Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Za Belvit ponuđeno 36,4 mil. dinara:
Dragoslav Milisavljević iz Paraćina dao je ponudu za preuzimanje svih akcija niške fabrike stočne hrane Belvit.
Ponuda Milisavljevića, koji za kupovinu 142.843 akcije Belvita treba da plati oko 36,4 miliona dinara, važi do 3. septembra, a objavljivanje ponude odobrila je Komisija za hartije od vrednosti. Agencija za privatizaciju Srbije je 23.maja ove godine odlučila da 87,15 odsto kapitala Belvita prenese Akcijskom fondu, jer novi vlasnik nije ispunjavao ugovorene obaveze. Sa preostalim kapitalom tog preduzeća raspolažu firme Vite bel i Pakom. Radnici Belvita kupili su tu firmu 2003. godine za 550 miliona dinara, a početna cena bila je 35 miliona dinara. Pre privatizacije to je bilo jedno od najuspešnijih preduzeća u Nišu, ali se radnici nisu pokazali kao dobre gazde pa je Agencija raskinula kupoprodajni ugovor. Izbor "B92"

Puni se „bure” besplatnih akcija:
Zakonski rok za raspodelu od dve godine po okončanju privatizacije stalno se odlaže
Svako pominjanje besplatnih akcija kod oko četiri i po miliona građana koji to svoje pravo nisu iskoristili „podigne temperaturu”. Kako i ne bi kada te akcije, uprkos brojnim najavama i obećanjima zvaničnika, nikako da stignu u njihov posed. Novo interesovanje prouzrokovano je najavljenim izmenama Zakona o osiguranju koje predviđaju i da se 15 odsto kapitala osiguravajućih društava koja se privatizuju prebaci u Privatizacioni registar. Time bi se praktično uvećao kapital ovog, nezvanično nazvanog, privatizacionog fonda u koji se do sada slivao samo kapital od prodaje društvenih preduzeća na tenderima i to u istom tom iznosu od 15 odsto njihovog kapitala. „To je ono bure iz koga će svi građani, koji to do sada nisu iskoristili u procesu privatizacije, dobiti besplatne akcije”, bio je izričit Slobodan Ilić, državni sekretar Ministarstva finansija. Bure se, dakle, lagano puni, a kada će početi da se prazni, odnosno dele tako prikupljene akcije, manje je poznato jer je taj rok nekoliko puta odlagan. Zakonom o privatizaciji, naime, predviđeno je da se to učini u roku od dve godine nakon završetka procesa prodaje društvenog i državnog kapitala u preduzećima. Ministar za ekonomiju i regionalni razvoj Mlađan Dinkić, u čijem je sada resoru privatizacija, najavio je završetak tog procesa do kraja naredne godine i podelu besplatnih akcija za 2009. godinu. Podsećanja radi, kada je 2001. godine donet Zakon o privatizaciji prodaja društvenih preduzeća bila je oročena na četiri godine, tačnije za sredinu 2005. godine, ali je vremenska odrednica za završetak ovog posla još dva puta pomerena. Prvi put do početka marta 2007. godine, a sada za kraj naredne. Samim tim rok za sticanje besplatnih akcija otegao se kao gladna godina što je kod građana izazvalo nezadovoljstvo koje koriste razni mešetari koji ih, uz nadoknadu, učlanjuju u razna udruženja sve s ciljem što ranijeg ostvarivanja tog prava. Po slovu Zakona o privatizaciji pravo na besplatne akcije imaju svi oni koji su navršili 18 godina života zaključno sa danom stupanja na snagu odluke o prenosu akcija građanima bez naknade koju donosi Vlada Srbije. Oni imaju pravo na jednaki deo kapitala izražen u akcijama. Ove zakonske odredbe izazvale su nezadovoljstvo posebno kod starije populacije kojoj vreme „curi”, a uz to ne vrednuje joj se ni pozamašni radni staž. Ukoliko se bude insistiralo na doslednosti Zakona oštećeni će biti i oni građani koji su po ranije važećim zakonima o privatizaciji iskoristili samo mali deo prava na sticanje akcija bez naknade, jer važeći zakon propisuje da pravo na besplatne akcije nemaju oni građani koji su to pravo, u celini ili samo delimično, iskoristili. Građani Srbije se, inače, nadaju da će Privatizacioni registar biti obogaćen i akcijama javnih preduzeća koja se budu privatizovala i u tom smislu veliki broj njih je svojim potpisima već dva puta podržao takvu inicijativu Branka Pavlovića. Prvu inicijativu Skupštini Srbije on je podneo u maju 2005. godine radi izmene Zakona o privatizaciji koja bi omogućila podelu besplatnih akcija ne samo društvenih već i javnih preduzeća, ali je Skupština ovu inicijativu odbacila. Nekoliko meseci kasnije, u oktobru iste godine, posle donošenja Zakona o investicionim fondovima, podneta je nova inicijativa koju je svojim potpisima podržalo čak 400.000 građana, o pretvaranju javnih preduzeća u akcionarska društva i, takođe, o besplatnoj podeli akcija. Ovaj drugi predlog u Skupštini Srbije nikada i nije stavljen na razmatranje. Za sada, međutim, nema nikakvih signala da će država udovoljiti očekivanjima građana i da će dopuniti Privatizacioni registar i manjinskim paketom akcija javnih preduzeća. Jer, za razliku od opšteg opredeljenja da društvenu svojinu što pre treba otpratiti u istoriju, još nema praktično nikakvih naznaka šta od javnih preduzeća privatizovati, a šta ostaviti državi na gazdovanje. Izuzetak je, za sada, samo NIS, gde su vrata odškrinuta samo za prodaju 25 odsto kapitala. Izvor "Politika"

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta