prošle godine da će u prvom tromesečju 2007. otvoriti predstavništvo za korporativno i investiciono bankarstvo u Srbiji. Telekom Srbije potpisao je 21. januara ugovor o kupovini 65 odsto kapitala Telekoma Srpske za 646 miliona evra, pošto je na tenderu pobedio jedinog konkuretna Telekom Austrije, koji je ponudio cenu od 476 miliona evra. Izvor:"Danas".

Pretvaranje javnih preduzeća u akcionarska društva složen i dugotrajan proces, tvrdi Bogdan Petro
Do akcija najbrže u komunalnim preduzećima
Pretvaranje javnih preduzeća u akcionarska društva trebalo bi da počne u 2007. godini i to bi bio prvi korak ka privatizaciji, izjavio je savetnik ministra privrede Srbije Bogdan Petrović. On je podsetio da Ministarstvo privrede priprema projekat korporativizacije javnih (državnih) preduzeća, odnosno iskazivanje kapitala tih preduzeća kroz akcije, dodajući da je to složen i dugotrajan proces. "Iskazivanje kapitala javnih preduzeća kroz akcije nije jednostavan proces, jer je potrebno da se definiše šta će biti državna imovina, a šta imovina preduzeća. To znači da je potrebno definisati, na primer, da li će država ostati vlasnik brane, a Elektroprivreda Srbije samo upravljač te brane", rekao je Petrović. Prema njegovim rečima, i pretvaranje Srbijašuma u akcionarsko društvo veoma je delikatan posao, jer bi trebalo da se definiše da li će se šume prodavati ili ustupati na korišćenje. Javna preduzeća u kojima je jasno ko je vlasnik imovine lakše će iskazati kapital u akcijama i brže će se privatizovati, rekao je Petrović, navodeći da će korporativizaciju najlakše sprovesti komunalna preduzeća koja uglavnom imaju mašine ili aviokompanija Jat ervejz. - Što se tiče Naftne industrije Srbije, Strategijom o privatizaciji te kompanije, koja je usvojena početkom jeseni prošle godine, predviđeno je da u početku država Srbija ima većinski paket akcija u tom javnom preduzeću, dok će 25 odsto NIS biti prodato na tenderu - podseća Petrović. Broker Belgrejd indipendent brokera Uroš Spasenović ocenio je da je privatizacija javnih preduzeća stvar političke odluke. On je agenciji Beta rekao da privatizaciji javnih preduzeća prethodi njihovo pretvaranje u akcionarska društva i upis u Centralni registar, ističući da taj posao može da se završi za dve nedelje. Direktor konsultantske kuće Trejder Zoran Drobnjak podsetio je da je do sada kod privatizacije velikih preduzeća praksa bila da se najpre ide na tender, gde se prodaje 70 odsto kapitala preduzeća. On je dodao da se tek mesec dana posle prodaje na tenderu vrši podela do 15 odsto besplatnih akcija i 15 odsto akcija ide u privatizacioni registar. Tek tada se, kako je naveo, stiču uslovi za trgovanje akcijama. Ministar privrede Predrag Bubalo je krajem januara 2007. izrazio uverenje da će ubrzo posle formiranja novog parlamenta biti postignut političko-socijalni konsenzus kako bi se što pre pristupilo privatizaciji javnih preduzeća. Izvor:"Danas".

Agroživ ostvario izvoz vredan oko 3,5 miliona evra:

Kompanija za proizvodnju mesa i prerađevina Agroživ iz Pančeva ostvarila je u 2006. godini prihod od oko 70 miliona evra i izvezla proizvode u vrednosti od 3,5 miliona evra, rečeno je agenciji Beta u tom preduzeću. Stručni saradnik za informisanje Agroživa Goran Đaković najavio je da će ove godine u kompaniju biti uloženo oko osam miliona evra, a najveći deo investicija namenjen je proizvodnji i mehanizaciji. On je istakao da je sredinom prošle godine investirano 1,5 miliona evra u zakup i renoviranje 52 zapuštene farme u Požarevcu, na kojima je zaposleno više od 100 radnika. "Efekti ulaganja vrednovanih u prethodnoj godini očekuju se već u prvom tromesečju ove godine, što će poboljšati ponudu Agroživa i povećati poslovne prihode. Početkom 2007. godine, dodao je on, Agroživ je plasirao na tržište 10 novih proizvoda od pilećeg mesa, koji se prodaju u pakovanjima ujednačene težine i tako postao jedina domaća prehrambena kompanija sa takvom ponudom", kaže Đaković. Izvor:"Danas".

U martu ističe rok za privatizaciju preduzeća sa društvenim kapitalom:
"Zaboravnima" preti stečaj
Rok za okončanje procesa privatizacije preduzeća sa društvenom svojinom ističe 8. marta ove godine, posle čega se, prema Zakonu o privatizaciji, u svim društvenim preduzećima uvodi stečajni postupak. Prema izmenama Zakona o privatizaciji precizirano je da se privatizacija društvenog kapitala sprovede najkasnije u roku od četiri godine od dana stupanja na snagu tog zakonskog akta, a taj rok ističe u martu ove godine. Iz Ministarstva privrede najavljuju da neće biti produžavanja rokova za privatizaciju, ali navode da će svi koji su pokrenuli proces privatizacije preduzeća, taj postupak moći i da završe. Pojedini stručnjaci, međutim, upozoravaju da bi se, s obzirom da Zakon propisuje da se proces privatizacije mora sprovesti do 8. marta 2007. godine, svi kupoprodajni ugovori koji budu sklopljeni posle toga, mogli smatrati pravno ništavnim. Predsednik skupštinskog Odbora za privatizaciju Nikola Novaković objasnio je da se i posle 8. marta mogu zakazivati aukcije i tenderi i da je bitno samo da je do tada preduzeće pokrenulo inicijativu i da se nalazi u postupku privatizacije. "Treba da se oprostimo od zablude koja se zove društvena svojina. Svi postupci koji su započeti do datuma određenog Zakonom o privatizaciji će se završiti kako zakon nalaže i ja ću se boriti da se rok ne produžava", rekao je on Tanjugu. Novaković navodi da je broj preduzeća koja nisu dostavila prospekte veoma mali, istakavši da je uglavnom reč o "lešinama", odnosno firmama koje i ne postoje u pravom smislu te reči. "Zakon je restriktivan i prema direktorima koji vrše opstrukciju privatizacije i ne dostavljaju prospekte. Izmenama zakona smo to proglasili krivičnim delom i ukoliko se u tim firmama ne pokrene inicijativa do 9. marta, kada ističu rokovi za pokretanje postupka, u njima će biti pokrenut stečaj", kategoričan je Novaković. On navodi da će slična sudbina zadesiti i firme koje se ne prodaju na aukcijama jer je plan da se do kraja 2007. godine "eliminiše" društveni kapital. Pomoćnica ministra privrede Zora Simović rekla je da inicijativa za privatizaciju nije pokrenuta u još 140 firmi, i da u tom Ministarstvu "češljaju" Registar privrednih subjekata, kako im ne bi promaklo koje preduzeće. Izvor:"Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta