"Vinerberger" kupio fabriku opeke Beograd -- Kompanija "Vinerberger” kupila je fabriku za proizvodnju opeke "Bačka nova" u Malom Iđošu. Kompanija "Vinerberger internacional" (Wienerberger International), ćerka firma koncerna "Vinerberger", najvećeg proizvođača cigle u svetu, saopštila je da je kupila fabriku za proizvodnju opeke "Bačka nova" u Malom Iđošu i da planira da uloži 12 miliona evra u osavremenjivanje tehnologije i proizvodnje.
U Srbiji će se proizvoditi cigla na isti način kao i u Evropi, a proizvodi "Vinerbergera", koji se smatraju najkvalitetnijima u svetu, biće dostupni na domaćem tržištu po konkurentnim cenama, navedeno je u saopštenju.
Firma "Vinerberger internacional" je saopštila da će u Srbiji uložiti 12 miliona evra u uvođenje nove tehnologije i svetskih standarda za kvalitet proizvoda i zaštitu životne sredine.
Kompanija je najavila da će, u saradnji sa lokalnim vlastima i pokrajinskom vladom, u ovoj godini uložiti i u izgradnju zaobilaznice oko naselja Mali Iđoš.
Kako se navodi u saopštenju, proizvodi "Vinergebger" su napravljeni od prirodnog materijala, sa visokom uštedom energije u proizvodnji, a porozni blok poroterm, koji će se proizvoditi u našoj zemlji, ima specijalne termoinstalacione karakteristike, koje obezbeđuju dobru zvučnu i termo izolaciju.
Kompanija ima 263 ciglane u 25 zemalja Evrope i Amerike i najveći je proizvođač cigle u svetu i vodeći evropski proizvođač krovnih sistema, cevi i proizvoda za spoljašnje popločavanje.
Na tržištu Srbije njeni proizvodi su prisutni sedam godina, a poslednjih godinu dana "Vinerberger" kod nas ima i zvanično predstavništvo.
Prodata imovina 5 firmi u stečaju Beograd -- Agencija za privatizaciju je na javnom nadmetanju prodala imovinu pet firmi u stečaju za ukupno 278 miliona dinara. Trgovinsko preduzeće Trgokop iz Dimitrovgrada jedino je čija imovina na današnjoj licitaciji nije prodata po početnoj ceni koja je iznosila 480.000 dinara već za 1,35 miliona dinara, koliko je za jednu imovinsku celinu izdvojila Anika Slavov iz Beograda.
Najviša cena je određena za Fabriku obojenih metala iz Prokuplja koja je za 214,52 miliona dinara prodata preduzeću Grand D inženjering iz Bora, navodi se u saopštenju Agencije za privatizaciju.
Pet imovinskih celina Zemljoradničke zadruge "Stočar" iz Dimitrovgrada prodato je za ukupno 17,52 miliona dinara, a dve imovinske celine turističko ugostiteljskog preduzeća "Beli Timok" iz Knjaževca za ukupno 19,29 miliona dinara.
Proizvođač hrane Voćar Lutka iz Prijepolja kupio je dve celine proizvođača pulovera "Sloboda" iz Nove Varoši za 25,72 miliona dinara.
Mali akcionari tuže FAD Gornji Milanovac -- Mali akcionari Fabrike automobilskih delova (FAD) iz Gornjeg Milanovca najavili su da će 1. februara podneti tužbu protiv tog preduzeća. Tužba će biti podneta ukoliko do tada ne budu mogli da ostvare zakonska prava raspolaganja akcijama, kažu akcionari nezadovoljni što dve godine ne mogu da postanu legitimni vlasnici 3.199 akcija kupljenih u drugom krugu otkupa.
Ljubisav Jovanović i Branislav Vasilijević, predsednik i član uprave Udruženja malih akcionara tog preduzeća, kažu da je "čudno što Agencija za privatizaciju 16.445 akcija ponuđenih na prodaju u drugom krugu otkupa još uvek tretira kao društveni kapital i pored toga što su radnici FAD-a otkupili deo akcija".
Među malim akcionarama vlada uverenje da su za njihov, kako su rekli, ponižavajući položaj, krivi FAD i država, odnosno Agencija za privatizaciju. Oni objašnjavaju da ih stručne službe preduzeća uveravaju da su završile svoj deo posla, dok država i njene institucije tvrde da do njih još nista nije stiglo.
To je razlog što ce zahtevati i utvrđivanje odgovornosti nadležnih, kao i obeštećenje zbog izgubljene dobiti za svojih 3.199 akcija koje nisu upisane u Centralni registar zbog čega njima nisu mogli da trguju.
O nezadovoljstvu malih akcionara genaralni direktor FAD-a Dragiša Ristić nije želeo da se izjasni. Inače, kapije FAD-a zatvorene su za novinare od leta 2006. godine, kada je zbog nagoveštaja spiskova viška zaposlenih u garderobi FAD-a samoubistvo izvršila najbolja radnica Dragica Simić.
Atek ne povećava ulaganja u RTB Bor -- Kompanija Atek demantovala je da je pristala da poveća investicije u RTB Bor sa ponuđenih 180 miliona dolara na 240 miliona. U saoštenju se kaže da je konzorcijum Atek u pregovorima je sa Agencijom za privatizaciju Republike Srbije i da se trenutno nalazi pred potpisivanjem kupoprodajnog ugovora za RTB Bor. "Po završetku pregovora, Atek se bezuslovno obavezuje da u četvorogodišnjem periodu investira 180 miliona evra", dodaje se u saopštenju. .
Sve izjave i informacije da je Atek prihvatio da investira više od dogovorene cene su netačne i samim tim nisu verodostojne, navodi taj konzorcijum u odgovoru na pisanje medija da su pristali da povećaju investicije u RTB Bor sa prvobitno ponuđenih 180 miliona dolara na 240 miliona.
Prema rečima menadžmenta borske kompanije na koje su se pozvale novinske agencije, Atek je pristao da investicije od 180 miliona dolara za izgradnju savremene Topionice bakra i za revitalizaciju rudnika u Boru i Majdanpeku, poveća na 240 miliona dolara.
Predsednik Jedinstvene sindikalne organizacije RTB-a Dragan Aleksić rekao je da Atek ne pristaje da otpremnine za radnike koji žele da dobrovoljno napuste to preduzeće budu veće od 200 evra po godini radnog staža. Sindikat je zatražio da taj iznos bude 500 evra po godini provedenoj u RTB-u, a prema Aleksićevim rečima, Atek ne pristaje ni da garantuje da tri godine neće biti otpuštanja.
"Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić ponudio je da se od novca dobijenog od prodaje RTB-a radnicima koji su ostali u tom preduzeću isplati 200 evra po godini staža", rekao je Aleksić i dodao da je Dinkić ponudio novac radnicima na osnovu Zakona o privatizaciji i najavio konsultacije sindikata o toj ponudi.
"Nisam siguran da li i bivši radnici imaju pravo na ovu 'bonus' isplatu. Ukoliko imaju pravo oni bi mogli da tuže državu i traže obeštećenje", rekao je predsednik sindikalne organizacije. On je dodao da isplata tog novca neće isključiti radnike RTB-a od dobijanja besplatnih akcija, prodajom velikih javnih preduzeća.
Menadžment Ateka je pristao da po preuzimanju RTB-a osnuje Fond za lečenje radnika RTB-a i Stambeni fond, kojim bi se kreditno pomogli radnici RTB-a koji nemaju rešeno stambeno pitanje, kazao je on. Atek bi u Fond za lečenje radnika mesečno izdvajao milion dinara.
"Tigar" napušta proizvodnju auto-guma, "Mišlen" preuzima Korporacija "Tigar a.d." saopštila je danas da će prodajom udela od 30 odsto u preduzeću "Tigar Tajers" francuskom "Mišlenu" izaći iz posla proizvodnje auto-guma.
Kako je najavljeno u saopštenju, pirotski "Tigar" će svoje buduće poslovne planove usmeriti ka osvajanju liderske pozicije na evropskom tržištu u programima obuće, tehničke gume sa reciklažom, a završiće i rekonstruisati prodajnu mrežu u Srbiji i na Balkanu. Tu odluku Korporacija "Tigar" je donela na sednici Upravnog odbora, 28. decembra 2007. godine, a prodaja udela francuskom "Mišlenu", koji je većinski deoničar u tom pirotskom preduzeću, realizovala bi se u periodu do 2010. godine. Više detalja o toj odluci predstavnici "Tigra" saopštiće sutra na brifingu za novinare u Beogradu, najavljeno je u saopštenju.
Stižu naknade za radnike RK Beograd 1. Da li ću steći akcije jednog ili svih šest preduzeća? Svaki građanin dobija akcije u svakom od šest preduzeća. 2. Kada će građani moći da raspolažu svojim akcijama? Od trenutka kada budu upisani kao vlasnici tih akcija u Centralni registar hartija od vrednosti, a najkasnije u roku od šest meseci od momenta privatizacije svakog od šest preduzeća. Zakon predviđa da će akcije svih šest preduzeća biti podeljene do kraja 2010. godine, a očekuje se da će građani sa prvim akcijama raspolagati već 2009. godine. 3. Šta je novčana naknada i kada će mi biti uplaćena na račun? Novčana naknada je iznos u novcu koji će biti uplaćen svakom evidentiranom građaninu. Sredstva za ovu isplatu država će obezbediti od prodaje akcija društvenih preduzeća, koje su izdvajane u Privatizacioni registar u dosadašnjim privatizacijama. Očekuje se da će ova naknada biti isplaćena evidentiranim građanima u prvoj polovini 2009. godine. 4. Da li će svi građani ostvariti pravo na jednak iznos novčane naknade? Da. 5. Gde sve može da se podnese prijava, kojim danima i u kom radnom vremenu? Vreme i mesto prijavljivanja, sadržinu i način podnošenja prijave, kao i rok za prijavljivanje biće definisani javnim pozivom koji objavljuje Agencija za privatizaciju (do kraja januara 2008. godine) u „Službenom glasniku RS“, dnevnim listovima, internet stranici Agencije za privatizaciju, kao i na radio i TV stanicama. 6. Koliko traje period u kome se podnose prijave (od datuma do datuma)? Prijavljivanje građana u evidenciju nosilaca prava na novčanu nadoknadu i prenos akcija bez naknade će trajati najmanje šest meseci od objavljivanja javnog poziva za prijavljivanje. Tačni datumi biće objavljeni u javnom pozivu. 7. Šta da radim ukoliko nemam karticu banke, tj. otvoren račun? Pošta će vam dodeliti broj računa besplatno, na licu mesta.
Investitori najviše ulagali u akcije Dunav osiguranja i Ikarbusa Beograd - Pad indeksa na svim vodećim svetskim finansijskim tržištima, usled procene da američka privreda ulazi u recesiju, izgleda da se odražava i na Beogradsku berzu. Svi indeksni pokazatelji juče su bili u minusu, a najveći pad beleži indeks petnaest srpskih najlikvidnijih hartija - BELEX15 koji je izgubio na vrednosti 1,61 odsto dok je vrednost BELEXLINE i SRX pala za 0,93, odnosno za 1,05 odsto. Promet je pao na 228,2 miliona dinara, a slabije su bile i aktivnosti stranih investitora - učešće od samo 40,05 odsto. Od 111 emisija kojima je juče trgovano, kod 41 je zabeležen pad cene, a kod 20 skok, dok je 50 emisija zadržalo istu cenu. Veći pad beleže akcije Credy banke iz Kragujevca (11,07 odsto), Simpa (8,56 odsto), Alfa Plama (4,8 odsto) i Telefonije (4,55 odsto). Značajniji rast od 6,44 odsto, ostvarile su jedino akcije Galenika Fitofarmacije, kojima je trgovano za 2,4 miliona dinara. Investitori su najviše ulagali u akcije Dunav osiguranja (47,2 miliona dinara), kao i na hartije od vrednosti zemuskog proizvođača autobusa i specijalnih vozila Ikarbus (32,4 miliona dinara). Dosta se trgovalo i vlasničkim papirima niške AIK banke, za 29,4 miliona dinara, dok je na Metals banku potrošeno 20,7 miliona dinara. U vrhu traženijih našle su se i vlasničke hartije još jedne banke - Agrobanke čiji je promet premašio 9,1 milion dinara. Na tržište se vraćaju "splitovane" akcije Sojaproteina, kojima je posle petodnevne pauze trgovano za 3,7 miliona dinara. Njihova cena na otvaranju iznosila je 3.600 dinara, da bi na kraju trgovanja bila umanjena za 4,14 odsto. Podsetimo da je skupština akcionara ovog preduzeća donela odluku da broj postojećih akcija podeli sa pet, kao i njihovu nominalnu vrednost, da bi akcije postale dostupne većem broju malih investitora i tako ih učinili likvidnijim. Obveznicama Republike Srbije trgovano je za 675.403 evra, od čega više od devedeset odsto otpada na seriju A2016K (640.150 evra). Beogradska berza donela je i dva rešenja o isključenju hartija sa organizovanog tržišta, pa se više neće trgovati akcijama preduzeća Gospođinci iz Gospođinaca i Struja iz Novog Sada. D. Jovanović
Porasla cena akcija „Ikarbusa“ za 13 odsto Preduzeće za proizvodnju autobusa „Ikarbus“ planira da u 2008. godini proizvode 600 vozila, što je rekordna proizvodnja u poslednjih 17 godina BEOGRAD - Na Beogradskoj berzi indeks najlikvidnijih akcija BELEKS15 završio je nedelju u padu, za gotovo jedan procenat, na 2.245,28 indeksnih poena, dok je opšti BELEKSlajn ojačao za četvrt procenta, na 3.766,22 poena. Isti redosled je i na vrhu nedeljne lestvice akcija kojima je postignut najveći promet od 14. do 18. januara. Hartijama AIK banke trgovano je za ukupno 408.788.466 dinara, a „Ikarbusa“ za 173.933.565 dinara. Najveći nedeljni rast cene ostvarile su akcije Jubmes banke iz Beograda, 14 odsto i „Ikarbusa“ 13,19 odsto, a najviše je pala cena akcija „Agrobačke“, za 11,20 odsto.
Proizvođač autobusa „Ikarbus“ planira da u 2008. godini proizvede 600 vozila, kaže generalni direktor Srećko Nijemčević, što je rekordna proizvodnja u poslednjih 17 godina. On je istakao da su krajem 2007. godine potpisani ugovori za proizvodnju približno 500 autobusa, od kojih će 350 biti izvezeno u Dubai. Vrednost tih autobusa je 27 miliona evra. „Ikarbus“ je prošle godine proizveo oko 100 vozila, a prema rečima Nijemčevića tako mali broj vozila je proizveden zato što mnoge kompanije poput „Laste“ i GSP-a nisu uspele na vreme da planiraju porudžbine zbog kasnog usvajanja budžeta. Dokumentacija za raspisani tender za „Ikarbus“ otkupljuje se do 25. januara, a 8. februara otvaraju se ponude. Cena ove akcije porasla je 13,2 odsto na nedeljnom nivou, dok je ukupan ostvaren promet 25.313 akcija.
POJAČAN PROMET
Ukupan promet u petak, poslednjeg dana trgovanje iz 687 transakcija bio je najveći od početka godine i dostigao je 493,3 miliona dinara (6,05 miliona evra) od čega je u trgovini akcijama ostvareno 489,7 miliona (6,01 milion). Najveći rast u kontinuiranoj trgovini zabeležio je „Dijamant“ od 20 odsto, na 62.400 dinara za akciju. Vlasnike je, međutim, promenilo samo 20 hartija zrenjaninske uljare. Učešće stranih ulagača u ukupnoj i trgovini akcijama bilo je 59 odsto, u kupovini akcija premašilo je 77, a u prodaji 41 odsto.
Treća srpska kompanija po prodaji flaširane vode, „Voda Vrnjci“ iz Vrnjačke Banje, povećala je u 2007. godini dobit za 30 odsto, na dva miliona evra. Direktor kompanije „Voda Vrnjci“ Radovan Simović je izjavio da je proizvodnja vode i sokova u prošloj godini povećana za 35 odsto i iznosila je 90 miliona litara, dok je prihod veći za trećinu i iznosi 17 miliona evra. Rastu proizvodnje najviše su doprinele investicije od 3,5 miliona evra. Cena akcija ove kompanije porasla je u toku protekle nedelje za 11 odsto. Pripajanje Novosadske mlekare „Imleku“ i zvanično je završeno. Prema rečima Radeta Pribićevića, jednog od ključnih ljudi u „Denjub fuds grupi“, ta grupa preko „Imleka“ i Mlekare Subotica ima sada udeo između 30 i 35 odsto na tržištu mleka i mlečnih proizvoda u Srbiji, a u sastavu Grupe su još i zaječarska, subotička i zemunska mlekara. Komisija za zaštitu konkurencije odlučivaće iduće nedelje da li „Denjub fuds grupa“ ima monopolski položaj u prodaji mleka.
Komercijalna banka najavila je Skupštinu akcionara za 18. januar ove godine, na kojoj bi akcionari trebalo da se izjasne o predlozima odluka koje se tiču tekuće dokapitalizacije i predlogu odluke o pretvaranju dela dobiti iz 2007. godine u rezerve banke.
Findomestik banka izašla sa Berze BEOGRAD - Potpredsednik Izvršnog odbora Findomestik banke u Srbiji Vladimir Marković izjavio je da su akcije te banke isključene iz trgovanja na Beogradskoj berzi jer je postala zatvoreno akcionarsko društvo, prenosi Beta. On je istakao da je zbog fleksibilnosti korporativnog upravljanja, koje je omogućeno zatvaranjem društva, to logičan potez akcionara Findomestik banke. Akcionari Findomestik banke su dve velike bankarske grupacije - BNP Paribas i banka Inteza, koje se nalaze na drugim berzama. Findomestik je pre dve godine kupila 97 odsto akcija Nove banke iz Beograda za 22,5 miliona evra. Akcije Nove banke otkupljivala je po ceni od 19.759 dinara, odnosno, 230,4 evra za akciju. Poslednja vrednost akcije s pravom glasa je 18.015 dinara. Akcije Nove banke uključene su na berzansko tržište 8. juna 2005. godine. Akcijama Nove banke i kasnije Findomestik nije trgovano, iako je povremeno bilo tražnje.
|