Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Energoprojekt ipak na A listingu?
Komisija za hartije od vrednosti odobrila izlazak na tržište 4. emisije akcija Energoprojekt holdinga.
Milko Štimac, predsednik Komisije za hartije od vrednosti, potvrdio je za B92 da je u četvrtak odobren izlazak na tržište 4. emisije akcija Energoprojekt holdinga, a po rečima izvršnog direktora Energoprojekta za planiranje i razvoj Slobodana Dinića, predstavnici ove firme će danas pokrenuti proces izlaska na A listing Beogradske berze. „Imamo kompletnu dokumentaciju i očekujemo da relativno brzo dođemo na listing“, objašnjava Dinić. Direktor poslovnih operacija Beogradske berze Siniša Krneta kaže da ukoliko Energoprojekt podnese potpunu i urednu dokumentaciju koja zadovoljava uslove za listing, čitava procedura može trajati nekoliko nedelja. Čelni ljudi Energoprojekta su želju za izlazak njihove kompanije na A listing izrazili još početkom godine, ali je proces zaustavljan nakon tužbe koju je protiv Komisije za hartije od vrednosti podnela švajcarska kompanija Komfitrejd, koja je i jedan od akcionara Energoprojekta. Ta emisija od 3,1 milion akcija je postala sporna nakon što je Komfitrejd tužio Komisiju za hartije od vrednosti osporavajući zakonitost rešenja Komisije, kojim se izdavaocu, Akcionarskom društvu za holding poslovanje Energoprojekt holding, daje odobrenje za izdavanje akcija koje su distribuirane bez javne ponude. „Problem sa izlaskom na listing je nastao i zbog propisa da kad neka kompanija želi da izađe na listing mora sve akcije imati dostupne za trgovanje, a po zakonu akcije iz zatvorene emisije ne mogu biti slobodne za trgovanje godinu dana“, kaže Dinić. Ipak postoji mogućnost da se, na inicijativu izdavaoca i uz saglasnost Komisije za hartije od vrednosti, akcije iz zatvorene emisije oslobode za trgovanje. Komisija je u ovom slučaju Energoprojektu dala rešenje za trgovanje akcijama iz ove emisije. Iako menadžment kaže da je Komisija bila veoma kooperativna u celoj misiji izlaska Energoprojekta na listing, juče su stigle nove optužbe iz udruženja malih akcionara Energoprojekta na račun Komisije za hartije od vrednostia, ali je Štimac prokomentarisao da su u pitanju „bespredmetne i nelogične optužbe, kao i u prethodnim saopštenjima“. ENHL postaje korporacija Skupština akcionara Energoprojekta je u sredu sa oko 70 odsto glasova prisutnih usvojila predlog da se sadašnji holding sistem pretvori u jedinstvenu korporaciju odnosno u jedno otvoreno akcionarsko društvo. U Energoprojekt korporaciji bi se našli Holding i preduzeća iz investicionih radova, projektovanja, izvođenja radova tj. osnovne delatnosti Energoprojekta. Van korporacija bi se, kao zavisna preduzeća nalazila ona preduzeća koja se ne bave osnovnom delatnošću, tzv. „non-kor“ preduzeća, kao što su Energo broker ili osiguravajuća kuća. „Imaćemo i zajednička preduzeća tamo gde nismo većinski vlasnik, npr. u hotelu Hajat. U inostranstvu ćemo takođe zadržati kompanije koje posluju primereno lokalnom zakonodavstvu i tu neće biti nekih drastičnih promena“, objašnjava Dinić. Ideja je da se napravi jedinstveno preduzeće sa jakim „profitnim centrima“. Sadašnja preduzeća koja imaju svoje bilanse će i kao profitni centri imati bilanse, ali na internom nivou. „Ta finansijska disciplina će se održati i nadam se poboljšati uvođenjem softverskih sistema za praćenje rezultata. Profitni centri će ličiti i dalje na preduzeća, ali neće između sebe imati unutrašnje granice“, tvrdi Dinić. Takav plan bi, po njegovom mišljenju, poboljšao efikasnost sistema, tokove novca, ubrzao realizacije poslova i objedinio postojeće resurse. „Tad se neće dešavati da negde kamioni stoje, a drugi delovi Holdinga ih nemaju pa moraju da ih iznajmljuju. Neće se dešavati da neki nisu uposleni, a drugi angažuju podizvođače, neki imaju milione evra na računu, a drugi traže kredite“, tvrdi Dinić procenjujući da će to dovesti do ušteda koje će na kraju povećati profit za dva do tri miliona evra. Uz to on očekuje i da će pri ujedinjenim nabavkama doći do ušteda od oko dva miliona evra godišnje. „Kad budemo zajedno radili nabavke imaćemo veću pregovaračku snagu. Godišnje nam je potrebno opreme i repromaterijala od najmanje sto miliona evra. Zamislite koliko bolje uslove možemo da dobijemo kad pred partnere izađemo sa tom sumom“, kaže Dinić. Dinić kaže da analize koje su radili u saradnji sa konsultanstkom kućom Altis, pokazuju da bi, ukoliko bi se ovaj plan prelaska u korporaciju obistinio, vrednost firme porasla za oko 30 odsto na ukupno pola milijarde evra, a da bi cena jedne akcije dostigla više od 50 evra. Ipak, posao reorganizacije iz holdinga u korporaciju neće biti lak jer se postojećim zavisnim preduzećima trguje na berzi. „To će biti ozbiljan posao od nekih šest do osam meseci. Napravićemo posebnu studiju o tome i raspisati tender za svetski poznate konsultante koji će sa nama i našim konsultantima raditi na tom projektu. Akcionari tih preduzeća na svojim skupštinama moraju da donesu odluke, mora da se donese procena kapitala, da se odredi metod zamene akcija...“nabraja Dinić. Način zamene akcija će biti definisan nakon što bude angažovan revizor koji će proceniti paritet pod kojim će zamena biti vršena. Dividenda 20 dinara po akciji Skupština akcionara je usvojila i konsolidovane bilanse sa više od 70 odsto glasova prisutnih. Konsolidovana dobit ENHL za prošlu godinu iznosi osam miliona evra, a prihod 187 miliona evra. Plan za ovu godinu je prihod od 197 miliona evra i dobit od 10,5 miliona. „Na današnji dan imamo ugovore koje nisu okončani u vrednosti od 550 miliona evra“, tvrdi Dinić. Usvojena je i odluka o isplati dividende od 20 dinara po akciji. „Možda će se nekom učiniti da je to malo, ali kompanije koje se ponašaju profesionalno gledaju da veći deo dobiti reinvestiraju. Tako naši akcionari dobijaju više na rastu cene akcija koje su od 2003. godine sa nekih 150 dinara danas dostigle cenu od 3.200 dinara po akciji. Osim toga i u našim planovima razvoja stoji da iznos koji se izdvaja za dividende može biti najviše trećina ostvarene dobiti“, objašnjava Dinić uz ogradu da presečan akcionar Energoprojekta ima oko 1000 akcija, pa od dividende dobija 20.000 dinara što po njegovoj oceni nije zanemarljivo. Na skupštini je za revizora ponovo izabrana revizorska kuća MGI. Rasplet sukoba sa Partizanom? Proteklih mesec dana učestale su optužbe malih akcionara Energoprojekta da je fudbalski klub Partizan (i švajcarski Komfitrejd) učestvovao u obaranju cene akcija na Berzi. U novom sazivu upravnog odbora koji čini 11 ljudi uglavno su izabrani ljudi iz prethodnog saziva, uz par novih lica. Žarko Blanuša iz Komfitrejda se nije ni kandidovao, a u upravni odbor je ušao jedan predstavnik Partizana, Ratimir Babić, i Dragan Lazarević iz preduzeća Eki investment (jedan od vlasnika EKI investmenta je Danko Đunić dugogodišnji predsednik sportskog društva Partizan). Na pitanje da li su tačne optužbe Žarka Blanuše da je upravni odbor sastavljen od ljudi iz menadžmenta koji sami odobravaju svoje odluke i prave predstavu za ostatak upravnog odbora, Dinić odgovara da su u prošlom upravnom odboru od 11 članova samo četvorica bili direktori u Enegoprojektu te da takve optužbe ne stoje. „Uostalom, po novom zakonu i nije moguće da više od polovine članova UO bude sa tzv. direktorskih, odnosno izvršnih pozicija u firmi“, kaže Dinić. On tvrdi da se nada da će se situacija međusobnog optuživanja sa FK Partizan smiriti. „Imamo većinu u Upravnom odboru i ako ostali članovi budu kooperativni i mi ćemo kooperativno da radimo. Očekujemo da se strasti smire i da bude manje saopštenja, sad su i sud i Komisija za hartije od vrednosti rekli svoje“ spušta loptu Dinić. Na pitanje da li bi za Eneroprojekt bilo bolje da umesto prepirke sa Partizanom pokuša da radi na izgradnji njihovog novog stadiona za koji se procenjuje da bi mogao biti vredan oko 300 miliona evra, on kaže da su oni kao profesionalci voljni da rade i taj posao. Izvor "B92"

Akcije unosne, štednja sigurna:
Kako najbolje i najisplativije uložiti novac bez velikog rizika.
Građani koji nemaju dovoljno znanja i iskustva sa investiranjem, najjednostavnije mogu da zarade oročavanjem dinarske štednje. Znatno veća zarada može da se ostvari trgovinom akcijama na berzi, kao i ulaganjem u investicione fondove. Naravno, treba imati na umu „da veći rizik, nosi i veću zaradu“, i obratno. Kada je Narodna banka Srbije pre nekoliko meseci počela da promoviše dinarsku štednju, Radovan Jelašić, guverner NBS, poručio je da se mnogo više isplati ulagati dinare u banku nego devize jer „dinarska štednja uvek pobeđuje inflaciju“. Ukoliko se građani odluče za dinarsku štednju, godišnja kamatna stopa je i do 19,5 odsto. Nešto niže kamate, ali isto tako privlačne su i za štedne zapise NBS, gde je kamata na godinu dana 14 odsto. U slučaju devizne štednje na godinu dana, moguće je dobiti neto prihod od oko četiri do 4,5 odsto. Kamate koje banke nude jesu nešto veće od ovog iznosa i uglavnom su oko pet odsto, ali se na štednju plaća i porez na kapitalnu dobit od 20 odsto kada se ona podigne. Treba imati i na umu i da za veće sume banke neretko nude i više kamatne stope, a one su više i za duže periode otplate. Atraktivna je i kupovina obveznica stare devizne štednje, gde je neto prinos oko 5,5 odsto u evrima. - Ipak, ko se iole razume u berzansko poslovanje, najbolje je da ulaže u akcije jer će zarada skoro sigurno biti veća. Za one sa manjim znanjem dovoljno je da odu kod brokera i da sami nasumično odaberu neku od akcije sa kontinuiranog trgovanja. Takvih preduzeća ima pedesetak. Građanin može da ulaže u različite akcije preduzeća, čime smanjuje rizik - kaže mr Goran Nikolić, saradnik Centra za naučnoistraživački rad Privredne komore Srbije. I kod trgovine akcija na berzi mora se računati na plaćanje poreza na kapitalnu dobit od 20 odsto (obračunava se na razliku između prodajne i kupovne cene), kao i na neke manje provizije. Druga mogućnost za zaradu su fondovi. U Srbiji trenutno posluju dva - „Delta plus“ i „Fima proaktiv“. Oni ulažu novac u akcije, obveznice, kratkoročne hartije od vrednosti, bankovne depozite... Kod ulaganja u fondove uloženi novac može se uvek povući i to sa pripadajućom zaradom do momenta povlačenja. Kod ulaganja novca plaća se takozvana ulazna provizija koja kod „Delta plusa“ zavisi od visine uloženog novca (za uloge do 1.000 evra provizija je pet odsto, a sa povećanjem uloga provizija se smanjuje sve do 0,5 odsto za uloge preko 250.000 evra), dok je kod „Fima proaktiva“ jednoobrazna i iznosi tri odsto. Kod povlačenja novca „Delta plus“ naplaćuje jedan odsto od ukupno isplaćene sume, dok u „Fima proaktivu“ izlazna provizija ne postoji. - Prednost ulaganja u investicione fondove je smanjenje rizika kojim se izlaže ulagač. Još jedna od prednosti je profesionalno upravljanje novcem, za šta je zadužen portfolio menadžer - objašnjava mr Goran Nikolić. Takođe, postoji obaveza plaćanja poreza na kapitalnu dobit od 20 odsto. Kapitalna dobit u ovom slučaju predstavlja razliku između otkupne cene investicionih jedinica i njihove kupovne cene. BERZA Neke akcije preduzeća na kontinuiranom trgovanju „Tigar“, „Metalac“, AIK banka, „Energoprojekt“, „Komercijalna banka“, Jubmes, „Imlek“, „Agrobanka“, „Metals banka“... Kupovina i prodaja mora da ide preko brokera, a cena akcije se dnevno menja i svaku zaradu je teško prognozirati. Izvor "Blic"

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta