Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
ENHL: Rekordni poslovni rezultati:
Beogradska kompanija "Energoprojekt" je ugovorila u prvih pet meseci nove poslove vredne 202,5 miliona evra.
Kompanija "Energoprojekt" holding a.d. iz Beograda ugovorila je u prvih pet meseci ove godine u zemlji i inostranstvu nove poslove vredne 202,5 miliona evra, što je za 42 odsto više od polugodišnjeg plana ugovaranja, saopštila je danas Informativna služba te kompanije. Ukupna vrednost ugovorenih, a nerealizovanih poslova, iznosi oko pola milijarde evra, što predstavlja značajan potencijal za dugoročni razvoj kompanije. U naredne tri godine očekuje se nastavak rasta poslovnih rezultata "Energoprojekta", po stopi od 20 odsto na godišnjem nivou. U tom periodu očekuje se da che u regionu jugoistočne Evrope ukupna vrednost ugovora "Energoprojekta" u energetskom sektoru iznositi više od tri milijarde evra. Reč je o gasovodima, naftovodima, skladištima gasa, elektranama, transformacionim stanicama i infrastrukturi za prenos. "Energoprojekt" je jedina kompanija u jugoistočnoj Evropi koja je osposobljena za pružanje usluga projektovanja, inženjeringa, konsaltinga i realizacije kompleksnih projekata u oblasti energetike i građevinarstva, navodi se u saopštenju. Izvor "B92"

Blagi rast indeksa BELEX15:

Juče je zaustavljen rast indeksa Beogradske berze. Samo je BELEX15 zabeležio rast od 0,6 odsto, vrednost BELEXLINE ostala je nepromenjena, dok je indeksu SRX pala vrednost za 0,6 odsto. Ukupan promet premašio je milijardu dinara (1,1 milijardi dinara). Najveće učešće u prometu čini trgovanje obveznicama RS u iznosu od 9,6 miliona evra. Sa po dva miliona evra trgovalo se serijama A2011K i A2012K, serijama A2014K i A2016K za 1,8, odnosno za 1,3 miliona evra, dok se serijom A2013K trgovalo za nešto više od milion evra. Strani investitori su i u trgovanju obveznicama podigli svoje učešće na 49,5 odsto, dok je njihovo učešće u ukupnom prometu manje, tačnije 47,5 odsto. Najveći obim trgovanja ostvaren je akcijama AIK banke (41,1 milion dinara) uz rast cene od 2,5 odsto. Slede akcije Sojaproteina sa otrgovanim iznosom od 33,3 miliona dinara, Univerzal banke (30,3 miliona dinara) , Energoprojekta (28,7 miliona dinara), kao i akcije Metals banke sa 27 miliona dinara prometa. Juče je zabeležen skokovit rast cene akcija pojedinih preduzeća, među kojima se izdvaja Sremput (skok od 14 odsto i promet od 1,9 miliona dinara ), Srbolek (rast od 13 odsto), Privredna banka (6,3 odsto) i Poštanska štedionica sa rastom cene akcija od 12,3 odsto. Najveći pad cene akcija (18,7 odsto) zabeležen je kod firme Vetprom - medicinske hemikalije. Nastavljena su i nova uključenja na Beogradsku berzu. Premijerno trgovanje imale su, akcije preduzeća Koteks iz Bezdana i duvanske industrije Čoka. Zabeleženo i jedno isključenje sa organizovanog tržišta - više se neće trgovati akcijama preduzeća Uni grand iz Bačke Palanke. Izvor "Danas"

Podela besplatnih akcija u 2008. godini:
Ako Vlada Srbije odluči, građani mogu da dobiju deonice pre kraja privatizacije
Oko četiri miliona građana bi postali vlasnici kupona koje bi naplatili preko investicionih fondova Nada o brzoj podeli besplatnih akcija ponovo se javila kod građana pošto je ministar Dinkić najavio privatizaciju Naftne industrije Srbije već od jeseni. Takva reakcija i ne čudi jer bi se samo podelom do 15 odsto kapitala NIS-a, sadašnja vrednost Privatizacionog fonda uvećala za pozamašan iznos pošto se ova kompanija procenjuje na oko četiri milijarde evra. Međutim, Branko Pavlović konsultant akcionara i bivši direktor Agencije za privatizaciju smatra da će i sadašnja vlast odugovlačiti sa podelom besplatnih akcija zato što nije spremna da prepusti apsolutnu kontrolu nad poslovanjem javnih preduzećima. "Govoriti o podeli akcija građanima u situaciji kada ne znamo ni model po kojem će se to obaviti besmisleno je. Sadašnji Zakon o privatizaciji samo u jednom članu predviđa besplatnu podelu za punoletne građane. Pored toga sada i nema dovoljno sredstava u Privatizacionom fondu da bi svi dobili neku zadovoljavajući sumu jer raspolaže kapitalom od oko 200 miliona evra", kaže Pavlović i dodaje da bi se unosom 15 odsto akcija NIS-a taj iznos povećao na manje od 500 miliona evra, pa građani ne bi dobili ni po 100 evra. On zato najavu o ovogodišnjoj podeli akcija ocenjuje samo kao zamazivanje očiju građana, koji su na poslednjim izborima glasali za vladajuću koaliciju. Ipak, Pavlović napominje da u slučaju da je vlast ozbiljna i da stvarno želi da to učini i pre završetka kompletne privatizacije, treba da donese zakon o pretvaranju javnih preduzeća u akcionarska društva. "To bi omogućilo da se i pre završetka privatizacije državnog kapitala podele besplatne akcije. Na taj način bila bi povećana efikasnost javnih preduzeća jer bi postojao moćni kontrolor u vidu investicionog fonda u kojem bi bile akcije, odnosno vaučeri ili kuponi koje su besplatno dobili četiri miliona građana", ističe Pavlović i podseća da predlog takvog zakona već postoji. Zahvaljujući podršci oko pola miliona građana predlog tog zakona prošao je skupštinsku proceduru oktobra prošle godine, ali nije usvojen jer DSS nije hteo da podrži ovaj model. Aleksandar Vlahović, poslanik DS-a, međutim, smatra da je moguće podeliti besplatne akcije za građane već naredne godine. On podseća da aktuelni zakon to predviđa tek po okončanju privatizacije društvenog i državnog kapitala. "Međutim, pretvaranjem javnih preduzeća u korporativne kompanije, odnosno akcionarska društva, moglo bi sve da se obavi i znatno ranije, već 2008. godine. Da li će se to i desiti zavisi od resornog ministra koji treba da izađe sa jasnom procedurom koja definiše podelu akcija i koji za to treba da dobije podršku vlade", kaže Vlahović. Po njegovim rečima sigurno je da pojedina javna preduzeća kao što su "Srbijašume" i neće ući u ovu proceduru jer je nacionalni interes da ostanu u državnom vlasništvu. Vlahović smatra da vladajuće stranke ne bi trebalo da imaju otpor prema ovom modelu jer se sve zalažu za bolju efikasnost rada javnih preduzeća. "DS čiji sam član prihvatiće da se korporativnost državnih kompanija obavi pre njihove privatizacije", poručuje Vlahović. Sve besplatne akcije koje se slivaju u ovaj fond postale bi investicione jedinice koje bi se pojavile kao nova hartija od vrednosti na Berzi. Vlahović procenjuje da bi se unosom do 15 odsto akcija državnih, odnosno korporativnih kompanija, u Privatizacioni fond slio veliki kapital jer se samo vrednost ovih akcija NIS-a i EPS-a procenjuje na oko četiri milijarde evra. On smatra da je nešto slično urađeno u Crnoj Gori, gde su svi građani dobili vrednosne vaučere. ISTI ARŠIN ZA SVE Vlahović smatra da građani koji do sada nisu otvarali pravo na besplatne akcije zato što rade u privatnom sektoru ili su nezaposleni treba da dobiju vaučere iste vrednosti, a ne da se dele po godini staža. S druge strane, Pavlović kaže da bi to bilo nepravedno i da ovde nije reč o podeli milostinje, već davanju akcija srazmerno godinama staža. Taj princip, po radnom stažu inače postoji u sadašnjem modelu aukcijske i tenderske privatizacije s tim da sadašnji zakon u delu o podeli besplatnih akcija za ostale građane pominje kao jedini kriterijum punoletnost i matično državljanstvo. Ako bi svi građani ponudili na prodaju posle dobijanja besplatne kupone ili vaučere, cena bi pala, ali Vlahović kaže da se nada da će se oni prema tome ophoditi kao prema štednji i sačekati da prođe izvesno vreme. Izvor "Glas javnosti"

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta