Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Sajam dobija novog vlasnika na leto
Beograd -- Tender za privatizaciju „Beogradskog sajma“ biće raspisan do kraja februara ove godine.
 
„Do sada je završeno oko 95 odsto privatizacione dokumentacije, a u toku je definisanje tenderskih uslova prodaje. Obzirom da će rok za prijave trajati oko 60 dana, ko će biti novi vlasnik Sajma znaće se tokom leta”, kaže za „Blic“ Anđelko Trpković, direktor „Beogradskog sajma“.

Kako je „Beogradski sajam“ društveno preduzeće, postoji samo jedna formula za njegovu prodaju.

„Na tenderu će biti ponuđeno 70 odsto kapitala. Preostalih 30 odsto kapitala biće raspoređeno na dva dela, 15 odsto je namenjeno zaposlenima i bivšim zaposlenim Sajma, a drugih 15 odsto će otići u Privatizacioni registar i biti podeljeno građanima Srbije”. kaže Trpković.

Ipak na kolika je procenjena vrednost Sajma, za sada ostaje tajna.

„Procena jeste završena, međutim ni ja sam ne znam na koliko. To je interni podatak između Privatizacionog savetnika kompanije „CES Mecon“ i Agencije za privatizaciju, u koji mi sa Sajma nemamo nikakav uvid”, objašnjava Trpković.

Prema njegovim rečima za kupovinu Sajama za sada su zainteresovane tri kompanije: „Rid egzibišn“ čije je sedište u Londonu, a koja godišnje organizuje oko 460 sajamskih manifetscija u svetu, zatim „Rimini Fiera SPA“ treći po veličini sajam u Italiji i jedan od najlepših u Evropi, i francuska kompanija „GL Event“ sa sedištem u Lionu, koja upravlja sa 25 sajamskih prostora i organizuje 120 sajamski manifestacija.

„Pored ovih kompanija za kupovinu Sajma zainteresovano je i nekoliko Investicionih fondova. Međutim, kako je naš interes da nosilac konzorcijuma uvek bude neko ko se bavi sajamskom industrijom, a ne neko ko sa sobom donosi samo novac, oni će morati da pronađu partnera”, kaže Trpković.


Berza: Beleks15 neznatno ojačao
Beograd -- Indeks najlikvidnijih akcija na Beogradskoj berzi Beleks15 neznatno je ojačao, dok je opšti Belekslajn pao za gotovo procenat.
 
Ukupan promet vredeo je 309,11 miliona dinara (3,8 miliona evra) od čega je 304,68 miliona (3,7 miliona) ostvareno u trgovini akcijama.

Ravno deset odsto na vrednosti dobila je u kontinuiranoj trgovini akcija beogradskog građevinskog preduzeća Planum [PLNM] koja je tako dostigla istorijski maksimum od 5.500 dinara. U prometu je bilo 1.380 hartija i ukupna trgovina vredela je 6,9 miliona dinara.

Na listi dobitnika slede Voda Vrnjci [VDAV] sa rastom od gotovo devet odsto, Telefonija [TLFN] sa više od šest procenata i Privredna banka Beograd [PRBN] i građevinac Ratko Mitrović [RMBG] sa skokom većim od tri odsto.

Gubitnik dana je zrenjaninska uljara Dijamant [DJMN] sa padom od 17,45 odsto, na 52.000 dinara. Hartija Velefarma [VLFR] pojevtinila je za bezmalo šest procenata, Mešer Tehnogasa [TGAS] za nepunih pet odsto, a Agrokopa [AGRC] i Jubmes banke [JMBN] za po više od tri procenta.

Najveći promet registrovan je u trgovini akcijama niške AIK banke [AIKB], od 107,99 miliona dinara, uz cenu od 9,576 dinara, za 0,66 odsto višu nego u prethodnom poslovanju.

Trgovina akcijama Ikarbusa [IKRB] vredela je 31,96 miliona dinara a cena akcije proizvođača autobusa danas je neznatno oslabila, na 7.052 dinara.

Znatan promet ubeležen je i u trgovini hartijama Privredne banke, od 29,86 miliona dinara, građevinske kompanije Napred [NPRD], od 25,83 miliona, i Agrobanke [AGBN], od 20,15 miliona.

U trgovini po metodu preovlađujuće cene promet veći od pet miliona dinara imali su beogradska NLB LHB banka [LHNB], aleksandrovačka Vino Župa [VINZ] i kragujevačka Zastava tapacirnica [ZTPC].

Učešće stranih investitora u ukupnoj i trgovini akcijama bilo je oko 57 odsto pri čemu je u kupovini akcija bilo bezmalo 49 procenata a u prodaji 65 odsto.

Ilirika: Voda Vrnjci u fokusu ulagača

Akcija Vode Vrnjci [VDAV] jedna je od onih na koju su portfolio investitori najviše fokusirani ovih dana, istakao je za Betu broker Ilirike Investments Bojan Jelenković.

U utorak i sredu realizovan je promet akcijama Vode Vrnjci u vrednosti većoj od 45 miliona dinara, po cenama u rasponu od 21.250-22.000 dinara, a danas je njena cena porasla za 8,86 odsto ali je vlasnika promenilo samo pet hartija.

Rast cene rezultat je vesti o odličnim poslovnim rezultatima preduzeća u 2007. godini. Menadžment je, naime, pre dva dana objavio da je Voda Vrnjci ostvarila lane rast proizvodnje od 35 odsto.

Ono što je za odluku portfolio investitora međutim posebno značajno, kako je ukazao Jelenković, jeste da je prihod Vode Vrnjci veći za trećinu i da je dostigao 17 miliona evra.

Voda Vrnjci je na trećem mestu po učešću na srpskom tržištu, posle Knjaza Miloša i BB Minakve.

Vlasnik 52,4 odsto kapitala Vode Vrnjci je beogradsko preduzeće Ekstra-Pet koje je u maju 2004, putem javne ponude za preuzimanje akcija, steklo većinsko učešće po ceni akcije od 10.010 dinara.


Slovenci preuzeli Zetatrans
Podgorica -- Slovenačka kompanija Interevropa preuzela je crnogorskog špeditera Zetatrans.
 
Cilj slovenačke Interevrope je da špeditersku kompaniju Zetatrans preobrati u kompletnog ponuđača logističkih usluga i učvrsti njen vodeći položaj u Crnoj Gori, rekao je danas predsednik Odbora direktora Zetatransa Vado Keranović.

On je za predsednika kompanije izabran na Skupštini akcionara Zetatransa u sredu, kada je slovenačka Interevropa (Intereuropa) formalno preuzela upravljanje tom firmom nakon što je na berzi u oktobru prošle godine od većinskog vlasnika Blagote Radovića kupila 65,7 odsto akcija crnogorskog preduzeća.

"Glavni ovogodišnji cilj je da za 15 odsto povećamo prodaju Zetatransa tako sto ćemo uvesti naše standarde poslovanja i kupcima i partnerima ponuditi nove usluge", kazao je Keranović na konferenciji za novinare, najavljujući produženje koloseka na carinskom terminalu, koje će koštati milion evra.

Predsednik Interevrope Andrej Lovšin ocenio je da kupovina Zetatransa znači povratak Slovenije na crnogorsko tržište i korak u širenju poslovanja u regionu.

"Posebnu pažnju posvetićemo Luci Bar, koju želimo da ukomponujemo u strategijske planove koje uprava Interevrope tek treba da razmatra", najavio je Lovšin.

Upitan kako su se odlučili za Zetatrans, koji je dovođen u vezu sa švercom cigareta, zamenik predsednika Interevrope Zvezdan Markežić je odgovorio da su obavili dve revizije poslovanja, imali korektan uvid u sve poslove, te da će profesionalno reagovati na moguće nove činjenice.

Zamenik predsednika Zetatransa Žarko Marković je ponovio da se nije radilo o švercu, već o tranzitu cigareta, ističući da bi "neko bio u zatvoru da je bilo malverzacija".


Panika na berzama u Varšavi i Pragu
Varšava, Prag -- Strah od recesije u SAD zahvatio je ove nedelje i Varšavsku berzu gde je indeks WIG20 u poslednja tri dana izgubio 9%.
 
Investitori na Praškoj berzi izgubili su u poslednje dve nedelje gotovo celu prošlogodišnju zaradu. Pad akcija dve srednjeevropske berze beleže od početka godine. Varšavski WIG20 je od 1. januara zabeležio pad od 15 odsto ali crna je bila tek ova sedmica.

"Sa berze ne beže samo veliki investitori već i čistačice", potvrđuje za današnju Žečpospolitu analitičar Marek Njenaltovski i kaže da već može da se govori o panici.

U sredu je WIG20 pao za 3,6 odsto a Varšava očekuje da će ovog januara biti ostvaren i crni rekrod povlačenja sredstava iz fondova.

Na Varšavskoj berzi do sada je bilo najgore u januaru 2001. godine, kada je iz fondova povučeno 1,8 milijardi zlota (gotovo pola milijarde evra).

Najgori početak godine doživljava i susedna Praška berza čiji je glavni indeks PX samo tokom jučerašnjeg zabaležio dana pad od tri odsto, dok je ukupan gubitak od početka godine 13,5 odsto.

Najviše su na vrednosti u Pragu izgubile akcije preduzeća sa sektora nekretnina, ali i finansijskih i bankarskih kuća a kao reakcija na američku krizu na sektoru hipoteka.

Nadole su otišle i akcije drzavnog elektroenergetskog giganta ČEZ, koje su od početka godine izgubile 11 odsto na vrednosti.

"Kupci su se potpuno povukli i samo iščekuju dokle indeksi mogu da padnu. Niko za sada nema interes da hvata taj nož koji leti dole", kazao je češkom dnevniku Pravo analitičar Jozef Kohout.

I poljski i češki analitičari očekuju da se panika na berzi postepeno smiri a investitori, koji sada preferiraju bezbedne proizvode ili zlato, mogli bi da obnove poverenje u akcije sredinom godine.


Tender za NIN do kraja marta
Javni poziv za tendersku prodaju izdavačkog preduzeća "NIN" iz Beograda biće raspisan krajem marta ili najkasnije do početka aprila, rečeno je Tanjugu u Agenciji za privatizaciju.

Ako se sve bude odvijalo prema planu, do kraja ovog meseca trebalo bi da se završe ocena i izbor privatizacionog konsultanta, a odmah nakon toga ići će se u pripremu tenderske dokumentacije i objave poziva.

Prodaja nedeljnika "NIN" prethodno je bila zakazana za 29. septembar prošle godine (po početnoj ceni od 13,2 miliona dinara), ali je na insistiranje zaposlenih i po odluci države koja ima većinski udeo u preduzeću, Agencija za privatizaciju predložila da "NIN" bude prodat na tenderu jer bi se na taj način garantovao nastavak uspešnog poslovanja.

Interesovanje za ovaj nedeljnik iskazali su svojevremeno italijanska izdavačka kuća Đunti (Guinti), kao i biznismen Miroslav Bogićević, vlasnik mlekare iz Šapca i preduzeća "Farmakom MB". Nezvanično, mediji su preneli da su zainteresovani i vlasnici lista "Press" i biznismen Vojin Lazarević.

"NIN" je osnovan 1935. godine, ima 35 zaposlenih od kojih je 17 sa visokom stručnom spremom, a poseduje deo zgrade u Cetinjskoj ulici u Beogradu površine 452 kvadratna metara.
Osim nedeljnika "NIN", čiji je tiraž od 21.000 do 22.000 primeraka, ovo izdavačko preduzeće bavi se i objavljivanjem oglasa i knjiga.
Prema podacima iz bilansa poslovanja, ukupni prihodi "NIN"-a u 2006. godini iznosili su 107,5 miliona dinara, odnosno oko 1,2 miliona evra.

U profilu kompanije objavljenom na sajtu Agencije za privatizaciju, kao prednosti preduzeća navedeni su tradicija i stručna radna snaga, kao nedostaci veliki udeo honorarne saradnje i kašnjenje u izlasku i distribuciji, a kao moguća opasnost pojava novih nedeljnika na tržištu.


Besplatne akcije
1. Ko ima pravo da dobije besplatne akcije?
Pravo na dobijanje besplatnih akcija imaju lica koja do sada nisu ostvarila pravo na dobijanje besplatnih akcija u skladu sa ranijim zakonima, u celosti ili delimično, i koja su:
a) imala prebivalište na teritoriji RS, odnosno status raseljenog lica sa KiM zaključno sa 30. junom 2007. godine,
b) punoletni građani sa presekom na 31. 12. 2007. godine,
c) državljani Republike Srbije sa presekom na 3. januar 2007. godine, upisana u birački spisak Republike Srbije na dan sticanja statusa nosioca prava.

2. Gde sve može da se podnese prijava, kojim danima i u kom radnom vremenu?
Vreme i mesto prijavljivanja, sadržina i način podnošenja prijave, kao i rok za prijavljivanje biće definisani javnim pozivom koji objavljuje Agencija za privatizaciju u „Službenom glasniku RS“, dnevnim listovima, internet stranici Agencije za privatizaciju, kao i na elektronskim medijima sa nacionalnom frekvencijom.

3. Koliko traje period u kome se podnose prijave (od datuma do datuma)?
Prijavljivanje građana u evidenciju nosilaca prava na novčanu nadoknadu i prenos akcija bez naknade će trajati šest meseci od objavljivanja javnog poziva Agencije za privatizaciju.


Konferencija Foruma evropskih privrednih registara u Beogradu
Beograd - Agencija za privredne registre Srbije, koja je predsedavajući član Foruma evropskih privrednih registara, domaćin je Treće XBRL konferencije na kojoj će biti razmatrana primena novih računovodstvenih standarda. Reč je o metodologiji koja je u svetsku računovodstvenu praksu uvedena posle velikih poslovnih afera iz 2002. godine, koje su potresle najpre SAD a zatim i čitav razvijeni svet. Zahvaljujući novim informacionim tehnologijama podaci o poslovanju firmi biće dostupni širokom krugu zainteresovanih građana ili investitora, ali je njihov najveći kvalitet u tome što jedinstven način sačinjavanja izveštaja obezbeđuje njihovu uporedivost i van granica matične zemlje. Očekuje se da u narednih nekoliko godina ovaj standard postane obavezna forma za podnošenje godišnjih izveštaja u svim zemljama EU.
Konferencija Foruma evropskih privrednih registara okuplja više od 50 predstavnika institucija zaduženih za registraciju privrednih subjekata i računovodstvenih izveštaja, a osim primene novih standarda na ovom skupu će biti razmatrano i stanje i perspektive savremenog poslovnog izveštavanja. Ovaj stručni skup prvi put se održava van granica Evropske unije, a Agencija za privredne registre Srbije, time postaje promoter XBRL standarda i za zemlje jugoistočne Evrope.


Tenderi za savetnike inicijalne javne ponude akcija
Beograd - Vlada Srbije raspisaće tendere za izbor savetnika za pripremu inicijalnih javnih ponuda akcija Telekoma Srbije, Galenike, Aerodroma "Nikola Tesla" i Elektroprivrede Srbije, saopštilo je juče Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja. Kako se navodi u saopštenju, odluka o izboru savetnika doneta je na jučerašnjoj sednici Vlade, na predlog Ministarstva ekonomije Srbije. Izbor savetnika za inicijalne javne ponude akcija je deo postpuka za ostvarivanja prava građana na besplatne akcije, jer će građani moći da prodaju besplatne akcije javnih preduzeća do šest meseci posle realizacije inicijalnih javnih ponuda. Međunarodne tendere za izbor savetnika realizovaće Agencija za privatizaciju. Vlada je odlučila da se za svaki postupak formiraju posebne petočlane tenderske komisije, u kojima će biti po jedan predstavnik kabineta potpredsednika Vlade, Ministarstva finansija, Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, preduzeća i predstavnik ministarstva nadležnog za oblast u kojoj firma posluje.


Traže raskid ugovora o privatizaciji
Zrenjanin - Radnici dve zrenjaninske fabrike u stečaju, fabrike šinskih vozila Šinvoz i Industrije mesa Bek, odlučili su da nastave štrajk i kažu da će ostati u Beogradu sve dok se ne ispune njihovi zahtevi. Štrajkači traže i obustavljanje stečaja i pokretanje proizvodnje u oba preduzeća.
"Pošto nisu naišli na razumevanje državnih organa, radnici-akcionari oba preduzeća odlučili su da nastave protest do ispunjenja svih zahteva, a to znači raskid ugovora o privatizaciji Šinvoza i dogovor sa predstavnicima Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, Agencije za privatizaciju i Akcijskog fonda o načinu izlaska iz stečaja. Od kako je Šinvoz privatizovan 2004. godine, tri radnika su izvršila samoubistvo zbog beznadežne situacije u koju su dovedeni propadanjem preduzeća", kaže se u saopštenju protestnog odbora. - Svi naši apeli upućeni državnim organima da spreče propast Beka i Šinvoza i da zaustave tragediju zrenjaninskih radnika, nailazili su na ignorisanje, šikaniranje, ubeđivanje da nismo u pravu i da većinski vlasnici vode preduzeća ka oporavku - tvrdi Mita Lisica, vođa Protestnog odbora radnika Šinvoza.


Žrtve tranzicije



Od kako je Šinvoz privatizovan (2004. godine), tri radnika su izvršila samoubistvo. Dušan Živanović i Miloje Jovanović su u maju protekle godine proglašeni tehnološkim viškom. Uz pretnju otkazom, bili su primorani da dolaze svaki dan na posao iako im nisu isplaćene otpremnine, zaostale zarade kao ni troškovi prevoza. U februaru 2006. godine na radnom mestu poginuo je Aleksandar Mijatov. Poslednja žrtva tranzicije i propasti zrenjaninskog Šinvoza je Radiša Stojanov Čupa (40). Preminuo je u sredu, 16. januara, za vreme štrajka u beogradskom Domu sindikata.



Posle sastanka sa predstavnicima štrajkačkog odbora Šinvoza, ministar ekonomije Mlađan Dinkić najavio je istragu o radu novosadske Agencije za privatizaciju jer "postoji osnovana sumnja da je novi vlasnik namerno gurnuo tu firmu u stečaj. Radnici i akcionari Šinvoza i Beka zahtevaju od Vlade Srbije raskid ugovora o privatizaciji tih firmi i obustavljanje stečaja. Radnici obe firme započeli su protest pre Nove godine, kada su ušli u prazne hale svojih fabrika. Oba preduzeća su u stečaju, a obaveze prema radnicima nisu izmirene, što je bio razlog demonstrativnog okupljanja u fabričkim halama. Radnička borba za akcije i poništaj privatizacije traje već mesecima. U Šinvozu je nezadovoljstvo radnika veliko, a ovaj kolektiv je više puta u protekle tri godine bio u štrajku. Nebojša Ivković iz Beograda kupio je 52 odsto kapitala Šinoza. U početku je firma poslovala pozitivno, ali su ubrzo počeli problemi i otpuštanja, protesti radnika i upozorenja da se fabrika namerno uništava, da bi pre dva meseca bio uveden stečaj.


Akcije AIK banke i Ikarbusa najatraktivnije
Beograd - Promet na Beogradskoj berzi pao je juče na oko 309 miliona dinara, dok strani investitori zadržavaju visoko učešće u trgovini od 56,22 odsto. Najprometnije hartije od vrednosti bile su akcije niške AIK banke, na koje je potrošeno 107,9 miliona dinara, a cena im je uvećana za 0,66 odsto. Dosadašnji izveštaji o poslovanju ove banke u prethodnoj godini ukazuju da je plan poslovanja prebačen za četvtinu, pa se može očekivati dalji oporavak cena akcija AIK banke. Podsetimo, maksimalna cena tih akcija bila je 15.829 dinara. Sledeće po visini prometa bile su akcije Ikarbusa, čiji je promet, u dnosu na prethodni dan, prepolovljen, odnosno bio je niži za 31,9 miliona dinara. Ipak, cenovni maksimum ponovo je oboren, jer su u toku jučerašnjeg trgovanja akcije Ikarbusa prodavane i po 7.190 dinara. Dosta su bile tražene i akcije Privredne banke (29,8 miliona dinara), kao i vlasnički papiri građevinskog preduzeća Napredak kojima je trgovano za 25,8 miliona dinara. Na začelju liste najprometnijih hartija, našle su se akcije beogradske Agrobanke, koje su i pored prometa od 20,1 milion dinara izgubile na ceni 2,97 odsto.
Veći pad cene beleže i vlasničke hartije Dijamanta iz Zrenjanina (17,45 odsto) i Jubmes banke (3,3 odsto). Nasuprot tome, akcije Instituta za ispitivanje materijala i građevinskog preduzeća Planum beleže rast cene od 7,14, odnosno 10 odsto. Vrednost od 5.500 dinara je cenovni rekord za Planum.
Kada je reč o indeksima, BELEXLINE i SRX trgovački dan završavaju u minusu od 0,83 odsto i 0,09 odsto, dok je BELEX15 popravio svoj nivo za 0,09. Obveznicama stare devizne štednje obavljane su kupoprodajne transakcije u vrednosti od 82.210 evra, a najviše serijom A2015K (49.764 evra).


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta