Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
MGI na aukciji 25.oktobra
Agencija za privatizaciju izmenila je javni poziv za aukcijsku prodaju kapitala računovodstvene i konsalting firme "MGI revizija i računovodstvo" iz Beograda, koja će se održati 25. oktobra u Beogradu, umesto 27. septembra.

Kako se navodi na sajtu Agencije za privatizaciju, to preduzeće za reviziju, računovodstvo i konsalting usluge objavilo je poziv za javnu aukcijsku prodaju kapitala u dnevniku "Politika" 27. jula ove godine, sa pravom da se datum održavanja aukcije i rok za prijavu može, po potrebi izmeniti.

Na sajtu kompanije "MGI revizija i računovodstvo" precizira se da su se svi zaposleni, sa stažom dužim od tri godine, na čelu sa direktorom Bogoljubom Aleksićem, ugovorom o osnivanju konzorcijuma iz prošle godine, dogovorili da oforme konzorcijum, koji će na predstojećoj aukciji kupiti to preduzeće.

Ugovor o osnivanju konzorcijuma potpisan je, kako se navodi, 19. jula prošle godine, a potpisalo ga je 28 članova te firme, nakon čega je formiran fond za kupovinu kompanije i ugovorena sredstva prebačena na račun Cepter banke (Zepter).

Naglašava se da će u slučaju neuspele aukcije, konzorcijum zadržati pravo da osnuje novu firmu, sa osnivačima-članovima konzorcijuma i da se nakon toga, sukcesivno svi zaposleni iz firme "MGI revizija i računovodstvo" premeste u novoosnovanu firmu.

Kompanija "MGI revizija i računovodstvo" osnovana je 1994. godine kao pravni sledbenik Sektora za reviziju bivše Službe društvenog (platnog) knjigovodstva, od koje je preuzela revizorski kadar.

Od osnivanja, radila je na mnogim revizijama bankarskog sektora u Srbiji, a klijenti su joj bili i brojna osiguravajuća društva i brokerske kuće.

Sa filijalama u Novom Sadu, Nišu i Zrenjaninu, ova revizorsko-računovodstvena-konsalting firma radi za klijente iz Srbije, Crne Gore i Republike Srpske.

Učesnici za aukcijsku prodaju kapitala "MGI revizije i računovodstva" mogu se registrovati do 25. oktobra, a rok za otkup aukcijske dokumentacije ističe 16. oktobra ove godine.


Akcije čekaju velike igrače
Trgovanje na Beogradskoj berzi i juče je proteklo u znaku oskudnog prometa i daljeg blagog pada cena. Ukupno je prodato, odnosno kupljeno akcija u vrednosti 4,1 miliona evra, što je na ravni proseka svih letošnjih meseci, ali i, gotovo, upola manje od zenita koji je bio od proleća do leta.

Letošnji pad objašnjavao se sezonom: na svim berzama je to period koji odlikuje smiraj. Zašto se taj smiraj protegao i na septembar, objašnjenja su, naravno, različita. Procene jednih su da samo što nije krenulo, da je pitanje dana kada će berza krenuti uzlaznom putanjom, drugih da je razlog balansiranje među investicionim fondovima - tihi rat živaca u pokuštaju da se kupi što više po što nižim cenama... Tu je, navode treći, činjenica da u proteklih nekoliko dana imamo intenzivno povlačenje investitora iz Hrvatske. Ovde su njihovi fondovi bili prilično veliki kupci, a već neko vreme su sa kupovine prešli na prodaju. Ne, naravno što su se zasitili Beogradske berze, ili što im ulaganje ovde nije profitno, već što im se otvara krem tržište kod kuće. Kreće prodaja akcija hrvatskog „Telekoma“ kroz inicijalnu javnu ponudu i svi pokušavaju da se finansijski konsoliduju što bolje za taj start. Zanimljivo je da je hrvatska komisija za hartije od vrednosti pravo za kupovinu akcija njihovog „Telekoma“ kroz ovu inicijalnu javnu ponudu ograničila samo na svoje državljane.
I u Srbiji, kažu, stručnjaci, puni zamah finansijskog tržišta krenuće tek kada na ponudu budu iznete akcije naših javnih preduzeća. Izvori „Blica“ kažu da to uopšte nije tako daleko, odnosno da se vrlo ozbiljno radi na opciji da se krene sa paketom od deset odsto akcija „Telekoma“ i NIS. Strategija privatizacije NIS bi, inače, trebalo da bude verifikovana ovih dana.
Na ponudi Beogradske berze je, inače, prema podacima koje je juče izneo predsednik Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac, ukupno 1.681 kompanija. Dnevno se, međutim, trguje akcijama oko 150 preduzeća. Kada bi se uzele cene akcija svih ovih 1.681 kompanije dobila bi se suma od oko 19 milijardi evra. Tolika je, naime, tržišna kapitalizacija Beogradske berze.


Direktor opet kupio „Belvit“
NIŠ - Pre četiri godine kupljene na aukciji od strane Konzorcijuma radnika za 550 miliona dinara, akcije „Belvita“, posle raskida aukcijskog ugovora, kupio je 6. septembra bivši direktor Zlatomir Pavlović za 43 miliona dinara.

- Sa Đorđem Nicovićem i svojim sinom i bratancem, koji su vlasnici firme „Pakom“, kao penzioner i sada vlasnik firme „Vitbel“ nisam kupio „Belvit“ da bih se dokopao akcija AIK banke, jer ih u toj banci više nema, već zato što je Agencija za privatizaciju raskinula ugovor s Konzorcijumom radnika koji nije mogao da ispunjava obaveze preuzete aukcijskom kupovinom firme - kaže bivši direktor „Belvita“ Zlatomir Pavlović.

- Kada su se po raskidu ugovora akcije „Belvita“ našle u Akcijskom fondu, koji ih je zatim ponudio na Berzi, zainteresovana je bila još i paraćinska „Komponenta“, ali smo mi ponudili više, tačnije 43 miliona dinara - navodi Pavlović. Lokalni niški dnevnik Narodne novine priču o subini „Belvita“ najavljuje u rubrici „neverovatno, ali istinito“, napominjući da je Pavlović praktično dva puta kupovao „Belvit“. Prvi put pre četiri godine, kada je bio generalni direktor, i kada je bio na čelu Konzorcijuma radnika koji je na aukciji kupio firmu za tada „fantastičnih“ 550 miliona dinara, što je u to vreme bila druga po visini suma isplaćena u tekućoj srpskoj aukcijskoj privatizaciji.

- Bili smo svesni da preduzeće nećemo moći da otplatimo, pa makar prodavali i drogu, ali smo iz inata želeli da onemogućimo da „Belvit“ kupi kontroverzni niški biznismen Gradimir Nikolić Paša. Tako je na aukciji pre četiri godine od početne cene od 35 miliona Konzorcijum radnika u utrkivanju s konkurencijom dogurao do 550 miliona. Znao sam da je nemoguće da 45 zaposlenih otplaćuju preduzeće sa po 93 miliona mesečno, ali su radnici odbili moj plan da pošto smo platili prvu ratu ne plaćamo i ostale, već uđemo u višegodišnji sudski spor, a u međuvremenu imovinu preduzeća prebacimo na preduzeće „Vitbel“, koje sam već bio osnovao s grupom radnika. „Belvit“ bi do okončanja sudskog spora propadao, a „Vitbel“ bi onda mogao ponovo da ga kupi od svog profita. Radnici to nisu prihvatili - objašnjava Pavlović, koji odlazeći u penziju ostavlja „Belvit“ na cedilu, ali kupuje novoosnovani „Vitbel“.

Bivši direktor je ipak ostvario svoj plan, tako što je zaista dočekao da svoju nekadašnju firmu kupi „za bagatelu“. Kaže da su mu u tome „pomogli“ radnici „Belvita“, koji su, kako precizira, „u međuvremenu potpuno „očerupali“ preduzeće u kojem je zavladala anarhija“, a ne hajući za obaveze aukcijskog ugovora i budućnost firme. Prodali su, i po sistemu „daj šta daš, i dok traje neka laje“ podelili novac od akcija koje je „Belvit“ imao kod AIK banke.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta