Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Privatizaciju u Srbiji stalno prate nejasnoće (Bez tendera do savetnika za JAT
Za privatizacionog savetnika „Jata“ stigle su samo dve kandidature „BNP paribasa“ i „Rotšilda“ - saopštila je juče Agencija za privatizaciju. Umesto očekivanog podatka koliko je novca koja od ove dve kompanije tražila za preuzimanje posla izrade strategije privatizacije „Jata“, navodi se nemušta rečenica da će oni izveštaj proslediti Vladi Srbije, a da će onda ova „da donese odluku koja je ponuda najpovoljnija“.

Ovakva procedura transparentnosti do sada nije viđena. U Agenciji za privatizaciju, njenoj Komisiji za javne nabavke, „pokrivaju“ se, naravno, odlukom Vlade.
Neuobičajenost ove procedure ne ogleda se samo u tajenju podatka koliko su kandidati za privatizacionog savetnika „Jata“ tražili para već i kako se stiglo do ove liste. U saopštenju Agencije za privatizaciju, odnosno njene Komisije za javne nabavke, priznaje se da nije bilo nikakvog tendera, niti neke druge od standardnih procedura oglašavanja. Poslali su, kažu, pozivna pisma na adrese 24 konsultantske kuće širom sveta da se prijave i to, kažu, isto kao da su raspisali tender. Takav model - da šalju pozivna pisma (valjda će provera da li jesu ili nisu ići po poštanskim žigovim) u potpunosti, navode, u duhu je zakonskog načela obezbeđivanja konkurencije, a opet u skladu sa tom famoznom Vladinom odlukom.
Pri pokušaju „Blica“ da ovu stvar juče razgrne, krenula su nemušta objašnjenja da je takav model smislio Zoran Balinovac, direktor Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo. U tom svojstvu je postavljen za člana komisije Agencije za privatizaciju za izbor privatizacionog savetnika „Jata“.


Pet kupaca za rečnu flotu JRB
Tender za „Jugoslovensko rečno brodarstvo“ ulazi u finale i to takvo da su na listi kandidovanih kupaca, kako saznaje „Blic“, uz „Ist point“ Zorana Drakulića i velika brodarska malteška kompanija „Pali Mal“, pa rumunski TTS, zatim ruska „Tamoza“, prilično velika firma, mada ne iz te branše. Prijavio se, kažu, i kao peti šabački „Intereksport“.

Agencija za privatizaciju zvaničnu listu kandidata još nije saopštila, čeka se zasedanje tenderske komisije, koje bi trebalo da usledi prvog radnog dana iduće nedelje. Upućeni izvori kažu da je tendersku dokumentaciju, a što je pred faza za učešće na tenderu, bilo otkupilo još sedam kompanija, te da su tu bili i veliki, odnosno najveći ovdašnji igrači. Povukli su se, kažu, kada su zaključili da Drakulić neće biti jedini rival, odnosno da će na crtu izaći kompanije poput velikog malteškog „Pali Mala.“ Upućeni kažu da Maltežani već kad su stigli i odlučili da uđu u ovaj posao neće sitničariti na ceni.
JRB ima flotu od 16 brodova i 130 barži. Za podizanje na nivo da bi ušli na listu prva četiri dunavska prevoznika trebalo bi, kažu, da kupac investira najmanje 20 miliona evra. Ovo preduzeće, inače, nema dugova, a godišnji promet im je oko 13 miliona evra, što je prilično skromno u odnosu na mogući potencijal. Analize Evropske unije, naime, kažu da bi u narednim godinama transport roba Dunavom mogao da ima stopu rasta i do svih 40 procenata. Na koliku sumu će glasiti najveća ponuda za preuzimanje gazdovanja nad JRB može samo da se nagađa. Knjigovodstvena vrednost ovog preduzeća je, inače, blizu 40 miliona evra.


Licitacija donosi ozbiljnog kupca i više novca
Da li je model prodaje Robnih kuća Beograd koji je ponudila država bolji od reorganizacije
Licitacija za prodaju imovine Robnih kuća Beograd zakazana je za 29. oktobar, a do polovine oktobra zainteresovani kupci mogu da otkupe dokumentaciju koja košta sedam hiljada evra. Prema našim saznanjima do juče je već sedam kupaca otkupilo dokumentaciju a među njima je i pet kupaca iz inostranstva. Imovina Robnih kuća Beograd koje su već nekoliko godina u stečaju ponuđena je po početnoj ceni od 140 miliona evra i biće prodata kupcu koji ponudi najviše. Udruženje akcionara i poverilaca ovog, nekada najvećeg lanca robnih kuća na Balkanu postiglo je dogovor sa Ministarstvom ekonomije i regionalnog razvoja da najmanje 15 miliona evra (u slučaju da imovina bude prodata po početnoj ceni) bude podeljeno radnicima kojih ima oko 8.500. U međuvremenu predstavnici Udruženja poverilaca i akcionara pregovarali su sa predstavnicima Vlade i dogovorili detalje u slučaju da postignuta cena na licitaciji premaši početnih 140 miliona evra.
- Model prodaje dogovoren sa državom je sasvim prihvatljiv, a kupca će odrediti najviša ponuđena cena. Već sada se može reći da će poverioci i akcionari proći bolje, nego da se država opredelila za reorganizaciju preduzeća. Jedino bi u slučaju da cena premaši 350 miliona evra reorganizacija možda bila bolje rešenje za RK Beograd - izjavio je za Danas Branko Pavlović, konsultant Udruženja malih akcionara i poverilaca Robnih kuća Beograd.
Pavlović upozorava da svi akcionari i poverioci nisu dovoljno informisani o postupku i modelu prodaje i krivicu za to prebacuje na neke članove Udruženja akcionara i poverilaca koji ga sprečavaju da obiđe zaposlene u mestima gde ova firma ima objekte i zaposlene upozna sa ponuđenim modelom prodaje.
- Lako je manipulisati neinformisanim radnicima koje je lako pokrenuti i na štrajk.To bi odbilo potencijalne kupce iz inostranstva koji nisu spremni da ulože milione evra i nađu se u neprijatnoj poziciji. S druge strane to bi odgovaralo domaćim tajkunima koji bi do Robnih kuća Beograd mogli da dođu po početnoj ceni - tvrdi Pavlović.
Raško Gospić, predsednik Skupštine poverilaca izjavio je za Danas da će prodajom RK Beograd i po početnoj ceni biti u stoprocentnom iznosu namireni svi poverioci, a biće isplaćene i otpremnine radnicima mada i on smatra da najnovija opcija o podeli sume od prodate imovine nije predočena radnicima. "Ipak, drago mi je da ima zainteresovanih kupaca za kompaniju, a pravi potencijalni kupci će se znati tek kada dostave bankarske garancije od 20 odsto od procenjene imovine, što znači oko 40 miliona evra", rekao je Gospić.


Rastu i promet i indeksi
Indeksi Beogradske berze završili su sedmicu rastom za oko pola procenta.
Ukupan promet je porastao u poređenju sa prethodnim danima na 809,5 miliona dinara (10,13 miliona evra) pri čemu je veći bio u trgovini obveznicama RS - 468,6 miliona dinara (5,8 miliona evra), nego u trgovini akcijama. Za veliki promet obveznica RS najzaslužnije su one serije A2015 i A2016 sa prometom od 2,07 odnosno 3,6 miliona evra.

Akcija subotičke Fidelinke (FIDL) skočila je za 15,68 odsto, na rekordnih 4.995 dinara ali uz neveliki promet. Za po nešto više od sedam odsto porasle su cene akcija Puteva iz Užica (PUUE) i beogradskog Mešer Tehnogasa (TGAS) uz promet veći od milion odnosno tri miliona dinara.

Među značajnijim dobitnicima u kontinuiranoj trgovini bili su i Ikarbus (IKRB), sa rastom cene od četiri odsto i prometom od 4,75 miliona dinara, kao i beogradski Velefarm (VLFR) sa 2,50 odsto.

Druga veledrogerija – Srbolek (SRBL), prednjačila je sa padom vrednosti većim od 10 odsto. Akcije Čačanske banke (CCNB), beogradskog Progresa (PRGS) i Telefonije (TLFN) oslabile su za više od dva a manje od tri odsto, a cena Politikine akcije (PLTK) pala je za jedan procenat.

Na listi akcija sa najvećim prometom postavka je manje-više uobičajena - banke, holding i proizvođač soje iz Bečeja.

Vlasnike su promenile akcije Komercijalne banke (KMBN) u vrednosti 63,4 miliona dinara, Privredne banke Beograd (PRBN) za više od deset miliona i Jubmes banke (JMBN) za 7,6 miliona.

Nove vlasnike našlo je i više od 4.000 akcija holdinga Energoprojekt (ENHL) u vrednosti 13 miliona dinara, kao i 388 akcija Soja proteina (SJPT) u vrednosti 8,9 miliona.

U vanberzanskoj trgovini danas se pojavila akcija Laste čija je cena odmah skočila za 300 odsto, na 3.960 dinara. Promet akcija beogradskog prevoznika vredeo je više od pet miliona dinara.

Najveći promet na tom segmentu poslovanja ubeležile su pak akcije Vladičinog Hana (VLDH) iz istoimenog mesta, kao i prethodnih dana. Vrednost prometa akcija tog proizvođača celuloze i papira preskočila je 20 miliona dinara.

Strani investitori "pokrili" su samo 17,7 odsto ukupne trgovine i gotovo 40 odsto trgovine akcijama od čega 60,6 odsto u kupovini i 19 odsto u prodaji.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta