Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Hrvatska: Ilirika najuspešniji fond
Investicioni fond "Ilirika Jugoistočna Evropa" dostigao je u 2007. do sada najveći prinos, čak 58,15 odsto.
 
 
Po prinosu je postao najuspešniji akcijski investicioni fond, a na kraju 2007. je sa imovinom na upravljanju dostigao 3,53 odsto udela među svim akcijskim fondovima u Hrvatskoj, saopšteno je iz "Ilirike".

U prve tri godine poslovanja, investicioni fond je napravio prinos od 225,12 odsto, više nego ijedan drugi investicioni fond u tom periodu u Hrvatskoj.

Drugi fond Društva za upravljanje investicionim fondovima "Ilirika Investments d.o.o.", fond "Jugoistočna Evropa Balanced", koji investira na izabranim tržištima Jugoistočne Evrope - pre svega u Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji, Turskoj i Grčkoj - je u poslovnoj 2007. godini ostvario prinos od 46,95 odsto, zbog čega je takođe preuzeo prvo mesto po prinosu među mešovitim investicionim fondovima u Hrvatskoj.

U 2007. godini fond je povećao vrednost imovine pod upravljanjem za 451,63 odsto, a krajem prošle godine dostigao je 1,83 odsto udela po imovini svih mešovitih investicionih fondova u Hrvatskoj.

U saopštenju se navodi da je društvo za upravljanje investicionim fondovima "Ilirika Investments" zaključilo još jednu uspešnu poslovnu godinu, u kojoj je znatno povećana vrednost imovine kojom njegova tri fonda upravljaju, uz nadprosečne prinose.

"Ilirika investments", osnovana oktobra 2003. godine, poseduje tri otvorena investiciona fonda, od kojih se dva orjentišu na tržišta Jugoistočne Evrope, a treći - "IIirika azijski tigar" - formiran sredinom prošle godine, orjentisan je na atraktivna tržišta Azije.

"Ilirika Jugoistočna Evropa", najstariji i najuspešniji "Ilirikin" investicioni fond, investira na izabranim finansijskim tržištima regiona, uključujući i Srbiju.


Danas otvaranje ponuda za IMT
Beograd -- Danas će biti otvorene ponude pristigle za kupovinu 100 odsto društvenog kapitala Industrije mašina i traktora u restrukturiranju.
 
 
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić najavio je krajem prošle godine da su na tender pristigle tri ponude i, po svemu sudeći, ovo će biti uspešan tender, jer je prethodni propao pošto nije bilo zainteresovanih kupaca.

Tender za prodaju IMT-a raspisan je 16. jula prošle godine. Rok za dostavljanje konačnih obavezujućih ponuda bio je 21. septembar, ali je naknadno produžen do 2. novembra 2007.

Da bi učestvovali na tenderu, potencijalni kupci su morali da ispune uslov da se bave proizvodnjom ili prodajom traktora ili poljoprivrednih mašina najmanje tri poslednje poslovne godine u kontinuitetu i da je ostvario poslovni prihod od najmanje 20 miliona evra u 2006. godini.

Preduzeće IMT, prema izveštaju Rajfajzen investmenta, koji je privatizacioni savetnik, u 2006. godini ostvarilo je neto gubitak od oko 475,9 miliona dinara, a u 2005. gubitak od 385,5 miliona dinara.

IMT se bavi proizvodnjom traktora, traktorskih priključaka, cevnih konstrukcija, obradom metala i proizvodnjom alata i alatnih mašina, a u 2004. godini je ostvario prihod od 30 miliona evra.

Od imovine, IMT poseduje hale za proizvodnju traktora (91.424 kvadratnih metara), objekat razvoja proizvoda (6.100), hale za proizvodnju mašina (30.325), restoran društvene ishrane (4.750) i odmaralište IMT-Divčibare (2.595).

Tu su i proizvodne linije za obradu delova traktora i poljoprivrednih mašina, za završnu obradu brušenjem, za ozubljenje i specijalne mašine za obradu kućišta.

Fabrika ukupno zapošljava 1.237 radnika, a očekuje se da će posle sprovodjenja socijalnog programa taj broj biti smanjen na oko 1.100.


Poništena privatizacija Jablanice
Valjevo -- Agencija za privatizaciju poništila je kupoprodajni ugovor o privatizaciji Građevinskog preduzeća (GP) "Jablanica".
 
Agencija je to rešenje donela 26. decembra 2007. godine "zbog neispunjenja obaveza kupca", a 4. januara 2008. i rešenje kojim je kapital "Jablanice" prenet Akcijskom fondu Srbije. Sada je 65,44 odsto kapitala te fabrike u vlasništvu Akcijskog fonda Srbije, "MBR" Mladenovac ima 6,55 odsto, a mali akcionari preostalih 28,01 odsto akcija.

"Jablanicu" je, u decembru 2004. godine, na aukciji za 28,5 miliona dinara kupila firma "MBR" iz Mladenovca.

Putem transakcija među povezanim firmama i prodaje nekretnina upravna zgrada "Jablanice" površine od oko 1.450 kvadratnih metara, prodata je požarevačkom "Cobestu", čiji je suvlasnik "MBR".

"Jablanica" je u osnivanje nove firme "Jako gradnja" uložila nenovčani kapital u vrednosti od 558 hiljada evra, koji je činio samački hotel "Jablanica" sa 105 kreveta i restoranom sa 120 mesta.

Upravnu zgradu i hotel potom je, u martu 2007. godine, za 90 miliona dinara kupio valjevski industrijalac Vidoje Vujić, dok je "Jako gradnji" u aprilu prodat "Jablaničin" pogon u prigradskom naselju Gorić.

Vujić je novinarima rekao da poništavanje privatizacije "Jablanice" ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo u transakcijama u kojima je on učestvovao, a slično misle i advokati, rečeno je Beti.

Nekoliko valjevskih ekonomista, međutim, smatra da je to "još jedan pokušaj tajkuna da višestrukim transakcijama, koje su posledica lošeg Zakona o privatizaciji, besplatno dođu do kapitala i izigraju poverioce, pre svih radnike i državu". Oni smatraju da je raskidom ugovora država preuzela 100 miliona dinara duga "Jablanice".

Oko 150 radnika "Jablanice", koji ni tokom 2007. godine nisu dobili otpremnine, tužilo je tu firmu, jer prema ugovoru obaveza novih vlasnika je bila da do kraja 2006. uplate radnicima otpremnine i zaostale zarade, a oni su dobili samo prvu ratu.

Radnici imaju izvršne sudske presude, koje ne mogu da realizuju, jer je u međuvremenu vlasnik "Jablanice" otuđio svu imovinu te firme, pa oni ni u pogonu u Goriću nemaju šta da popišu sa sudskim izvršiteljima, dok je račun preduzeća u neprekidnoj blokadi od novembra 2006. godine.

Jedan od njihovih pravnih zasupnika, valjevski advokat Vesna Milunović potvrdila je agenciji Beta da je podnela krivičnu prijavu za zloupotrebe protiv pet direktora "Jablanice", koji su se na tim mestima našli posle privatizacije.

Milunovićeva ne isključuje ni nove krivične prijave pošto prouči rešenja Agencije za privatizaciju Srbije o raskidu kupoprodajnog ugovora i poništavanju privatizacije "Jablanice".


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta