Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Akcije Autoremonta na berzi od 4.2.
Beograd -- Prvo trgovanje akcijama beogradskog preduzeće za servisiranje vozila Autoremont [ATMT] zakazano je za 4. februar.
 
Početna cena akcija Autoremonta iznosiće 416 dinara za jednu akciju, objavila je Beogradska berza. Kako se navodi na sajtu berze, na vanberzansko tržišće biće uključeno ukupno 427.142 obične akcije, kojima će se trgovati po metodu preovlađujuće cene.

Većinski vlasnik Autoremonta sa oko 92,5 odsto akcija je beogradaka kompanija Verano motors, 0,6 odsto akcija ima preduzeće "21. maj", a preostali kapital je u vlasništvu malih akcionara.

Prama podacima sa sajta Agencije za privredne registre Autoremont je u 2006. godini zabeležio gubitak od 62,7 miliona dinara, pošto je ukupan prihod preduzeća bio oko 10,9 miliona dinara.

Kapital preduzeća tada je procenjen na 177,8 miliona dinara, a vrednost aktive na 219 miliona.


Besplatne akcije: Komunalci
1. Koja su moja zakonska prava kod besplatnih akcija kao radniku Ministarstva pravde RS KPZ Sremska Mitrovica (od 1983 god.), s obzirom na to da do sada nisam ostvario pravo na besplatne akcije? Dragan
- Imate prava kao i svi ostali građani Srbije, ako ispunjavate sve uslove iz javnog poziva.
2. Gde i kako se može proveriti da li je neko upisan u Centralni registar akcija.
- Upis u Centralni registar hartija od vrednosti nije relevantan u pogledu dobijanja besplatnih akcija. Ono što je važno jeste da li ste upisani u registar građana koji su dobili besplatne akcije u prethodnom periodu i taj registar vodi Agencija za privatizaciju. Možete proveriti da li ste u tom registru tako što ćete uputiti pismeni zahtev Agenciji za privatizaciju, na adresu: Agencija za privatizaciju, Trg Nikole Pašića broj 5/VI, pri čemu ste obavezni da u zahtevu dostavite svoje ime, ime oca, prezime i jedinstveni matični broj građana.
3. U medijima je objavljivano da radnici komunalnih preduzeća neće moći da dobiju besplatne akcije prilikom privatizacije svog preduzeća ukoliko se prijave za dobijanje akcija velikih javnih preduzeća bez naknade.
- To je tačno. Građani koji su zaposleni u komunalnim preduzećima mogu da biraju da li će se sada prijaviti kao građani ili će čekati privatizaciju svojih preduzeća da ostvare to pravo kao zaposleni, ali ne mogu ostvariti besplatne akcije po oba osnova.
4. Molimo vas odgovorite nam šta će biti sa radnicima komunalnih preduzeća - poput „Vodovoda“.
- Građani koji su zaposleni u komunalnim preduzećima mogu da biraju da li će se prijaviti kao zaposleni i bivši zaposleni ili kao građani. Sticanje prava ne besplatne akcije po oba osnova nije dozvoljeno. Radnici komunalnih preduzeća treba da odluče da li će se sada prijaviti kao građani ili će čekati privatizaciju svojih preduzeća da ostvare to pravo kao zaposleni. Što se tiče privatizacije ovih preduzeća, u septembru bi trebalo da bude pripremljena strategija za restrukturiranje i privatizaciju ovih preduzeća i tada će se znati da li će ona biti privatizovana, na koji način i kada.


Evidentiranje građana za besplatne akcije test za dobijanje novih velikih poslova
Goran Ćirić, generalni direktor JP PTT saobraćaja Srbija
- Prvog dana prijavljivanja za dobijanje besplatnih akcija na šalterima Pošta Srbije evidentirano je oko 93.800 građana, a već u devet sati drugog dana premašili smo brojku od 105.000 prijavljenih. Najviše prijavljenih bilo je u Beogradu, Novom Sadu, Zemunu, Subotici, Pančevu, Kraljevu, Sremskoj Mitrovici, Nišu i Užicu. Zanimljivo je da čak polovina prijavljenih odnosno oko 46.000 nije imalo otvoren tekući račun. Njima je dodeljen broj računa u Poštanskoj štedionici. Kol centar 0800/100-300 pozvalo je oko 35.000 ljudi i u nekim trenucima opterećenje je bilo toliko da se umesto operatera javljao automat. Najčešće pitanje bilo je kako da ostvare pravo na akcije. Treba pomenuti i pozive nepokretnih lica ili njihovih staratelja koji su prijavljivali potrebu da do njih dođe komisija i evidentira ih. Oni ne mogu da se prijave putem kol centra već će to učiniti komisija kada ih poseti. Očekujem da već danas prve komisije izađu na teren - kaže u intervjuu za Danas generalni direktor JP PTT saobraćaja Srbija Goran Ćirić.
U nekim poštama u Srbiji građani su čekali i do sat vremena na prijavljivanje. Da li je reč o velikom interesovanju ili je bilo i drugih problema?
- Ako pođemo od procene da oko 4,5 miliona ljudi ima pravo na besplatne akcije i ako se dnevno u proseku bude prijavljivalo oko 100.000 ljudi onda bi čitav posao mogao da bude završen za manje od dva meseca. Međutim, na raspolaganju je šest meseci i procena je da je taj početni udar bio iznad očekivanog. Ukoliko uočimo da su na pojedinim mestima gužve konstantne otvorićemo nove punktove. Očekujemo da će u narednih nekoliko dana biti zadržan tempo zabeležen prvog dana, a koji bi mogao da potraje do nedelje i izbora. Zadatak direktora svih radnih jedinica jeste da prate kako teče proces prijavljivanja i da po potrebi proširuju kapacitete. Prema našoj analizi, prvog dana nije bilo prevelikih gužvi, a građani, kojima je na raspolaganju oko 600 šaltera, u proseku su čekali između deset i 20 minuta.


Da li je možda bilo i nekih incidentnih situacija ili možda odbijanja građana zbog nepotpune dokumentacije?
- Nije bilo nekih problema osim što se dešavalo da građani sa statusom raseljenih lica nisu poneli sa sobom zeleni karton ili legitimaciju raseljenog lica, pa nismo znali adresu na koju bismo im dostavili potvrdu o sticanju prava na akcije. Insistirali smo da dostave legitimaciju i ima dovoljno vremena da to urade.


Koliko su Albanci na jugu Srbije bili zainteresovani za prijavljivanje imajući u vidu da nisu previše voljni da izlaze na izbore?
- Interesovanje je bilo veoma malo. U Bujanovcu se za prva dva dana prijavilo 307 građana, u Velikom Trnovcu 196, a u Preševu 62 osobe.


Šta za PTT znači preuzimanje ovako velikog posla i da li će to doneti i neku finansijsku dobit?
- Od ovog posla koji smo ugovorili sa Agencijom za privatizaciju i Ministarstvom finansija očekujemo izvesnu dobit, ali mnogo je važnije da pokažemo da imamo moćnu infrasturkturu od 1.400 jedinica Pošta Srbije, 3.500 šaltera, 4.000 obučenih šalterskih radnika i 5.000 poštara. Ovo je svojevrsni test za nas jer ukoliko efikasno obavimo ovaj posao moći ćemo da se kvalifikujemo za dobijanje i drugih velikih državnih poslova. Jedan od takvih poduhvata je implementacija adresnog koda. U Beogradu, recimo, imamo 10 ulica koje nose naziv Beogradska sa kodom 11000 pa ne znate gde da dostavite pošiljku. Pošta je razvila sistem šestocifrenog kodiranja svake adrese i tu uslugu već nudimo onima koji žele pouzdanu isporuku. Tu je i posao dostavljanja izbornog materijala ili učešće u razvoju e-vlade.


Mislite li da će početak prijavljivanja za akcije imati pozitivan odjek kod birača s obzirom na to da je startovao između dva izborna kruga?
- Očigledno je da ima pozitivnih reakcija. Odziv od 100.000 građana prvog dana pokazuje da ljudi imaju poverenje u koncept podele akcija i državne sisteme koji ga sprovode.


Kako kao bivši gradonačelnik Niša komentarišete izborne rezultate u tom gradu gde Demokratska stranka, čiji ste Vi član, nije na vlasti i gde je u prvom krugu pobedio Nikolić?
- Nadam se da će drugi krug pokazati drugačiju orijentaciju i mislim da je Niš posebno mesto u kojem može da se vidi kako se olako donete odluke skupo plaćaju.


Kakve je poslovne rezultate u 2007. godini ostvarila Pošta i u šta će biti investirano ove godine? Da li će početi razvoj Glavnog poštanskog centra?
- Još nije napravljen završni račun, ali rezultati su pozitivni i očekujemo dobit između 3,5 i četiri milijarde dinara. Dobili smo urbanističke uslove za izgradnju Glavnog poštanskog centra što je dobra vest. Za početak izgradnje ove godine planirano je oko milijardu dinara. To je jedan od projekata važan za dostizanje evropskog standarda isporuke "dan plus dva" koji podrazumeva dan za odašiljanje i dva dana za isporuku pošiljke. U ovom trenutku smo daleko od tog cilja, ali posle realizacije tog projekta građani bi mogli da očekuju kvalitetniju poštansku uslugu. Činjenica je da dostavljanje pošiljki na, recimo Goliju, za 16 ili 20 dinara, ne donosi profit, ali mi taj posao profesionalno obavljamo. Zato razvijamo profitabilne usluge kao što su centar za elektronsko poslovanje ili kablovsko-distributivni sistem. Takođe, potpisali smo ugovor sa Ministarstvom pravde za distribuciju njihovih materijala, kao i protokol sa Beogradom o umrežavanju institucija za koje će Grad imati odgovornost, a to su poreske uprave i zdravstvenih centri.


Da li će ove godine biti smanjen broj radnika u Pošti?
- Imamo oko 15.500 radnika i proteklih godina njihova glavna dilema bila je ostati ili otići uz otpremninu. Ovu godinu ipak će obeležiti nastojanje da dobijemo nove poslove i ostvarimo veći profit. Pored redovnih aktivnosti tu je i posao evidentiranja građana tako da ove godine neće biti otpuštanja radnika.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta