Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Aukcija za Boreli planirana za mart
Sombor -- Uprkos nerešenim imovinsko - pravnim odnosima sa hrvatskim Borovom, aukcija za Boreli će biti održana u martu u Novom Sadu.
 
Do kraja ovog meseca Agencija za privatizaciju treba da verifikuje vrednost kapitala i Program privatizacije somborske fabrike obuće Boreli. Tako će konačno početi proces privatizacije, uprkos nerešenim imovinsko- pravnim odnosima sa hrvatskom fabrikom Borovo. Eventualni spor rešavaće se na državnom nivou između Srbije i Hrvatske.

Aukcija će se, kako sada stvari stoje, održati marta meseca u Novom Sadu. Početna cena preduzeća je oko pet miliona evra, a vrednost fabrike se procenjuje na 32 miliona evra.

„Imamo ozbiljnog kupca, zainteresovanog za kupovinu 70 odsto kapitala i spremnog da modernizuje fabriku, održi proizvodnju, uloži u razvoj i proširenje trgovinske mreže i poveća zaposlenost“, kaže Mirko Vujanović, direktor Borelija i dodaje sa je Borovu ponuđen „deobni bilans, da 30 odsto svog kapitala da radnicima kao besplatne akcije i da postane većinski vlasnik. Ali, oni to nisu prihvatili“.

Borovo fabriku u Somboru smatra svojim vlasništvom. Tako je hrvatska firma prodala 11 prodavnica: tri u Nišu, po jednu u Smederevu, Požarevcu, Trsteniku, Užicu i u još nekim mestima, ali kupci nisu uvedeni u posed.

„Pred nadležnim sudovima pokrenuli smo postupak za poništaj tih ugovora, a u većini slučajeva sudovi su odlučili da se prekinu ti postupci do konačnog rešenja statusa preduzeća“, kaže Vujanović.

On objašnjava da su „u Nišu 7. decembra prošle godine prodata tri lokala. Iako smo osporili ugovore o kupoprodaji, Elektrodistribucija u Nišu, navodno po zahtevu kupaca, isključuje nam struju i nanosi nam ogromnu štetu, vršeći pritisak da se iselimo“.

Vujanović napominje da su Ustavni sud Srbije kao i Viši trgovinski sud proteklih godina doneli rešenja da se sporazum o sukcesiji ne može primenjivati neposredno i jednostrano, već da se sve mora rešavati sporazumom Srbije i Hrvatske.

Fabrika obuće u Somboru nastala je iz nekadašnjeg kombinata Borovo. U NATO bombardovanju preduzeće je pretrpelo štetu od 21,5 miliona dolara. Sanirana je vlastitim novcem i uz pomoć Republike Srbije. U preduzeću je zaposleno oko hiljadu radnika. Godišnje proizvode oko 500.000 pari obuće, koju izvoze u Italiju i bivše jugoslovenske republike.


Indeksi na berzama u regionu u padu
Beograd -- Prateći trend pada na gotovo svim berzama u svetu oslabili su prošle nedelje i indeksi akcija na tržištima kapitala u regionu
 
Na Ljubljanskoj berzi prethodna sedmica donela je mnogo uzbuđenja, iako na to ne ukazuje vrednost indeksa SBI20 koji je završio u minusu od samo 0,02 odsto, na 10.451 indeksnom poenu.

Početkom posmatrane nedelje indeks SBI20 je pao na 10 hiljada poena, a zatim i ispod tog nivoa, na oko 9.400 poena, što je predstavljalo najveću korekciju u poslednjih deset godina.

Od sredine sedmice SBI20 je bio u oporavku, pri čemu je na njenom kraju registrovan i više nego dobar nedeljni promet od gotovo 83 miliona evra.

Najlikvidnija akcija bila je Krkina, koja je na nedeljnom nivou uz promet od 32,13 miliona evra porasla za 0,79 odsto, na 118,03 evra.

Dobitnik sedmice bila je akcija Save, koja je porasla za 3,34 odsto, na 601,21 evro, dok je gubitnik bila Luka Koper sa padom od 6,29 odsto.

Na crnogorskim berzama u protekloj sedmici cene su uglavnom bile u padu, što pokazuju i vrednosti indeksa. Indeks NEX20 je na nedeljnom nivou pao za 3,42 odsto, NEXPIF za nešto više od četiri odsto a indeks Montenegroberze izgubio je na vrednosti 3,59 odsto.

Ukupan promet je u posmatranom periodu bio iznad 3,4 miliona evra i bio je veći nego početkom godine, ali još nedovoljan da ukaže na intenzivnije aktivnosti na tržištu. Najviše se trgovalo akcijama Telekoma, Izbora i Elektroprivrede.

Proteklu sedmicu na Sarajevskoj berzi obeležio je zabrinjavajući pad vrednosti indeksa - BIFX je skliznuo za gotovo pet odsto a SASX10 za više od sedam procenata.

Ukupan nedeljni promet je udvostručen, na 12,4 miliona KM (za evro se dobija 1,95 KM) a tome je, ponovo, najviše doprinela trgovina akcijama ABS Banke, u vrednosti 3,2 miliona KM.
 
Na Banjalučkoj berzi cene nekih hartija spustile su se na najniže nivoe u poslednjih godinu dana dok su indeksi pali do nivoa s početka prošle godine.

Oštre korekcije, koje su početkom prošle nedelje zahvatile i gotovo sve berze u svetu, nisu zaobišle ni Banjalučku i u prva tri dana posmatranog perioda ulagači su panično prodavali što je odguralo sve indekse u velike minuse i iniciralo nešto veće promete.

Potom je došlo do izvesne stabilizacije indeksa, uz daleko manje promete. Indeks FIRS je tokom sedmice izgubio 9,4 odsto, ERS10 je pao za devet a BIRS za 3,72 odsto. Ukupan nedeljni promet vredeo je 7,3 miliona KM.

I na Makedonskoj berzi vrednost akcija je cele sedmice bila u padu ali je promet rastao i premašio je četiri miliona evra, prvi put nakon više meseci.

Najlikvidnije su bile akcije Alkaloida, Komercijalne banke i Makstila. Sve tri hartije su pojevtinile pri čemu Alkaloid za 6,7 odsto a Makstil upola manje.

Berza u Skoplju objavila je očekivanja investicionih savetnika za naredna tri meseca i 94 odsto ispitanih očekuje rast idneksa MBI10.

Pri tom 72 odsto anketiranih smatra da će trend na berzi najviše zavisiti od političkih prilika, 17 odsto misli da će ga odrediti finansijski izveštaji kompanija, a 11 odsto je uvereno da će na trend odlučujuće delovati kretanja na svetskim berzama.


Rast fonda Delta plus
Beograd -- Rast invescticione jedinice ubeležio je Delta plus, jedini balansirani fond, dok su jedinice svih ostalih fondova pale.
 
Vrednost jedinice fonda Delta plus porasla je na dnevnom nivou u petak, 25. januara, za 0,04 odsto, na 1.336,30 dinara, a imovina fonda vredela je 1,378 milijarde.

Fond Rajfajzen akcije (Raiffeisen) zabeležio je pad investicione jedinice za 0,22 odsto, na 956,64 dinara, a njegova imovina vredi 1,089 milijardi dinara.

Vrednost jedinice Fime proaktiv (Proactive) smanjena je za 0,17 odsto, na 1.021,80 dinara, a vrednost imovine fonda je 1,064 milijarde dinara.

Pad od 0,30 odsto, na 1.033,23 dinara, zabeležio je Fokus premijum (Focus Premium), a imovina fonda vredi 302,19 miliona dinara.

Investiciona jedinica Ilirike JIE smanjena je za 0,02 odsto, na 1.002,36 dinara, a vrednost imovine fonda je 46,94 miliona.

Jedinica fonda KD Ekskluziv smanjena je za 0,43 odsto, na 995,32 dinara, a imovina fonda vredi 26,55 miliona dinara.


Počinje prijava za besplatne akcije
Beograd -- Prijavljivanje građana za besplatne akcije javnih preduzeće počinje u svih 1.319 pošta u Srbiji.
 
Kako je ranije najavila Agencija za privatizaciju, građani se moraju prijaviti lično, a lična karta i kartica banke u kojoj imaju račun su jedini dokumenti koji će im biti potrebni.

Za one koji nemaju račun u banci Poštanska štedionica će besplatno otvarati račun, a privremeno raseljeni sa Kosova i Metohije pored lične karte moraće da pokažu i legitimaciju raseljenog lica ili zeleni karton. Na šalterima pošte građani će potpisivati zahtev za besplatne akcija u dva primerka, od kojih će jedan biti upućen u Agenciju za privatizaciju, a drugi ostaje podnosiocu zahteva i ubuduće će sva obaveštenja dobijati na kućnu adresu.

Agencija za privatizaciju će posle provere podataka najkasnije do kraja godine građane pismeno obaveštavati da li imaju pravo na besplatne akcije.

Prijavljivanje građana će trajati do 31. jula 2008. godine, a iz PTT Srbije su apelovali da se ne prave gužve pošto će svi dobiti isti iznos akcija bez obzira na vreme prijavljivanja.

"Šalteri za upis akcija će biti vidno obeleženi, a ukoliko bude gužvi prijavljivanje će moći da se obavi na svim šalterima u poštama", istakli su u PTT Srbije.

Danas počinje i prijavljivanje radnika javnih preduzeća za besplatne akcije koje će moći da se obavi u filijalama Nacionalne službe za zapošljavanje.

Procenjuje se da će oko četiri miliona građana imati pravo na besplatne akcije i da će im u jednakim iznosima biti podeljene akcije u vrednosti od četiri milijarde evra, što znači da će svaki građanin dobiti akcije vredne 1.000 evra.

Za besplatnu podelu su, za sada, predviđene akcije šest javnih preduzeća, Naftne industrije Srbije, Elektroprivredee Srbije, Jat ervejza (Airways), Telekoma, Galenike i Aerodroma "Nikola Tesla".
 
Pravo na besplatne akcije imaju svi građani koji su stekli punoletstvo do kraja prošle godine i državljanstvo Srbije do 3. januara ove godine, a imali su prebivalište u Srbiji na dan 30. juna 2007. godine.

Uz to, uslov je i da do kraja roka ze evidentiranje budu upisani u birački spisak i da do sada nisu dobili besplatne akcije u privatizaciji.

Građani koji su u inostranstvu prijave podnose u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a za one koji su nepokretni ili su na izdržavanju zatvorske kazne, evidentiranje će obavljati posebna komisija.

Nepokretna lica moći će da se prijave na besplatan broj info centra Pošte 0800 100 300, nakon čega će ih posetiti komisija za prijavu, a preko istog broja i svi ostali građani moći će da dobiju dodatne informacije o prijavljivanju.

Za građene koji u postupku evidentiranja podnesu netačne podatke predviđena je kazna od 5.000 do 10.000 dinara, a kazna od 10.000 do 50.000 dinara za radnike pošta i diplomatsko-konzularnih predstavništava koji ne budu poštovali predviđenu proceduru.

Kako je ranije kazao ministar ekonomije Srbije Mlađan Dinkić prve uplate građanima od prodaje akcija koje su u Privatizacionom registru očekuju se početkom 2009. godine, a očekuje i da će trgovina akcijama javnih preduzeća, koje će građanima besplatno biti podeljene, početi u prvoj polovini iduće godine.

Predviđeno je da zaposleni i bivši zaposleni u šest najvećih javnih preduzeća u Srbiji dobiju po 200 evra po godini staža.

Na šalterima Nacionalne službe za zapošljavanje, zaposleni i bivši zaposleni u javnim preduzećima moraju da podnesu uverenje o državljanstvu koje nije starije od šest meseci, fotokopiju lične karte, overenu fotokopiju radne knjižice i potvrdu o prebivalištu.


Besplatne akcije: Dvojno državljanstvo
1. Da li dvojno državljanstvo ikako utiče na pravo na akcije?
- Ne.
2. Kako se obavlja prijava bolesnika u besvesnom stanju (komi)?
- Kao i za sva druga nepokretna lica.
3. Da li se naši građani u inostranstvu prijavljuju na isti način, ali sa pasošem?
- Građani sa privremenim boravkom u inostranstvu prijavljuju se sa ličnom kartom u najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu.
4. Šta znači dokaz o prebivalištu? Potvrda iz MUP-a?
- Potvrda iz MUP-a.
5. Da li se samo lično preuzete akcije od društvenih preduzeća uz potpis smatraju dobijenim akcijama? U suprotnom?
- Sve akcije koje je građanin upisao bez naknade, u društvenim preduzećima u skladu sa ranijim propisima, bez obzira na to da li su mu lično uručene ili ne, smatraju se dobijenim akcijama. U tom smislu, građanin koji je stekao ovakve akcije, ne može da ostvari to pravo po ovom zakonu.
6. Gde i kako da proverim da li sam na spisku radnika koji su dobili akcije?
- U knjizi akcionara preduzeća u kome ste upisali akcije ili preko brokera u Centralnom registru, ako preduzeće ne vodi knjigu akcionara.
7. Šta da radim ako sam pogrešno upisan da sam dobio akcije?
- Upis akcija u Centralni registar HOV vrši se po zahtevu preduzeća u kome imate upisane akcije. Obratite se svom preduzeću.
8. Kada stičem pravo raspolaganja akcijama - prodaja ili poklanjanje?
- Čim se akcije upišu u Centralni registar na vaše ime, što će se desiti najkasnije šest meseci od momenta privatizacije preduzeća.
9. Da li ću dobijati akcije posle svake od šest privatizacija, ili sve akcije odjednom, na kraju?
- Sukcesivno, u roku od šest meseci od okončanja privatizacije svakog od šest preduzeća.
10. Da li sam obavezan da plaćam naknadu, porez i slično na dobijene akcije?
- Ne, do 31. 12. 2011. godine, a posle da.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta