Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Vlada traži 2 milijarde evra za NIS

Beograd -- Vlada Srbije je prihvatanje ruske energetske ponude uslovila podizanjem cene za NIS na dve milijarde evra. 
Prihvatanje ponude Rusije da NIS ide u paketu sa gasnim aranžmanom, Vlada Srbije je uslovila podizanjem cene na dve milijarde evra. Prvobitna ponuda bila je da Rusija dobije 51 odsto suvlasništva u NIS-u za 400 miliona evra, uz investicije od pola milijarde evra.

Pozivajući se na neimenovane izvore u Vladi Srbije, "Blic" navodi i "da će delegacija "Gasproma" najverovatnije u sredu ili četvrtak dati novu ponudu srpskim vlastima".

Nezvanično se saznaje da je bilo sporenja i oko kapaciteta gasovoda, koji bi, prema ruskom predlogu, trebalo da bude najmanje 10 milijardi kubnih metara. Srbija traži da gasovod bude magistralni i da Srbija ubira celokupne takse od tranzita.

Članovi Vlade iz redova Demokratske stranke nisu zadovoljni ponudom Rusa za NIS i smatraju da ga Demokratska stranka Srbije, koja vodi priču oko prodaje NIS, prodaje ispod cene.

Trebalo bi očekivati da će tek ukoliko DS i DSS postignu dogovor o NIS, premijer putovati 18. januara u Sofiju, gde bi tim povodom trebalo da se sretne sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Ukoliko do tada ne postignu dogovor, pregovori bi mogli da potraju do 28. januara, za kada je najavljeno potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali bi DSS tada uslovljavao podršku dogovorom oko NIS.

Kako saznaje B92, sastanak srpske i ruske delegacije na kojem bi trebalo da se nastave pregovori o energetskoj ponudi još nije zakazan, a srpska strana očekuje da termin bude dogovoren do kraja ove nedelje.

Inače, u sporazumu postoji puno nepovoljnih predloga za Srbiju, o kojima srpska strana nastoji da pregovora i postigne bolja rešenja. Među najvećim problemima je što Rusi traže NIS odmah, kao i produžetak važenja Uredbe o zabrani uvoza derivata do 2012. godine.

„Da je sporazum dobar, već bi bio potpisan. Očekujemo nastavak pregovora i nadamo se da možemo da popravimo poziciju“, navodi izvor B92.

Prokopijević: Ne prodavati NIS ispod cene

Direktor Centra za slobodno tržište Miroslav Prokopijević ocenio je da NIS ne treba da bude prodata ruskom "Gaspromu" za 400, odnosno 500 miliona evra jer, prema njegovoj oceni, ta kompanija vredi izmedju 1,5 i četiri milijarde evra.

Navodeći da je teško proceniti tačnu tržišnu vrednost te kompanija i da se to neće znati sve dok se ne raspiše tender, Prokopijević je zapitao "zašto neko tu kompaniju prodaje toliko ispod cene"?

Ocenivši da ne bi valjalo da se realizuje Platforma za pregovore o NIS, on je naveo da je čak i nekim političarima koji su na vlasti jasno "da je taj posao bedan i loš - ekonomski i politički".

"Ako Rusima prodate i skladište u Banatskom dvoru i NIS koji predstavlja polovinu tržišta kako ćete da napravite neke reformske korake kada oni mogu da se oglušuju o bilo šta, kao neko ko ima toliki udeo", rekao je Prokopijević.

Na konstataciju da Srbija, ukoliko prihvati ponudu ruske strane dobija prolazak gasovoda "Južni potok", Prokopijević je odgovorio "da bi to tek bilo besmisleno tako objašnjavati jer prelazak tog kraka, u zavisnosti od toga koliko je veliki, može da donese Srbiji od 15 do 25 miliona evra godišnje".

"Prelazak tog kraka Južnog potoka može da donese - zavisi koliko je veliki - u cirkulaciji, negde 15 do 20 miliona evra godišnje. A ako prodate NIS za 400 do 500 miliona, znači - upropastite dve i po do tri milijarde evra, trebaju vam stotine godina da to nadoknadite. Prema tome, takvo objašnjenje potpuno je ekonomski besmisleno“, smatra Prokopijević.

On je ocenio da je takvo objašnjenje "ekonomski besmisleno" kao i objašnjenje da se Rusima NIS prodaje "iz političke zahvalnosti".

Direktor Centra za slobodno tržište odbacio je i tvrdnju pojedinih zvaničnika da je sporazum logičan sled stvari imajući u vidu činjenicu da je na tržištu Srbije najviše nafte ruskog porekla i ocenio da trebamo das e upitamo zašto se kupuje ruska nafta koja je među nekvalitetnijim vrstama nafti.



Svi indeksi u plusu
Promet na Beogradskoj berzi premašio 224,3 miliona dinara
 
Beograd - Promet na Beogradskoj berzi dupliran je u odnosu na prethodni dan i iznosio je 224,3 miliona dinara. Povećan je i broj transakcija, na 456, što se odrazilo i na indeksne pokazatelje koji trgovački dan završavaju u plusu. BELEXLINE popravlja svoju vrednost za 0,52 odsto, BELEX15 za 0,65 odsto, dok naš indeks na Bečkoj berzi popravlja svoju poziciju za 0,1 odsto. Strani investitori u ukupnom prometu smanjuju udeo na 26,94 odsto, ali su zato njihove aktivnosti u trgovanju obveznicama stare devizne štednje skočile na 41,44 odsto. Inače, na obveznice Republike Srbije potrošeno je 846.326 evra, a najviše na seriju koja na naplatu dospeva 2012. godine (403.542 evra).
Ponovo su bili najtraženiji vlasnički papiri hotelsko-ugostiteljskog preduzeća Palić THU, kojima je trgovano za 38,4 miliona dinara. Velika tražnja za tim akcijama izazvala je dalji rast cene po stopi od 20 odsto, te je posle četvrtog dana njihova cena gotovo duplirana. Vlasnike je promenilo čak 44,4 odsto akcija tog preduzeća, pa se može očekivati značajnija vlasnička transformacija. Kao najveći akcionari do sada su figurirali Akcijski fond RS sa 34,6 odsto vlasništva i Municipium d.o.o. sa udelom od 24,9 odsto. Sledeće po prometu su akcije Velefarma (13,9 miliona dinara), koje su uvećale cenu za 16,67 odsto. Dosta se trgovalo i akcijama AIK banke, za 13,5 miliona dinara, dok nešto manji promet ili 13,1 milion dinara beleže hartije od vrednosti preduzeća Telefonija. Veća pažnja poklonjena je i akcijama Agrobanke (9,1 milion dinara).
Od ostalih cenovnih pomeranja, izdvaja se skok cena akcija beogradskog preduzeća Dimničar (19,98 odsto), dok su vlasnički papiri novosadskog Albusa poskupeli za 6,45 odsto. Na Beogradskoj berzi juče je održana i jedna blok transakcija, gde je otrgovano sa 109.321 akcijom poljoprivrednog dobra Lala Stanković iz Bogatića, u ukupnoj vrednosti od 25,5 miliona dinara. Rešenja o isključenju hartija sa organizovanog tržišta uručena su preduzećima Geosonda-geomehanika iz Beograda i Umetnost iz Bačke Topole, dok je privremeno isključenje (od 14.01. do 18.01.) zbog "splitovanja" akcija najavljeno za Sojaprotein iz Bečeja. Dosadašnji broj akcija biće podeljen sa pet novih.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta