Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Beogradska berza i protekle nedelje zabeležila nove rekorde:
Uspešan start "Štarka"
Na Beogradskoj berzi prethodne nedelje pojavilo se nekoliko novih kompanija, od kojih je svakako najzanimljivija "Soko štark". Već prvog dana trgovanja cena akcija "Soko štarka" zabeležila je porast od skoro 300 procenata. Užički "Putevi" uspešno realizuju projekte izgradnje sedam mostova na deonici Borova Glava - Uvac, a radiće i na obnovi tunela Šargan, na relaciji Užice - Višegrad. Ovi poslovi vredni su oko 25 miliona evra. Cena akcija "Puteva" zato je protekle nedelje dostigla istorijski maksimum na vrednosti od 5.000 dinara po akciji. "Telefonija" je izvršila deljenje akcija u razmeri deset novih za jednu staru, tako da je akcionarski kapital sada podeljen na ukupno 184.580 akcija, naspram pređašnjih 18.458. Kompanija je jedna od prvih na berzi, koja je objavila finansijske izveštaje za 2006. godinu. Profit je uvećan za oko 90 odsto, a prihodi za oko 20 odsto. Ono što je posebno međutim zanimljivo je to da je cena nakon deljenja akcija porasla za čak sto procenata u roku od samo pet dana. Trend fantastičnih rezultata ove kompanije bi trebalo da se nastavi i u narednim godinama, što svakako čini ovu kompaniju jednom od najperspektivnijih na Beogradskoj berzi. Od ponedeljka, ovom akcijom će se trgovati kontinuiranom metodom. Univerzal banka je pozvala svoje akcionare da učestvuju u dokapitalizaciji banke i ponudila im pravo preče kupovine novoemitovanih akcija po ceni od 22.500 dinara po akciji. Cena akcija Univerzal banke je nastavila trend pada otpočet pre dve nedelje i na zatvaranju u petak završila na nivou od 43.000 dinara po akciji. Posle osnivanja penzionog fonda u Srbiji kompanija "Dunav" je odlučila da osnuje penzioni fond u Bosni i Hercegovini. Ovaj projekat bi trebalo da "Dunavu" obezbedi povećanje tržišnog udela i osigura lidersku poziciju. Ukupna imovina fonda do sada iznosi 12 miliona evra. Ova vest, s kraja protekle nedelje, nije bitnije uticala na kretanje cene akcije "Dunav osiguranja". Kretanje indeksa na Beogradskoj berzi ovih dana je nekonzistentno sa kretanjem istih u svetu. Dok su tržišta u Evropi, Aziji i Americi zabeležila tek blagi oporavak od nedavnog šoka u februaru, domaći berzanski indeksi BELEKSfm i BELEKS15 su po već ustaljenom redu, jednom nedeljno, beležili istorijske maksimume. Inače, od početka godine BELEKSfm je uvećao vrednost za 23 procenata, a BELEKS15 za 44 procenata. Izvor:"Danas".

Investicioni fondovi – korak napred:

Srpsko tržište kapitala je u februaru mesecu dočekalo svoj prvi investicioni fond. Uz celih pet dobrovoljnih penzionih fondova i konsolidaciju tržišta osiguranja možemo konstatovati da je proces uspostavljanja baze institucionalnih investitora kao ključnih igrača na berzi, kako tako započeo. Prva stvar sa kojom se susreću oni koji sada žele da naprave investicioni fond jeste nedostatak licenciranih portfolio menadžera, odnosno ljudi koji će aktivno upravljati sredstvima fonda. U suštini ljudi su ključni faktor strategije aktivnog upravljanja portfoliom hartija od vrednosti. Sa druge strane, pored aktivnog upravljanja postoji i suprotan - pasivan princip upravljanja portfoliom i taj pristup je ono što želimo predstaviti tržištu. Osnovna karakteristika ovog pristupa je u konstrukciji portfolia čija struktura i performanse predstavljaju replikaciju nekog specifičnog indeksa. Osnovni razlog za ovakav pristup nađen je u analizama koje su ustanovile da je relativno mali broj investicionih fondova uspeo da pobedi tržište, odnosno da odbaci dodatne prinose koji su viši u odnosu na rizik koji se preuzima u poređenju sa prinosima koji su generisali odgovarajući indeksi. Sa druge strane troškovi koji su zabeleženi prilikom ulaganja u klasične otvorene investicione fondove iznose i po nekoliko procenata, tako da je bilo potrebno pronaći instrument koji će iskoristiti sve njihove pozitivne elemente i korigovati negativne troškovne efekte i probleme pogrešnog izbora od strane portfolio menadžmenta. Odgovor je nađen početkom devedesetih godina u novom instrumentu – ETF (Exchange Traded Fund) i od tada ovaj segment finansijskog tržišta beleži impresivne stope rasta u celom svetu rezultujući, prema podacima „State street global advisors“, da je u 2006-oj godini najlikvidnija hartija na svetu bila SP500 ETF (popularno nazvan SPIDER). Dakle šta je ETF? Strukturirani proizvod koji predstavlja hartiju od vrednosti koja u sebi sublimira karakteristike i zatvorenog i otvorenog investicionog fonda, a koja prati određeni indeks. Faktički investitor u jednoj investicionoj jedinici dobija diversifikovan, a etabliran portfolio – indeks! Koje su osnovne prednosti ETF -a? U načelu osnovna razlika i prednost sastoji se u činjenici da je moguće trgovati tim instrumentom na tržištu i u skladu sa tim veća cenovna efikasnost u odnosu na klasičan otvoreni investicioni fond koji svoj NAV (neto vrednost imovine) objavljuje samo jednom i to na kraju dana. Naravno, cena ETF teži ceni (vrednosti) indeksa koji prati, ali nije nužno potpuno identična tom indeksu, tako da je moguće da se u toku dana zauzmu značajno bolje pozicije i vrednosti u odnosu na one koje koje se dobijaju klasičnom kupovinom investicione jedinice. Sa druge strane ETF je pasivno upravljan portfolio koji po logici stvari ne može imati troškove ni približno otvorenim investicionim fondovima. U načelu za „retail“ klijente trošak se svodi na klasičnu trgovačku proviziju za trgovanje na berzi. Posmatrajući situaciju na Beogradskoj berzi, kao i na berzama u okruženju, primetno je interesovanje velikih inostranih investitora za kupovinu licenci na postojeće indekse, naročito BELEX15, te je u tom smislu važno skrenuti pažnju da će strani investitori u budućnosti kreirati svoje proizvode na indekse u kojima se nalaze hartije kojima se trguje na Beogradskoj berzi. Takvo pomeranje fokusa sa indeksa kao „benchmark“-a na indeks kao sredstvo za investiranje ne bi smelo učesnike na domaćem tržištu da sačeka nespremne. Nakon opšte ubeđenosti da su u proteklom periodu od rasta tržišta kapitala u Srbiji najviše koristi imali upravo strani investitori i upornog lamentiranja nad tužnom sudbinom možda je pravo vreme da se krene sa proaktivnim pristupom i sagledaju mogućnosti koje bi se mogle ponuditi i domaćim učesnicima na tržištu. Činjenično stanje jeste da je za stvaranje jednog ovakvog instrumenta potrebno imati kapitalno jakog kreatora koji će kupovinom akcija koje čine indeksnu korpu moći da napravi prvi domaći ETF ili indeksni sertifikat, ali je u tom smislu jedino neizvesno kada će se to prvi put i desiti, dok pitanja da li moguće i da li je isplativo, sigurno imaju potvrdan odgovor. Proces kreiranja kao i pravni aspekti jednog ovakvog poduhvata zahtevaju duži vremenski okvir koji se obavezno mora uzeti u obzir prilikom ovakvog razmišljanja. Sa aspekta ukupnog tržišta kapitala ovakav instrument bi bitno ojačao ponudu, koja se već sada identifikuje kao krupan problem, kao i likvidnost samog tržišta, kako kroz sam ETF tako i kroz hartije koje ga sačinjavaju. Sa druge strane imajući u vidu rast ovog tržišta interesovanje investitora će se sigurno pomeriti pravcu razvoja ovakvih struktuiranih prizvoda, bitno pre nego u pravcu razvoja terminskog tržišta, upravo zbog njegove cene, razumljivosti i dostupnosti širokom spektru investitora. Izvor:"Danas".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta