Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kompanije sa Beogradske berze objavile poslovne rezultate:
AIK banka najbolja u 2006. godini
Pored BELEKS-a fm i BELEKS-a 15, kretanje cena akcija na berzi se od skora može pratiti i putem SRDž indeksa koji je Beogradska berza konstruisala u saradnji sa Bečkom berzom. Novi indeks pratiće kretanje cene akcija šest banaka i dve firme iz realnog sektora. Sva tri indeksa su uvećala vrednost protekle nedelje. Tokom nedelje pojedine kompanije su objavile zvanične rezultate poslovanja ostvarene u toku 2006. godine. Prema rezultatima koje je objavila, AIK banka je zadržala čelno mesto u bankarskom sektoru, mereno stopom profitabilnosti. Profit je uvećan za preko 60 odsto, ukupna aktiva je povećana za čitavih 70 odsto, a prinos na akcionarski kapital je trenutno 27 odsto. Cena akcije je već reagovala na objavu rezultata i samo u toku prošle nedelje je porasla za 22 odsto, dostižući novi istorijski maksimum u četvrtak, od 9.012 dinara i obim trgovanja od 76.235 akcija. U petak je cena korigovana na 8.996 dinara po akciji. Akcije AIK banke su inače, već tri nedelje zaredom, hartije od vrednosti kojima se najviše trguje na Beogradskoj berzi. Kompanija "Sojaprotein" je, takođe, objavila veoma dobre poslovne rezultate. Prihodi su uvećani za 22 odsto, a profit dupliran u odnosu na 2005. godinu. Akcije "Sojaproteina" uvećale su vrednost za oko pet odsto u toku protekle nedelje. Šabačka farmaceutska kompanija "Zorka Farma" je zakazala skupštinu akcionara za početak aprila na kojoj bi trebalo da se akcionari izveste o rezultatima poslovanja u 2006. "Zorka" je, prema još nezvaničnim informacijama, takođe duplirala dobit, dok su prihodi uvećani za oko sedam procenata. Akcije "Zorke" poskupele su protekle nedelje za 15 odsto i sada jedna akcija vredi 1.822 dinara. Cene nekoliko akcija sa kontinuiranog trgovanja su dostigle nove istorijske maksimume prošle nedelje. To su u prvom redu akcije "Tehnogasa", koje su u petak vredele 15.000 dinara, "Bambija", koje su dostigle cenu od 18.345 dinara, "Fidelinke", koje su u toku prošle nedelje uvećale vrednost za 28 odsto, te "Puteva" iz Užica, koje su u petak dostigle cenu od 4.500 dinara po akciji. Sve ove kompanije, godinama su lideri u svojim branšama, sa tendencijom da to i ostanu. Berzansko tržište ima uglavnom pozitivna očekivanja u vezi budućih rezultata ovih kompanija, tako da je u prvom redu to razlog rast cene akcija. Izvor:"Glas javnosti".

Prekretnica na berzi:

Građani Srbije konačno shvatili da na tržištu kapitala mogu da ostvare dobru zaradu, bolju nego štedeći u bankama, kaže Gordana Dostanić. Od početka ove godine građani Srbije kao da su konačno shvatili da na berzi mogu da ostvare značajnu zaradu, nemerljivo višu nego da novac čuvaju u banci ubirajući skromne kamate! Srpsko tržište kapitala, čije potencijale su stranci, pre svega institucionalni investitori, prepoznali još pre dve-tri godine, postalo je atraktivno i domaćim investitorima, koji su u prva dva meseca dominirali u prometu, postavši žestoki konkurenti stranim investitorima na domaćem terenu! – Stranci su doprineli ne samo oživljavanju tržišta kapitala, već i njegovom ekspanzivnom razvoju, što je Srbiju dovelo na investicionu mapu sveta, ali su, istovremeno, doprineli da naši ljudi shvate da berza nije mesto samo za bogataše koji kupuju akcije radi sticanje većinskih udela u firmama, već i za zaradu na cenovnoj razlici koja je dostupna i onima sa skromnijim imetkom – kaže za naš list direktor Beogradske berze Gordana Dostanić. Izlazak iz „tranzicionih pelena” Sve je očiglednije da srpska berza konačno izlazi iz „tranzicionih pelena”, u kojima se baškarila maltene do punoletstva, budući da je reosnovana u decembru 1989. godine. – Doduše, prave mogućnosti tržišta kapitala za razvoj privrede kod nas još nisu počele da se koriste. Akcijama se još trguje na vanberzanskom tržištu, tako da tek predstoji iskorak ka „pravoj” berzi koji podrazumeva kotaciju akcija i prodaju novoemitovanih hartija radi prikupljanja svežeg novca za razvoj bez kredita. Zasad se na kotaciji nalaze samo obveznice stare devizne štednje, ali se očekuje da bi ova godina mogla da bude prekretnica, tako što bi se na listingu našle akcije elitnih srpskih firmi. Na takozvane inicijalne javne ponude akcija se, međutim, još čeka. Jedan od razloga što naše kompanije oklevaju da listiraju svoje papire jeste u činjenici da to podrazumeva niz obaveza emitenta, pre svega, u pogledu informisanja akcionara i investicione javnosti, o svim činjenicama koje mogu da utiču na promet i cenu akcija. To, istovremeno, znači da bi berza, kao kontrolor, nadgledala da li kompanije čije se akcije listiraju poštuju svoje obaveze, a ako to nije slučaj, mogla bi da ih izbaci sa zvaničnog tržišta. Berza je i dosad, selektujući najlikvidnije kompanije i omogućivši im kontinuirani promet, veoma doprinela njihovom ugledu među investitorima, premda one same, uporno opstajući na vanberzanskom tržištu, pokazuju nespremnost da dalje povećaju svoj rejting – kaže Dostanić. Međutim, za firme, emitente akcija, izlazak na listing berze, posebno na A listu, velika je preporuka i donosi poene među investitorima i poslovnim partnerima, kao i među postojećim akcionarima. Kompanije koje listiraju akcije lakše dolaze do zajmova ili do kupaca novih emisija akcija radi prikupljanja sredstava za razvoj, što je, takođe, jedna od najznačajnijih uloga berzanskog tržišta. Kupovina „na slepo” Činjenica da su sad akcije na vanberzanskom tržištu većinu investitora dovodi u situaciju da kupuju „na slepo”, odnosno da se pretvaraju u svojevrsne kockare, jer nemaju na raspolaganju sve neophodne podatke o emitentima. – Ima firmi koje nisu inovirale prospekte od 2004. godine – ukazuje Dostanićeva – tako da su investitori prinuđeni da do željenih informacija dolaze na neformalne načine, dok je profesionalnim ulagačima (fondovima) na raspolaganju i baza podataka Centra NBS za bonitet i drugih relevantnih institucija, kao i usluge portfolio menadžera i investicionih savetnika. Ne treba zaboraviti ni to da mnogi strani investicioni fondovi nemaju dozvolu da ulažu na nezvanična berzanska tržišta, što znači da bi uvođenjem A i B tržišta berza mogla da privuče i najozbiljnije svetske igrače. Uslovi za izlazak na A tržište na Beogradskoj berzi su stroži i zahtevniji u pogledu informacija koje su emitenti dužni da predoče javnosti, od onih koji važe u zemljama nekadašnje SFRJ, jer je cilj da se izdvoje akcije elitnih kompanija koje bi našle mesto u budućoj regionalnoj privrednoj reprezentaciji, odnosno u korpi indeksa elitnih akcija jugoistočne Evrope – naglašava naša sagovornica. – Međutim, i država, čiji se predstavnici verbalno ponašaju kao apostoli tržišne ekonomije, trebalo bi da iskoristi narastajući interes investitora za srpsko tržište kapitala tako što bi deo akcija sadašnjih javnih preduzeća iznela na berzu – smatra Dostanićeva. Time država ne bi ugrozila svoj većinski udeo, niti bi dovela u pitanje svoje pravo da donosi strateške odluke u tim kompanijama, ali bi ponuda na tržištu bila znatno ojačana po asortimanu, kvalitetu i količini hartija koje bi bile ponuđene investitorima. S druge strane, domaći privatni penzioni i investicioni fondovi bi dobili priliku da ulažu u prvoklasne i profitabilne hartije, čime bi bila smanjena potreba da se kapital naših građana iznosi u inostranstvo i da se njime razvijaju tuđe privrede. – Sem toga, naše tržište bi postalo prava investiciona meka u regionu, imajući u vidu atraktivnost akcija NIS-a, EPS-a, Telekoma Srbije... Ukoliko bi se na berzi pojavilo svega 10 procenata akcija ovih giganata naše tržište bi se produbilo, postalo likvidnije, a emitenti ovog kapitala, kao i država kao većinski vlasnik, dobili bi priliku da utvrde njegovu tržišnu cenu, što nije bez značaja prilikom eventualne buduće prodaje strateškim investitorima – smatra direktor Beogradske berze Gordana Dostanić. Izvor:"Politika".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta