Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Država dokapitalizuje KMBN i PSBN
Beograd -- Vlada Srbije donela je odluku da država dokapitalizuje Komercijalnu banku (KMBN) i Poštansku štedionicu (PSBN).
Država će sa 40 miliona evra dokapitalizovati Komercijalnu banku, a Poštansku štedionicu sa 26 miliona evra, izjavio je ministar ekonomije i regionalniog razvoja Mlađan Dinkić.

Dinkić je na konferenciji za novinare nakon sednice Vlade Srbije kazao da je država većinski vlasnik u Komercijalnoj banci i da će to i ostati nakon dokapitalizacije, odnosno zadržaće većinski paket akcija od preko 50 odsto.

"Evropska banka za obnovu i razvoj koja ima 25 odsto manjinskog učesća u Komercijalnoj banci, takođe će učestvovati u dokapitalizaciji, ali će ostati na svojih 25 odsto", rekao je Dinkić.

Prema njegovim rečima, ako i drugi akcionari budu učestvovali u dokapitalizaiciji, ukupan iznos dokapitalizacije iznosiće 100 miliona evra.

"Sigurno da će dokapitalizacija iznositi minimalo oko 50 miliona evra, odnosno 40 miliona evra od strane države i 10 miliona evra EBRD", dodao je on.

Prema njegovim rečima, dobit Komercijalne banke u prošloj godini iznosila je 35 miliona evra, a štednja je preko 800 miliona evra.

"Dokapitazliaciju vršimo jer hoćemo da osvojimo i druge banke u regionu", kazao je Dinkić, dodajući i da je cilj da bude snažna banka i da omogući finansiranje srpskog izvoza na druga područja.

Dinkić je naveo da je ukupan kapital Komercijalne banke po knjigovodstvenoj vrednosti 220 miliona evra, a tržišna kapitalizacija prema cenama na berzi preko 1,5 milijardi evra.

"Mi ćemo popeti knjigovodstvenu vrednost kapitala na između 270 i 320 miliona evra, a tržisna je daleko veća", rekao je on.

Dinkić je kazao da će dokapitalizacijom Poštanske štedionice njen kapital biti 40 miliona evra, dodajući da je ta banka 100 odsto u vlasništvu države.


Besplatne akcije: Radni staž
1. Da li lice koje je odjavilo prebivalište 29. 6. 2007. ili ranije (npr. zbog odlaska u inostranstvo i steklo dvojno državljanstvo), pa ponovo prijavilo prebivalište 1. 7. 2007. ili kasnije (do 31. 12. 2007) ima pravo na akcije?
- Lice mora imati prebivalište 30. 6. 2007. na teritoriji Republike Srbije da bi ostvarilo pravo kao građanin ili kao zaposleni.
2. Da li mogu da se prijavim bez JMBG ako donesem potvrdu da sam predao zahtev za upis JMBG ?
- Ne, potrebno je da imate JMBG prilikom prijave.

3. Da li mogu telefonom ili preko interneta da proverim da li mi je priznato pravo ?
- Ne, svaki građanin će dobiti potvrdu na adresu iz lične karte.
4. Kome mogu da se žalim ako mi nije stiglo pismeno obaveštenje?
- Ukoliko vam ne stigne pismeno obaveštenje do 31. 12. 2008. godine obratite se Agenciji za privatizaciju.
5. Da li mogu da koristim žiro-račun umesto tekućeg računa?
- Građani moraju imati tekući dinarski račun u banci kao fizička lica.
6. Da li su akcije nasledne od trenutka prijave u pošti, tj. u Nacionalnoj službi za zapošljavanje (NSZ)?
- Ako je lice preminulo po podnošenju prijave za upis građana njegove su akcije nasledive.
7. U kom trenutku se uzima presek radnog staža u državnim javnim preduzećima?
U trenutku prijave, dobijanja obaveštenja o priznatom pravu, završetka prijavljivanja, objavljivanja tendera ili u trenutku IJP akcija na berzi?
- Kao datum preseka uzima se dan izdavanja potvrde o ostvarenim punim godinama radnog staža u preduzeću.
8. Da li radni staž ostvaren van državnog javnog preduzeća „propada“ (ne računa se u staž za akcije)?
- Besplatne akcije zaposleni stiču samo za godine radnog staža provedene u preduzeću u kome stiču akcije.


Akcije AIK banke podigle promet na berzi za 275 miliona dinara
Beograd - Promet na Beogradskoj berzi popeo se juče na 633,8 miliona dinara, dok je učešće stranih investitora palo na 32,21 odsto. Takav rast prometa posledica je pojačanog interesovanja za akcijama AIK banke i Agrobanke, kojima je trgovano za 275,5 miliona dinara, odnosno za 194,2 miliona dinara. Trgovanje hartijama od vrednosti AIK banke, iz dana u dan, dobija na intenzitetu, dok istovremeno njihova cena klizi naniže - jučerašnje trgovanje završile su u minusu od 0,73 odsto. Slična situacija je i sa akcijama Agrobanke koje su izgubile na vrednosti 1,65 odsto. Daleko ispod prometa kojeg su otvarile hartija ove dve banke, nalaze se vlasnički papiri Energoprojekta, kojima se trgovalo za 17,3 miliona dinara. To preduzeće objavilo je da je 2007. godinu završilo uspešno, kao i da se u ovoj godini očekuje dalji rast svih finansijskih pokazatelja za više od 20 odsto. Ta informacija, ipak nije uspela da podigne cenu akcija Energoprojekta koje, peti dan zaredom, beleže minus. Veći promet beleži i vodeći srpsku prerađivač mleka, Imlek (15,7 miliona dinara), dok je bez promene u ceni, na akcije poljoprivrednog dobra Petefi iz Temerina potrošeno 15 miliona dinara. Ubedljivo najveći deo jučerašnjeg trgovanja obavili su brokeri brokersko-dilerske kuće Dil broker iz Beograda (46,13 odsto).
Inače, dalji pad vrednosti indeksnih pokazatelja zabeležen je i tokom jučerašnjeg trgovanja. Vrednost indeksa SRX pala je za 2,83 odsto, dok gubitak kod BELEXLINE i BELEX15 iznosi 1,06, odnosno 1,5 odsto. Negativan trend se najviše oseća kod akcija sa kontinuiranog trgovanja, pa tako broj onih kojima cena pada (22), daleko nadmašuje broj onih čija cena raste (5). Veće smanjenje su ostvarile hartije Informatike (6,1 odsto), Privredne banke (5,71 odsto), građevinskog preduzeća Napred (4,11 odsto), ali i zemunskog Planuma (3,85 odsto).
Od ostalih dešavanja na Beogradskoj berzi treba napomenuti da se obveznicama Republike Srbije trgovalo za 327.446 evra, najviše serijom A2010K (288.567 evra).


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta