Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Do 10. marta na adresu Beogradske berze pristiglo 300 zahteva firmi čijim će se akcijama trgovati:
Lična karta preduzeća pred očima investitora
Beogradskoj berzi je u prethodna tri dana pristiglo oko 300 zahteva firmi da se uključe u berzansko poslovanje. Trećina dostavljene dokumentacije se nalazi u fazi obrade, dok će prospekti preduzeća koja su ih dostavila poštom, stići ovih dana. Stroge sankcije predviđene za otvorena akcionarska društva koja ne objave prospekt firme, odnosno da svoje akcije ne iznesu na organizovano tržište kapitala (rok istekao 10. marta) očigledno su dale rezultate. Prema novim propisima, preduzeća koja ne izađu na berzu, mogu biti kažnjena oduzimanjem nominalne vrednosti kapitala od deset do sto odsto, a odgovorno lice u firmi koja nije objavila svoj prospekt, može biti kažnjeno novčanom kaznom od 50.000 do 200 hiljada dinara ali i zabranom obavljanja menadžerske funkcije - rekla je za Danas Svetlana Cerović, PR Beogradske berze i dodala da preduzeća svoje prospekte dostavljaju preko brokerskih kuća, a kada prođu kontrolnu obradu, pojavljuju se na listingu berze, i tada su spremna za trgovanje. Obavezu da "ličnu kartu" preduzeća objave na berzi i tako omoguće trgovinu akcijama svima koji to žele, imaju sva otvorena akcionarska društva. Procenjuje se da bi na Beogradskoj berzi trebalo da se nađe više od 2.500 preduzeća, ali je do sada na listi bilo manje od polovine. Ako se tom broju dodaju i prospekti koji su pristigli poslednjih dana, preostaje još oko hiljadu firmi koje su obavezne da ponude svoj kapital. Ukoliko to ne učine, Komisija za hartije od vrednosti ima pravo da podnese prijavu za privredni prestup, kao i da izrekne mere predviđene nivim propisima. Mali akcionari, prema novim pravilima, takođe mogu da iznesu svoje akcije na berzu, a ukoliko direktor firme nije po njihovom zahtevu potpisao prospekt u roku od sedam dana, oni mogu da se obrate direktno berzi. Neophodno je da samo obezbede vlasnički list iz Centralnog registra i finansijski izveštaj preduzeća koji je dostupan u Centru za bonitet Narodne banke Srbije. - Broj preduzeća koja su do sada izbegavala da se pojave na berzi nije mali. To ne treba da čudi ako se zna da je menadžment na taj način kontrolisao situaciju, sprečavajući da dođe do ukrupnjavanja kapitala i da neko eventualno kupi većinski paket akcija, što bi automatski podrazumevalo smenu rukovodstva u firmi. Sada je malim akcionarima uveliko olakšano trgovanje, jer im više nije potrebno da se udružuju kako bi sa paketom od najmanje deset odsto akcija primorali direktora da potpiše prospekt firme i objavi ga na berzi. Ni udruživanje nije bilo dovoljna garancija, jer nisu postojale sankcije za menadžment koji to ne učini, a jedino je odbijanje zahteva Akcijskog fonda bilo definisano kao krivično delo. treba naglasiti da je berza pravo mesto za utvrđivanje tržišne vrednosti preduzeća, što će zameniti knjigovodstvenu vrednost kojom smo se do sada rukovodili - kaže za Danas Branko Pavlović, konsultant malih akcionara. U broke rskim kućama procenjuju da će novi propisi omogućiti dinamičniju trgovinu na berzi, kao i da će više "materijala" privući nove investitore. Ipak, to ne znači da će se sve akcije naći u prometu. Do sada se na Beogradskoj berzi trgovalo akcijama stotinak preduzeća, jer osim prospekta, potrebno je da postoji tražnja za akcijama, ali i želja vlasnika da ih prodaju. Brokeri tvrde da će trgovanje akcijama preduzeća dobiti na zamahu kada se u potpunosti okonča proces privatizacije, jer firme koje u svojim portfeljima još uvek imaju društveni kapital, teško da su atraktivna berzanskim trgovcima. Izvor:"Danas".

Kuprom uzima kredit od 600 miliona dolara za kupovinu RTB Bor:

Rumunska kompanija Kuprom će za kupovinu Rudarsko-topioničarskog basena Bor i investiranje u to preduzeće uzeti kredit u iznosu od 600 miliona dolara, izjavili su juče predstavnici Kuproma. "Za kupovinu RTB platićemo 400 miliona dolara, a ugovorom smo se obavezali da ćemo u naredne četiri godine u to preduzeće investirati 180 miliona dolara. Kao zalog za kredit od banaka Meril Linč i Siti banke biće ponuđeno 30 do 40 odsto imovine RTB, koja se može upotrebiti za te namene. Zemljište koje koristi RTB nije u njegovom vlasništvu, kao ni upravna zgrada na koju je dat zalog jednoj moskovskoj banci, više od polovine objekata nema potrebne dozvole, a najveći deo opreme je zastareo", rekao je na konferenciji za novinare vlasnik Kuproma Horia Simu. On tvrdi da Kuprom nije dobio nikakve povlastice od Vlade Srbije za kupovinu RTB, kao ni pravo preče kupovine firmi koje u svojoj proizvodnji koriste sirovine iz RTB. Simu je izjavio da Kuprom želi da kupi još neke srpske kompanije, i da je već uputio pismo o namerama za kupovinu novosadskog Novkabela. On je procenio da će biti potrebno osam do deset godina da se isplati investicija u RTB, ali da je to dugoročno dobar poslovni potez Kuproma. Novi vlasnik RTB će zadržati sve radnike, kojih trenutno ima 4.524, a za one koji žele da napuste preduzeće biće obezbeđene otpremnine od 400 evra po godini staža. Izvor:"Danas".

Akcije banaka "oborile" indeks SRX za 0,7 odsto:

BELEXFM gotovo svakodnevno nastavlja da pomera svoju maksimalnu istorijsku vrednost do novog nivoa, koji je juče iznosio 2.347,20 indeksnih poena. BELEX15 je zabeležio skok od 0,5 odsto i popeo se na nivo od 2.247,20 poena. Dok je indeks SRX bio u opadanju za 0,7 odsto na 1.295,88 indeksnih poena. Razlog za taj pad, leži u činjenici da je većina banaka koje ulaze u njegovo izračunavanje, zabeležila pad vrednosti akcija i prometa. Tako je AIK banka a. d. Niš (AIKB) ostvarila promet od "samo" 5.627 komada, što je malo u odnosu na proseke trgovanja akcijama ove banke u protekloj nedelji, dok je Metals banka a. d. Novi Sad (MTBN) imala obim trgovanja od 449 komada. Promet na Beogradskoj berzi juče je bio za trećinu niži u odnosu na ponedeljak i iznosio je 624 miliona dinara. Zanimljivo je da je učešće stranih investitora u trgovanju obveznicama RS visoko (47,7 odsto), što nije bio slučaj u prethodnom periodu. Inače, Beogradska berza svakodnevno prikazuje učešće stranih investitora kako u ukupnom prometu (oznaka: FIT, juče- 45,3 odsto), tako i u prometu obveznicama (oznaka: FIB) i u prometu akcija (oznaka FIS, juče- 44,2 odsto). U trgovanju obveznicama pokazano je desetostruko veće interesovanje investitora u odnosu na početak nedelje i premašilo je dva miliona evra. Većina prometa je ostvarena obveznicama iz serije A2016K 1.705.323 evra, A2008K otrgovane vrednosti 523.316 evra i serije A2013K 16.814 evra. Od akcija, najviše se trgovalo akcijama Energoprojekt holdinga a. d Beograd (ENHL) po ceni od 1.540 do 1.750 dinara. Vrednost prometa premašila je 74 miliona dinara. Veterinarski zavod a. d. Subotica (VZAS) je ostvario novi maksimum od 1.999 dinara za jednu akciju (cena na zatvaranju 1.901), i nastavio da pokazuje solidne obime prometa od 4.494 komada. Takođe, sa konstantnim obimom od par hiljada otrgovanih akcija dnevno može da se pohvali i Tigar a. d. Pirot (TIGR). Juče je trgovano sa 6.636 akcija ovog izdavaoca, a ostvaren je promet veći od 12 miliona dinara. Metodom minimalne cene trgovalo se samo akcijama Hidroinvesta DTD (HIDR) uz promet od oko pet miliona dinara. Izvor:"Danas".

NBS: REFERENTNA KAMATNA STOPA OSTAJE 11,5 ODSTO:

Monetarni odbor odlučio je da referentna kamatna stopa ostane 11,5 odsto, saopštila je Narodna banka Srbije. Ta odluka je, kako se navodi u saopštenju, zasnovana na proceni Monetarnog odbora da još nema dovoljno informacija o kretanju inflacije u prvom kvartalu ove godine, kao i na činjenici da krajem marta ističe privremeno finansiranje budžetskih rashoda. "Monetarni odbor je ukazao da se ubrzano povećavaju zarada u javnom sektoru, posebno u državnim i javnim preduzećima i ocenio da privremeno finansiranje što pre treba da se zameni budžetom za 2007. godinu", ističe NBS. Centralna banka navodi da je Monetarni odbor upozorio da u prilikama kad je postignuta stabilnost cena i kursa dinara, kao i postepeno smanjenje kamatnih stopa, zahtevi za značajnim korekcijama nekih regulisanih cena nemaju osnova. Izvor:"Danas".

Za Beogradski sajam javila se četiri kupca:

Za privatizaciju Beogradskog sajma pismo o namerama poslala su dva investiciona fonda i dve kompanije koje se bave sajamskom industrijom, izjavio je direktor tog sajma Anđelko Trpković. Pismo o namerama poslale su multinacionalne kompanije "Rid egzibišns" i italijanska kompanija "Rimini fijera spa", dok dva investiciona fonda još uvek ne žele da se objave njihova imena, rekao je on novinarima nakon predstavljanja saradnje Beogradskog sajma i italijanskog sajma Rimini fijera spa. Te kompanije i fondovi, kako je istakao, imaće prednost jer će moći da učestvuju u procesu definisanja tenderske dokumentacije i procedure, iako se na tenderu mogu prijaviti i druge firme, Sajam je društveno preduzeće čija je privatizacija 70 odsto društvenog kapitala započela novembra prošle godine, podsetio je Trpković, prenosi Beta, dodajući da je do sada završen prvi korak u procesu privatizacije, procedura prijema pisama o zainteresovanosti. Na osnovu ugovora koji ima Agencija za privatizaciju, projekat izrade tenderske dokumentacije će uraditi Svetska banka, dodao je on. Strateški partner je važan jer sajam ne donosi novac jednokratno, rekao je direktor Beogradskog sajma, navodeći da jedan evro koji se stvori na sajmu donosi 12 evra gradu, a u tranzicionim zemljama i više. Prema podacima Agencije za privatizaciju, Beogradski sajam poseduje izložbene hale površine oko 106.000 kvadratnih metara, oko 20 hektara zemljišta, zapošljava 242 radnika od kojih su 66 visokoobrazovani. Aktiva preduzeća na kraju 2005. iznosila je oko 18 miliona evra, kratkoročne obaveze iznosile su 1,4 miliona evra, ukupni poslovni prihodi 12 miliona evra, a poslovni rashodi 10,9 miliona evra. Izvor:"Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta