Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Porše uskoro većinski vlasnik VW-a?
Porše namerava da preuzme kontrolni paket akcija u najvećoj evropskoj kompaniji za izradu automobila Folksvagen, tvrde nemački mediji pozivajući se na neimenovane izvore.

Nedeljnik Špigl piše da je Porše već počeo kupovinu akcija s pravom preče kupovine, što će mu omogućiti da nabavi akcije VW-a po fiksnoj ceni.

Porše sada drži oko 31 odsto akcija VW-a, a berzanski trgovci procenjuju da će preći granicu od 50 odsto vlasništva već počektom iduće godine. Porše mora da prijavi tačan broj deonica u VW-u tek kada on pređe 50 odsto.

Udeo te kompanije u VW porastao je iznad 30 procenata u martu, kada je ta kompanija po zakonu bila dužna da svim akcionarima ponudi otkup deonica. Ipak, manje od jedan odsto deoničara Folksvagena prihvatilo je tu nisku ponudu.

Stoga, prema proceni Špigla, Porše sada pokušava da postane većinski vlasnik VW-a kupovinom akcija s pravom preče kupovine, koje poseduju zaposleni u kompaniji.


Berza: Indeksi u padu
Ukupan promet bio je skoro dvostruko manji nego prošlog petka i iznosio je 399 miliona dinara (oko pet miliona evra), pri čemu je trgovina obveznicama 30 puta manja trgovina u iznosu od 13 miliona dinara (167 hiljade evra). Današnje trgovanje zabeležio je rast prometa akcijama za oko 40 miliona dinara (pola miliona evra) na 386 miliona dinara.

Akcije građevinskog preduzeća Ratko Mitrović (RMBG) nastavile su "klackalicu" promene vrednosti iz druge polovine avgusta, ovog puta sa najvećim rastom među hartijama u kontinuriranom trgovanja od 13,7 odsto uz ukupan promet od 5.399 dinara.

Za nešto manje od tri odsto porasle su akcije Globos osiguranja (GLOS) uz promet od oko milion dinara, dok su Ikarbus (IKRB) i Galenika fitofarmacija (FITO) zabeležile rast od 2,78 odnosno 2,74 odsto, uz promet od 1,6 miliona i 247 hiljada dinara. Akcije Univerzal holdinga (UNVR) porasle su za 2,37 odsto na 6.450 dinara.

Među gubitnicima prednjačio je Telefonkabl (TLKB) sa padom od od 9,52 odsto i prometom većim od 900 hiljada dinara, a sledile su akcije subotičke Fidelinke (FIDL) sa padom od 6,91 odsto.

Akcije kragujevačka Kredi banka (CYBN) pale su za 3,13 odsto, Telefonija (TLFN) je izgubile 2,61 odso vrednosti, a listirani Energporojekt holding (ENHL) zabeležio je pad od 1,13 procenata na 3.233 dinara.

Raste cena Laste

Akcije beogradskog saobraćajnog preduzeća Lasta koje su se zvanično pojavile na berzi 31. avgusta i danas su nastavile da rastu, zabeleživši skok od 20 odsto i zadržavši se na ceni od 4.752 dinara za jednu akciju.

Prema podacima sa sajta Beogradske berze, na prodaju je nuđeno 220 akcija, dok je ispostavljenih naloga za kupovinu bilo dvostruko više - 467, a obim prometa dostigao 1,04 miliona dinara.

Pojavljivanje akcija Laste na Beogradskoj berzi krajem prošle nedelje obeležio je rast početne cene (990 dinara) za 300 odsto.



Na listi akcija sa najvećim prometom postavka je uobičajena - banke, Energoprojekt holding i proizvođač soje iz Bečeja.

Ponovo su bile najprodavanije akcije Komercijalne banke (KMBN) sa prometom od 44,5 miliona dinrara, sledi niška AIK banka (AIKB) sa 28,8 miliona dinara i Soja protein (SJPT) sa prometom od 20,2 miliona dinara.

Akcije Energoprojekt holdinga prodate su za 14 miliona dinara, a prodato je i 2.498 akcija Privredne banke iz Beograda (PRBN) za 13,4 miliona dinara.

Najveći promet u vanberzanskoj trgovini, u iznosu od 78 miliona dinara, zabeležen je akcijama novopazarskog proizvođača građevinskog materijala Sloge (SLNP), koje su porasle za 20 procenata.

U tom segmentu poslovanja značajan promet su ponovo zabeležile i akcije Vladičinog Hana (VLDH) iz istoimenog mesta, koje su prodate za oko 17 miliona dinara, ali je vrednost te hartije od vrednosti stagnirala.

Strani investitori skoro su utrostručili učešće u ukupnoj trgovini na 43 odsto, ali su u kupovini akcija pokrili 70 odsto današnjeg trgovanja na Beogradskoj berzi i oko 17,6 odsto u prodaji akcija.


Delta produžila ponudu za Istrabenz
Delta je svoju ponudu, za kupovinu 28,3% vlasničkog udela, u slovenačkom koncernu Istrabenz produžila do 30. septembra, saopštio je KAD, jedan od paradržavnih fondova, koji prodaje državni udeo u Istrabenzu.

Ostatak državnog vlasništva, koji se prodaje, je u drugom paradržavnom fondu, SOD.

Ponuda Delte je istekla prošlog petka, a sada produžena, važi do kraja septembra i dalje ostaje 85 evra po deonici Istrabenza.

U vlasništvu Istrabenza su i srpski Grand Prom, Soko Štark i Palanački kiseljak, kao i vlasnički udeli u slovenačkom Merkatoru i Petrolu.

Za kupovinu državnog udela konkurišu i slovenački trgovački lanac, Engrotuš, koji za deonicu Istrabenza nudi 81 evro i Infond Holding, koji je do sada nudio 80 evra i u čijem vlasništvu je Pivovarna Laško.


Rusko-kineska AMS grupa namerava da kupi Zastava kamione
Predstavnici menadžmenta AMS grupe su nakon mesec i po došli u novu dvodnevnu poseti fabrici Zastava, kako bi se upoznali sa tehničkim i tehnološkim mogućnostima proizvodnje i kadrovskim potencijalima, navodi se u današnjem izdanju lista "Danas".
Prema navodima lista, rusko-kineska kompanija planira da u saradnji sa italijanskom firmom Naveko nastavi proizvodnju kamiona nosivosti od dve do pet tona u kragujevačkoj fabrici.
Ističe se da je AMS grupa zainteresovana i za kupovinu fabrike "21. oktobar" iz Kragujevca, u kojoj bi nastavila proizvodnju svetlosne i druge opreme i delova za automobile.


Kompletna ponuda važnija od cene
Beograd - Na ponovljenom tenderu za privatizaciju Rudarsko topioničarskog basena Bor, očekujemo da Vlada Srbije vrednuje ukupnu ponudu učesnika, a ne ponuđenu cenu, kao što je to bio slučaj na prethodnom nadmetanju. Naravno da je važno koliko će se novca od te prodaje sliti u državni budžet, ali treba znati da od vrednosti investicionog i socijalnog programa, dugoročno, zavisi ekonomski razvoj čitavog borskog regiona. Početna cena od 340 miliona dolara bazirana je na ponudi drugoplasiranog učesnika sa prethodnog tendera, ali i na trenutnoj ceni bakra na svetskom tržištu. Treba, međutim, imati u vidu da je vrednost tog metala tokom ove godine pala za osam odsto, dok se u narednih nekoliko godina očekuje pad za 30 odsto u odnosu na najvišu cenu koju je bakar dostigao tokom prošle godine. To je argument više za predlog da se prilikom otvaranja tenderskih ponuda, sagleda ceo paket a odluka donese na osnovu ekonomske perspektive - izjavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Džefri Kauli, generalni direktor kompanije SMR, koja posluje u okviru ruskog investicionog fonda Bejzik element, najavljujući pri tom, učešće te firme na tenderu za privatizaciju RTB Bor.


I Kuprom najavio učešće



Beograd - Srpska Agencija za privatizaciju zatražila je od Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj pravno tumačenje eventualnog učešća kompanije Kuprom na novom tenderu za prodaju Rudarsko-topioničarskog basena Bor. Sa Kupromom, koji je pobedio na prvom tenderu za RTB, država Srbija raskinula je kupoprodajni ugovor zbog toga što ni u produženom roku nije uplatio novac koji je ponudio za srpsku kompaniju. Kako je agenciji Beta rečeno u Agenciji za privatizaciju, od odgovora Ministarstva zavisiće da li će, ako Kuprom dostavi ponudu, ona biti razmatrana. Prema dosadašnjem iskustvu u privatizaciji, kupcu firme sa kojim je raskinut kupoprodajni ugovor nije bilo dozvoljavano da učestvuje u ponovljenom postupku njene prodaje. Predstavnici Kuproma su najavili da će učestvovati na novom tenderu za prodaju RTB-a, ako on, kako su naveli, "bude valjano pripremljen". Beta



Kauli je naglasio da očekuje uspešan dijalog sa reprezentativnim sindikatima, kojima će osim minimalnog socijalnog programa, SMR ponuditi posebne programe za apsorbovanje eventualnog viška zaposlenih. Jedan od predloga je da se sa nekim radnicima, umesto otpremnina, sklope ugovori o pružanju usluga, koji će im omogućiti siguran posao vezan za proizvodnju u RTB, ali i slobodu da svoje usluge ponude i na tržištu. Kauli je potvrdio da je pre dva meseca došlo do susreta srpskog premijera Vojislava Koštunice sa vlasnikom Bejzik element, magnatom Olegom Deripaskom, ali je negirao da je pri tom Rusima obećana prednost u kupovini RTB Bor. " Deripaska se relativno često sastaje sa predstavnicima vlada širom sveta i razgovara o mogućnostima investiranja. Koliko ja znam, sa premijerom Koštunicom razgovarao je i o angažovanju srpskih firmi u izgradnji objekata koji se pripremaju za olimpijadu. Što se tiče ovog tendera, kompaniji SMR niko ništa nije obećao. Očekujem da proces bude fer i otvoren, da odluka koju donese srpska vlada u svakom trenutku može da izdrži eventualnu proveru" precizirao je Kauli.
Da podsetimo, SMR je na prethodnom tenderu bio diskvalifikovan jer je za eksploataciona prava i osnovna sredstva Topionice i rudnika u Boru i Majdanpeku, ponudio jedan dolar (minimalna početna cena iznosila je 266 miliona dolara). "Investiciona ponuda nije tada ni otvarana, a njena vrednost premašivala je 500 miliona dolara. Ovoga puta drugačije ćemo rasporediti sredstva koja planiramo da uložimo u RTB Bor" rekao je Kauli. M. N. S.


Akcionari RK „Beograd“ u svađi sa konsultantom
BEOGRAD - Predstavnici Udruženja akcionara i poverilaca Robnih kuća „Beograd“ izjavili su juče da od Vlade Srbije još nisu dobili predlog modela namirenja potraživanja posle prodaje ovog preduzeća i optužili svog konsultanta Branka Pavlovića da staje na stranu države, kada tvrdi da je njen model obeštećenja deoničara bolji od reorganizacije firme. Naime, kako su istakli, Pavlović je nedavno izjavio da taj model akcionarima garantuje veće prihode sve dok prodajna cena firme ne bude veća od 350 miliona evra, pritom ocenivši da je veća cena nerealna.

Predsednik Upravnog odbora Udruženja Radoje Arsenić protumačio je da je Pavlović ovim „poslao signal zainteresovanima“ da ne nude više novca od toga i još optužio konsultanta da je od Udruženja naplatio 800.000 dinara za finansijsku analizu „Robnih kuća“, koju nije izradio. Sukob između uprave Udruženja i Pavlovića nastupio je pošto je on hteo da obiđe robne kuće širom Srbije i članstvu objasni državi model, što mu predstavnici akcionara nisu dozvolili, uz objašnjenje da će umesto toga svoj stav moći da iznese delegatima, kada stigne zvanični predlog modela.

Inače, predstavnici Udruženja su konferenciju za novinare održali juče, iako je vlada trebalo da im predlog modela prodaje dostavi danas. Verovatno zbog toga, vlada je svoj predlog dostavila juče, samo nekoliko sati posle održane konferencije. Ministar ekonomije Mlađan Dinkić potvrdio je da će prema tom modelu radnicima RKB biti garantovana minimalna isplata otpremnina od 15 miliona evra bez obzira na cenu firme koja bude postignuta na aukciji. Međutim, ako se postigne viša cena, uvećavaće se i iznos otpremnina.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta