Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
„Koka-Kola“ želi da kupi „Knjaz“
„Knjaz Miloš“ je već u fazi prodaje, odnosno preprodaje. Realno, kompanija će biti prodata početkom 2009. godine, ali mnogi kupci su već dolazili. Velike multinacionalne kompanije su bile ovde i pokazuju stvarni interes: „Koka-Kola“, „Danone“, „Pepsi“, kaže za „Blic“ Slaven Živić, odskora generalni direktor firme iz Aranđelovca.

Logično, investicioni fondovi svoju svrhu vide u zaradi, odnosno kupovini kompanije u koju ulažu, koju dovode do fit tržišne forme, a onda je prodaju. Isti princip važi i za sadašnjeg vlasnika, fond „Salford“, pa je pitanje cene „Knjaza Miloša“ bilo nezaobilazno.
- Posle investiranja i restrukturiranja napravljena je moderna kompanija čija je vrednost višestruko uvećana. Novi vlasnik platiće, uveren sam, više od sto miliona evra, a, koliko više, ne mogu baš precizno da kažem. Inače, postojalo je verovanje da je „Knjaz“ preplaćen kada je privatizovan. Prošle godine se sve prelomilo nabolje, sadašnji vlasnik neće proći loše i „Salford“ će sigurno dobro zaraditi - kaže generalni direktor Živić.

Šta će kupac da plati: brend, tržište, tehnologiju ili sve skupa?
- Novi vlasnik „Knjaza“ kupuje ceo paket. Mi vredimo onoliko koliko je neko spreman da plati. Znaće oni to da izračunaju i znaće da je to iznad 100 miliona evra.

Šta je „Knjaz Miloš“ danas?
- Posle dve godine rada sa gubitkom prošla 2007. je bila pozitivna finansijski. To je bila i najuspešnija godina u celoj istoriji „Knjaza“, kako po produkciji tako i vrednosno. Recimo, neto prihod je bio šest i po milijardi dinara... Kada je „Salford“ 2005. godine preuzeo vlasništvo nad „Knjazom“, bilo je 1.800 radnika, a danas je 900 zaposlenih jer je racionalizacija i optimizacija poslovanja dala razultate. Prosečna bruto plata sada iznosi oko 800 evra, što je za opštinu gde radimo zavidan nivo, a uostalom to je iznad i republičkog proseka. Mi držimo 33 odsto tržišta po količini realizovane robe, a vrednosno smo apsolutni lideri na tržištu vode u Srbiji.

Kakva je konkurencija, šta je sa inostranim trištem?
- Imamo nekoliko jačih konkurenata, na tržište ulaze i Slovenci, ali njihova voda nije jeftina, naprotiv. Ipak, za sada smo najjači. Izvozimo u sve zemlje u našem okruženju i to sasvim dobro. Naši planovi su da na ozbiljnom evropskom tržistu trčimo trku prodaje sa najvećim brendovima u oblasti proizvodnje vode i da budemo regionalni lider. Moramo se samo prilagoditi drugačijim navikama pijenja vode. Na primer, naša mineralna voda za njih je isuviše jako gazirana. Ali zato je naša negazirana voda, da tako kažem, savršeno oružje za osvajanje evropskog tržišta. Isto važi za takozvane energetske napitke koje mi proizvodimo.

Znate li vi kao generalni direktor ko je ili ko su pravi vlasnici koji će profitirati?
- Ja znam samo prvog čoveka fonda, gospodina Judžina, za mene je on vlasnik. Druge stvarne, prave vlasnike fonda osim njega ne znam. Mislim da ljudi iz menadžmenta to ne znaju, a da gospodin Judžin, verujemo, zna ko su ti ljudi.


Drugi kupac za JRB
Jugoslovensko rečno brodarstvo, ipak, neće otići prvorangiranom na tenderu: konzorcijumu sastavljenom od kiparske firme „Tomoza“ i singapurskog „Daksina“. Ovaj konzorcijum je, jednostavno, poslao obaveštenje Agenciji za privatizaciju da odustaje. Da li je to odustajanje posledica argumentacije drugorangiranog - malteške brodarske kompanije „Palmali“ koja ukazuje da su s neispravnom dokumentacijom prošli kandidaturu, za sada je ostalo bez odgovora.

Jedini odgovor koji se juče mogao dobiti u Agenciji za privatizaciju je da će i „Tomozi“ i „Daksinu“ naplatiti bankarsku garanciju, koja je iznosila ukupno 300.000 evra, te da će onda shodno zakonskim propisima kupovinu JRB ponuditi drugorangiranom - malteškom „Palmaliju“.
„Palmali“ je za kupovinu JRB ponudio 30 miliona evra, a „Tomoza“ - „Daksin“ 32,25, ali je njihov investicioni program za pet miliona evra veći. Investicioni program „Tomoze“ i Daksina“ je bio 10 miliona evra, a „Palmalija“ 15 miliona evra.
Za razliku od „Tomoze“ i „Daksina“, kojima je dominantna delatnost pretovar i lagerovanje tereta i to naftnog, „Palmali“ je brodarska kompanija, ima brodarsku rečnu flotu i brodogradilište.
Pregovori sa „Palmalijem“ trebalo bi da počnu tokom februara, a onda u roku od najduže mesec dana da se potpiše kupoprodajni ugovor.
Savetnik „Palmalija“ Aleksandar Denda, direktor konsultantske kuće „Bid“, izjavio je „Blicu“ juče da nisu iznenađeni ovakvim sledom, jer, da „Tomoza“ i „Daksin“ nisu odustali, oni bi tender oborili u sudskoj proceduri. Uslov za kandidovane kupce JRB bio je da se bave rečnim transportom, a ni „Tomoza“ ni „Daksin“ se time ne bave, a dokazi koje su podneli su se pokazali u proveri kao falsifikovani.
„Tomoza“ je, inače, firma naših ljudi sa Kipra, Kremić Mirka i Miloša, oca i sina - ima velike poslove, regularno poslovanje, a ono što je zanimljivo je da im je u rečnom transportu sve iskustvo upravo JRB. Od JRB su ovih proteklih godina rentirali barže za transport nafte od Crnog mora do Vukovara.
Upućeni kažu da su u ovoj kandidaturi za kupovinu JRB Kremići išli sa manjinskim udelom - tek 21 odsto - dok je većinski kupac trebao da bude singapurski „Daksin petroleum“.
Na ovom tenderu, koji se otegao skoro punih godinu dana, učestvovali su još „Ist point“ Zorana Drakulića i rumunska kompanija TTS. Drakulić je, međutim, izašao sa cenom od 23 miliona evra i 14,64 miliona evra investicija, a Rumuni sa cenom od 20 miliona evra za preuzimanje vlasništva nad JRB-om i ulaganjem od pet miliona evra.


Besplatne akcije: Prijava u konzulatu
1. Da li potpuno ili delimično poslovno nesposobna lica mogu i na koji način ostvariti pravo na besplatne akcije i novčanu naknadu?
Da, s tim što sve radnje oko prijavljivanja obavljaju njihovi zakonski staraoci, uz fizičko prisustvo tih lica, na šalteru pošte. U slučaju da se fizičko prisustvo tih lica ne može obezbediti, potrebno je zakazati izlazak komisije preko besplatnog telefona koji će biti objavljen u javnom pozivu.
2. Gde pravo na upis u evidenciju građana nosilaca prava na sticanje besplatnih akcija i prava na novčanu naknadu mogu da ostvare lica sa privremenim boravkom u zemljama u kojima ne postoji konzulat Republike Srbije?
U ambasadi ili konzulatu RS koji je nadležan za tu zemlju.
3. Ako je lice preminulo pre podnošenja prijave za upis, da li naslednik ima pravo na upis u ime preminulog?
Ne, pravo na prijavljivanje je lično i ne može se naslediti.
4. Ako je lice preminulo po podnošenju prijave za upis, da li naslednik ima pravo na njegove besplatne akcije?“
Da, preminulo lice je upisom steklo pravo na besplatne akcije i one se mogu naslediti.
5. Kako podnose prijavu lica koja duže vreme borave u inostranstvu?
Preko ambasada i konzulata ako ispunjavaju sve uslove iz zakona.
6. Da li se dobija novac ili akcije ili i jedno i drugo?
I jedno i drugo.
7. Da li moram da navedem kontakt telefon u prijavi?
Ne, ali je poželjno radi eventualnih dopuna podataka.
8. Da li moram i kome prijavljujem promene ličnih podataka (prezime, adresa, broj tekućeg računa itd.)?
Agenciji za privatizaciju kao nadležnom državnom organu koji vodi evidenciju nosilaca prava.


Državni paket akcija Tigra uskoro na berzi
Pirot- Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Mlađan Dinkić najavio je juče da će na Beogradskoj berzi uskoro na prodaju biti ponuđene akcije države u pirotskom Tigru. "Država će, zajedno sa Penzijsko-invalidskim fondom, novoj emisiji akcija Tigra pridružiti svoj udeo od 34 odsto akcija u tom preduzeću, i ponuditi ga građanima na berzi", rekao je Dinkić tokom posete toj korporaciji čije su akcije na A listingu Beogradske berze. On je dodao da veruje da će to biti jedna od najuspešnijih emisija akcije nekog srpskog preduzeća i najavio izmene Zakona o tržištu hartija od vrednosti do sredine ove godine. "Tigar planira da emisijom dodatnih akcija poveća kapital, a mi ćemo iskoristiti tu priliku da udružimo akcije u državnom vlasništvu, da bismo dobili što višu cenu, kao i da građanima omogućimo da kupe te akcije", rekao je Dinkić. Tigar je, kako je istakao, jedna od tri vodeće izvozno orijentisane firme u Srbiji. "Ohrabruje investicija od 20 miliona evra, koju Tigar planira u naredne tri godine za nove programe obuće, tehničke gume i pogone za reciklažu guma", rekao je Dinkić i naglasio da od investicija zavisi razvoj Srbije. Ministar ekonomije i regionalnog razvoja obišao je i Slobodnu zonu Pirot i sa rukovodstvom opštine potpisao protokol o saradnji.


Investitori koriste povoljan trenutak
Beograd - Pad vrednosti indeksnih pokazatelja na većini svetskih berzi, kao i na berzama u okruženju, reflektuje se i na kretanja na Beogradskoj berzi čiji indeksi nastavljaju da nižu rekordne gubitke. Indeks SRX pao je juče 3,2 odsto, dok je vrednost BELEX15 bila niža za 3,1 a BELEXLINE za 2,2 odsto. Ovo je najveći pad vrednosti koji je BELEXLINE zabeležio u prethodnih devet meseci, tačnije od 9. maja kada je njegova vrednost pala za 5,2 odsto. Broj emisija akcija čija je cena pala povećan je na 63, dok je na kontinuiranom trgovanju rast zabeležen kod samo tri emisije. Cenu su uvećale akcije Agrobačke, Velefarma i Telefonije, dok najveći pad beleže akcije Credy banke iz Kragujevca (11,11 odsto), Agrobanke (8,69 odsto), Jubmes banke (7,12 odsto), kao i akcije građevinskog preduzeća Napred (6,25 odsto).
Najveći obim trgovanja ostvarili su vlasnički papiri niške AIK banke (348 miliona dinara), koji i pored tako velikog interesovanja završavaju u minusu od 1,5 odsto. Cena niža za 4,2 odsto verovatno je uzrok veće potražnje za hartijama od vrednosti Metals banke (24,8 miliona dinara), dok se Ikarbusovim akcijama trgovalo bez promene u ceni za 23,8 miliona dinara. Dosta se trgovalo i akcijama Privredne banke - ostvaren je promet od 11,5 miliona dinara, kao i akcijama Jubmes banke (11,4 miliona dinara). Aktuelno je bilo i trgovanje metodom minimalne cene, kojom su zaključene tri transakcije. U jednoj su vlasnike promenile 35.922 akcije preduzeća PD Zaječar u vrednosti od 197,4 miliona dinara, dok je u ostale dve, promet obavljan akcijama Proletera iz Bačke Topole (2,7 miliona dinara) i Valjevoprojekta iz Valjeva (2,5 miliona dinara). Inače, promet na Beogradskoj berzi juče je narastao na 726,5 miliona dinara, a polovina od te sume otpada na aktivnosti stranih investitora.


Kriza na berzi, fondovi gube vrednost
BEOGRAD - Dva dana posle prvog kruga predsednickih izbora u Srbiji u kojem je pobedu nad kandidatom Demokratske stranke Borisom Tadicem odneo radikal Tomislav Nikolic, finansijska tržišta su zapala u blagu recesiju. Beogradska berza juce se suocila sa padom svih svojih indeksa i nižim ucešcem stranih ulagaca u trgovanju, a ništa bolje nisu prošli ni investicioni fondovi.

Najveci pad od 3,1 odsto zabeležio je vodeci indeks „beleks 15“, dok je indeks SRDž namenjen investitorima sa Becke berze izgubio 2,91 procenat, a „beleks lajn“ 2,17 odsto. Ucešce stranih investitora u trgovanju bilo je 50,77 odsto, što je nešto više nego u ponedeljak, ali je i dalje niže od prošlonedeljnog proseka. Ipak, naredni dani ce pokazati u kojoj meri se kriza može vezivati za izborni rezultat, pošto procenat ucešca stranaca u berzanskim transakcijama u Srbiji ume da varira i u redovnim okolnostima.

Vrednost jedinica investicionih fondova porasla je jedino kod Ilirike, dok je pet fondova zabeležilo pad, prenosi Beta. Vrednost jedinice jedinog balansiranog fonda Delta plus opala je na dnevnom nivou u ponedeljak, za 0,59 odsto, na 1.342,37 dinara, a imovina fonda vredela je 1,428 milijardi dinara. Fond Rajfajzen akcije zabeležio je pad od 0,09 odsto, a njegova imovina vredi 1,123 milijardi dinara. Vrednost jedinice Fime proaktiv smanjena je za 0,91 odsto, što znaci da njegova imovina sada vredi 1,069 milijardi dinara. I fond Fokus premijum zabeležio je pad od 0,35 odsto, tako da sada raspolaže imovinom od 308,66 miliona dinara. Jedinica fonda KD Ekskluziv smanjena je za 0,02 odsto, dok je investiciona jedinica Ilirike porasla za 0,07 odsto, na 1.007,07 dinara.
Dinar je juce ojacao za 1,39 odsto prema evru i dostigao zvanicni srednji kurs od 80,3194 dinara za jedan evro. Srednji kurs evra prema dinaru juce je za 1.1318 dinara niži nego 21. januara, kada je jedan evro vredeo 81,4512 dinara. Time se dinar vratio na visinu kursa prema evru sa kraja prethodne sedmice, pre prvog kruga predsednickih izbora u Srbiji.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta