Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Stranci zainteresovani za Agrobanku
Predsednik Izvršnog odbora Agrobanke Dušan Antonić je rekao da ne može da otkriva detalje o veličini paketa, „ali mogu da potvrdim da je za tu kupovinu potrebna saglasnost Narodne banke Srbije".

Prema važećim propisima, saglasnost NBS je neophodna za kupovinu pet ili više procenata akcija banke u Srbiji.

Antonić je istakao da, ipak trenutno niko nije zainteresovan za preuzimanje većinskog paketa pošto je tržišna kapitalizacija Agrobanke značajno porasla i, prema podacima Beogradske berze, iznosi oko 261 milion evra. On je rekao da će o eventualnom spajanju Agrobanke sa nekom od postojećih srpskih banaka odlučiti akcionari.

Najveći vlasnik akcija Agrobanke je Republika Srbija koja poseduje oko 144.288 akcija, odnosno 20 odsto, a banka u ovoj godini očekuje osam miliona evra dobiti iz tekućeg poslovanja. Time što je država nedavno postala vlasnik akcija u visini duga Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj (IBRD) od oko 40 miliona evra, Agrobanka nije te dugove otpisala, poručio je Antonić i precizirao da su preduzeća, koja su bila korisnici tog kredita, postala bančini dužnici.

Antonić je istakao da banka i dalje smatra da ona ne bi trebalo da vraća ceo dug IBRD-u. "Zato nećemo odustati od tužbe protiv države, ali dok se čeka ishod sudskog spora, smatrali smo da je najbolje da se bar privremeno stavi tačka na ceo slučaj", kazao je Antonić i istakao i da su veliki akcionari "sugerisali" da se banka sa državom što pre dogovori i ocenio da niko od akcionara ne bi trebalo da se smatra prevarenim.

"Svi oni su, čak i na ovom nivou cene akcija, dobro zaradili", rekao je Antonić.


Deripaska kupuje 18 odsto Magne
Evropska komisija je saopštila da taj sporazum neće izazvati veće probleme s konkurencijom na tržištu.

Kompanija ruskog milijardera "Ruskije mašini" konkuriše Magni u prodaji retrovizora za putničke automobila u Evropi. Udeo ruske kompanije na tržištu je veoma ograničen tako da kombinacije te dve firme neće znatnije umanjiti konkurenciju.

Magna je najveći kanadski proizvođač auto delova i sve više sklapa gotova vozila. Pojedini akcionari kanadske kompanije nisu zadovoljni ovim sporazumom, smatrajući ga lošim za najveće akcionare jer kontrolu nad kompanijom prenosi na ruskog tajkuna.

Deripaska je vlasnik najvećeg svetskog proizvođača aluminijuma kompanije Rusal, a njegov koncern “Bejzik element” je veoma zainteresovan za kupovinu Rudarsko-topioničarskog basena Bor.


Kocič:Triglav daje ponudu za DDOR
On je precizirao da će ponuda za kupovinu DDOR-a biti u okviru planiranog budžeta Triglav grupe, a ukoliko za DDOR bude predviđena previsoka cena Triglav grupa će odustati od kupovine i sredstva preusmeriti radi nastupa na tržiste Rumunije, Bugarske ili Albanije.

Planirano je da tržišni udeo Triglav grupe u Srbiji za nekoliko godina bude oko deset odsto, kazao je Kocič i da će ta slovenačka kompanija, radi ekspanzije poslovanja, u narednih nekoliko godina u Srbiji poslovati sa gubitkom.

Direktor dobrovoljnog penzijskog fonda Triglav-penzije Vojko Saksida je kazao da je ulaganje u dobrovoljni penzijski fond neophodno i osiguranje je za budućnost mlađim generacijama.

On je dodao da se građanima na tržištu trenutno nudi nekoliko sličnih "proizvoda" iz oblasti osiguranja. To je osiguranje života sa rentnom klauzulom, ulaganje u investicione fondove, štednja u bankama i drugo.

Ulaganje u dobrovoljni penzijski fond nosi sa sobom manji rizik jer država reguliše gde mogu da se ulažu sredstva iz tog fonda, dok investicioni fondovi nose veći rizik, kaže Saksida. On građanima preporučuje da, ukoliko mogu, jedan deo novca ulože u dobrovoljni penzioni fond, deo u investicioni fond i deo u nekretnine ili štednju.


14. oktobar na tenderu u oktobru
Preduzeće će na prodaju biti ponuđeno u celini, trenutno se dovršava projektna dokumentacija u saradnji sa konsultantskom kućom "Dilojt i Tuš", a prema bilansu stanja za 2006. godinu, vrednost kapitala kruševačke mašinske industrije je blizu pet milijardi dinara.

"Za sada imamo kontakte sa austrijskom kompanijom Palfinger za koju imamo i ugovorene poslove i koja je u više navrata iskazivala zainteresovanost za privatizaciju "14. oktobra", a među zainteresovanima je i indijska kompanija "Larsen i Toubro", naveo je generalni direktor Zoran Radmanovac.

Prema njegovim rečima, ukoliko predstojeći tender ne uspe, kruševački mašinci imaće još jednu tendersku šansu pre nego što se krene u restrukutiranje preduzeća. Prvi pokušaj tenderske prodaje 14. oktobra propao je sredinom 2005. godine, jer nije bilo zainteresovanih kupaca, nakon čega je najavljeno ponovno raspisivanje prvog tendera.

IMK 14. oktobar je u 2006. godini realizovao poslove vredne oko pola milijarde dinara i ostvario izvoz od oko milion evra, a ove godine, na osnovu ugovorenih poslova očekuje duplo veću realizaciju.

"Zbog nedostatka obrtnih sredstava sada radimo isključivo za poznatog kupca, ali smo u traženju izvora za finansiranje već ranije oglasili prodaju dela imovine koja nije u funkciji proizvodnje", kaže Radmanovac.

Na prodaju su ponuđeni odmaralište u Vrnjačkoj Banji po ceni od 382 hiljada evra, predstavništva u Beogradu i Sarajevu, deo pogona u krugu fabrike površine preko četiri hiljade kvadrata za nešto više od milion evra, kao i lokacija od oko dva hektara sa 2.400 kvadrata poslovnog prostora za 1,8 miliona evra.

"Deo ovih sredstava iskoristićemo za izmirenje obaveza prema bankama i Poreskoj upravi" precizira Radmanovac i navodi da će forma do početka privatizacije izmiriti obaveze prema penzionom fondu koje nisu uplaćivane od jula prošle godine, te zdravstveno osiguranje od 2004. godine do danas.

IMK "14. oktobar", posle dva sprovedena socijalna programa, zapošljava danas oko 2150 radnika čija je prosečna zarada oko 20 hiljada dinara. Do privatizacije će biti sproveden još jedan socijalni program na osnovu koga će iz preduzeća uz otpremnine otići 170 zaposlenih.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta