Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Danas potpisivanje ugovora o prodaji RTB Bor:

Ugovor o prodaji Rudarsko-topioničarskog basena Bor rumunskoj kompaniji Kuprom za 400 miliona dolara biće potpisan danas u Beogradu. Tender za prodaju RTB Bor u celini raspisan je 1. septembra prošle godine, a minimalna cena za kupovinu rudnika bakra "Bor" i "Majdanpek" i preduzeća Topionica i rafinacija u Boru bila je 266,7 miliona dolara. Kuprom je pobedio na tenderu ponudivši za 80 miliona dolara više od drugoplasiranog konzorcijuma kiparske kompanije Ist point, u kojoj je jedan od vlasnika srpski biznismen Zoran Drakulić i londonskog fonda ORN. Pregovori o sklapanju ugovora o privatizaciji RTB trajali su više od dva meseca, a dogovor je postignut nakon sporazuma Rumuna i predstavnika sindikata po kojem će radnici proglašeni kao tehnološki višak dobiti otpremnine od 400 evra po godini radnog staža. Ugovor o privatizaciji RTB u Vladi Srbije potpisaće predstavnici Kuproma, ministar energetike i rudarstva Srbije Radomir Naumov i direktor Agencije za privatizaciju Srbije Vladimir Galić, a prisustvovaće i ministri Bubalo, Lalović, Parivodić i Popović. Izvor:"Danas".

Novi način utvrđivanja deviznog kursa:

Narodna banka Srbije od danas će zvanični srednji kurs dinara utvrđivati na osnovu trgovine na ukupnom deviznom tržištu. To znači da će se pri utvrđivanja kursa uzimati u obzir ne samo trgovina na sastanku Međubankarskog deviznog tržišta u NBS, kako je to bilo do sada, već i neposredna međubankarska trgovina devizama van sastanka. Te izmene, kako ističe NBS, neće ugroziti funkcionisanje deviznog tržišta i stabilnost kursa, već će omogućiti da se zvanični srednji kurs dinara u punoj meri formira pod uticajem tržišta. Ukupna trgovina na sastanku MDT od početka godine iznosila je 439,9 miliona evra, dok je ukupna direktna međubankarska trgovina van sastanka bila 3,5 puta veća i iznosila je više od 1,5 milijardi evra. Centralna banka će od danas otkupljivati i prodavati samo tri vrste efektivnog stranog novca-evro, američki dolar i švajcarski franak, koji čine oko 96 odsto svih otkupljenih valuta. Banke i ovlašćeni menjači moći će da obavljaju kupoprodaju 17 valuta, kao i otkup 11 bivših valuta zemalja članica Evropske monetarne unije. Izvor:"Danas".

BAMBI POVEĆAO PRODAJU PLAZME ZA 70 ODSTO:

Koncern Bambi - Banat saopštio je da je uprkos velikoj konkurenciji domaćih i stranih konditora prodaja "plazme" u januaru i februaru povećana za 70 odsto u odnosu na isti period prošle godine. U saopštenju se podseća da je "plazma" od strane potrošača proglašena za najbolji srpski proizvod i omiljeni brend. Izvor:"Danas".

Bliži se privatizacija Naftne industrije Srbije:
Velika trka za NIS
Tender za privatizaciju Naftne industrije Srbije trenutno čeka formiranje nove vlade, a sve više velikih naftnih kompanija otvoreno izražava interesovanje za učestvovanje u privatizaciji nacionalne naftne kompanije. Strateški gledano, NIS je sigurno najzanimljiviji kompanijama u okruženju, uglavnom zbog mreže benzinskih stanica, ali i prerađivačkih kapaciteta, odnosno rafinerija. Za domaću naftnu kompaniju dosad su, između ostalih, interesovanje izrazili mađarski MOL, austrijski OMV, rumunski „Rompetrol“ i grčki „Helenik petroleum“. Međutim, nisu samo susedne zemlje zainteresovane za našu naftnu industriju. Jedna od najmoćnijih ruskih kompanija, „Lukoil“, koja već poseduje oko 180 pumpi „Beopetrola“ u Srbiji, takođe je izrazila interesovanje za NIS, koji jedini ima više benzinskih stanica od „Lukoil-Beopetrola“. I druga ruska kompanija, „Gaspromnjeft“, nedavno je u razgovorima sa predstavnicima Ministarstva rudarstva i energetike najavila učešće na tenderu za prodaju NIS-a. Iako se samo spekuliše koliko su Rusi zaista zainteresovani za naše tržište, sigurno je da bi „Gaspromnjeft“ mogao da da veoma ozbiljnu ponudu za NIS, s obzirom na to da je ćerka kompanija jedne od najvećih svetskih firmi „Gasproma“, koji je u većinskom vlasništvu ruske države. Važno je napomenuti da je Srbija s „Gaspromom“ nedavno potpisala memorandum o izgradnji gasovoda „Blu Strim“, potencijalno najveće grinfild investicije u Srbiji. Srbija već uvozi ruski gas, a prodajom NIS-a moguće je da bi postali zavisni i od ruske nafte. Iako bi na taj način verovatno bili snabdeveni energentima u dovoljnoj meri, postoji opasnost od negativnih političkih pritisaka. Knjigovodstvena vrednost NIS-a procenjena je na oko 1,2 milijarde dolara, ali niko od zainteresovanih kompanija još nije licitirao sa realnom cenom NIS-a „zbog čekanja na tender“. Strateškom partneru će biti prodato 37,5 odsto kompanije, od čega 25 odsto odmah, a nakon tri godine će mu, uz dokapitalizaciju od najmanje 200 miliona dolara, pripasti ostatak. Isti procenat zadržaće i Vlada Srbije, a preostalih 25 odsto dobiće zaposleni i privatizacioni registar. Nakon toga strateškom partneru bi, nakon otkupa akcija od zaposlenih, trebalo kroz kombinaciju dokapitalizacije bez učešća Vlade Srbije da se proda samo onoliko akcija koliko je potrebno da bi stekao 49 odsto vlasništva. Strateški partner imaće mogućnost upravljanja firmom odmah nakon kupovine prvih 25 odsto NIS-a. Izvor:"Blic".

Rekord Beogradske berze, uprkos krizi na svetskim tržištima:
Dvostruki skok akcije "Telefonije"
Dok je na svetskim berzama zavladala blaga panika posle najvećeg pada indeksa u jednom danu u poslednjih pet godina, BELEKSfm i BELEKS15 beleže nove istorijske maksimume. Upravo u utorak, kada je došlo do vrtoglavog pada indeksa u Kini, koji je za sobom povukao i sve ostale u Evropi, Aziji i Americi, BELEKSfm je dostigao novi istorijski maksimum od 2.256 poena, a isto je važilo i za BELEKS15, koji je, takođe, tog dana zabeležio istorijski maksimum od 2.184 poena. Neprikosnoveni lider u trgovanju, mereno obimom ostvarenog prometa, već drugu nedelju zaredom su akcije AIK banke. Jedna akcija te banke u petak je vredela 7.352 dinara, što je za 9,1 odsto više nego nedelju dana ranije. Ukupno ostvareni promet u trgovanju akcijama AIK banke u protekloj nedelji dostigao je čitavih 636 miliona dinara. Pored AIK banke pravi bum na berzi protekle nedelje zabeležile su i akcije "Telefonije". Cena akcija "Telefonije" je prošlog ponedeljka porasla za 20 odsto u jednom danu, sa 80.000 dinara na 96.000 dinara. No tu nije kraj, cena je dodatno porasla do petka za još 9.000 dinara, što je ukupna promena od 31 odsto tokom protekle nedelje. Istovremeno "Telefonija" je zakazala skupštinu akcionara za 30. mart, na kojoj bi trebalo da budu razmatrana pitanja iz domena poslovanja za 2006. godinu, deljenje akcija po metodu deset novih za jednu staru, te povećanje akcionarskog kapitala. "Telefonija" je, takođe, objavila da je zaključila ugovor o instalaciji telekomunikacione opreme u beogradskom hotelu "Holidej in". Lista akcija koje su na kontinuiranom trgovanju prošle nedelje je proširena za još dve akcije. Počev od 28. februara na kontinuiranom trgovanju su akcije kompanije "Sunce" i Veterinarskog zavoda iz Subotice. Uzlazni trend cena akcija Veterinarskog zavoda započet je još u decembru prošle godine, a nastavljen i posle izlaska na kontinuirano trgovanje. U toku prošle nedelje akcije ovog emitenta uvećale su vrednost za 25 odsto, a od decembra prošle godine za čitavih 161 procenat. Cena akcije "Sunca", prošlog četvrtka, pala je za 10 odsto. "Tehnogas" je dobio HACCP sertifikat za proizvodnju tehničkih gasova, koji su namenjeni za upotrebu u prehrani. Ovo praktično znači da je korišćenje tehničkih gasova u proizvodnji hrane visoko bezbedno i bez posledica na higijenu i kvalitet hrane. Cena akcija "Tehnogasa" je dostigla svoj stari istorijski maksimum od 14.500 dinara i do petka ostala na njemu. Izvor:"Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta