Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Domino efekat finansijske krize: Panika u Briselu posle propasti plana u Vašingtonu
Brisel, 30. septembra – „SAD moraju preuzeti posebnu odgovornost za rešenje globalne kreditne krize”, preneo je portparol Evropske komisije Lajtenberger neobično oštru, a zapravo očajničku poruku EU, koja je pogođena poplavnim talasom panike i strahom za budućnost evropskih banaka koje proživljavaju teške trenutke neizvesnosti zbog odluke Predstavničkog doma SAD da odbaci plan o spasavanju Volstrita sa 700 milijardi budžetskih dolara. Lajtenberger je saopštioda je EU razočarana odbijanjem plana i dodao da Vašington ima „posebnu odgovornost” prema globalnoj ekonomiji. EK je zatražila od SAD da iskažu „državništvo” u finansijskoj krizi zarad svetske ekonomije.

Istovremeno, države članice EU, svaka na svoj način, u zavisnosti od zakonodavstva i političkih interesa, pokušavaju da upravljaju krizom.

Guverner Francuske banke Kristijan Nojer pokušao je ohrabrujućim tonom da pozove na umirivanje duhova uoči sastanka vodećih francuskih bankara sa predsednikom Nikolom Sarkozijem.

– Imamo teškoće, ali moramo imati puno poverenje u francuski bankarski sistem. Francuske banke su u osnovi solidne. U sadašnjim okolnostima moramo ostati hladne glave i objektivno rezonovati. Moramo prestati sa kolektivnim širenjem panike i međusobnim zastrašivanjem – kazao je francuski guverner. Upitan da prokomentariše propast američke inicijative, on je kazao da je to loša vest, ali je dodao da SAD nemaju mogućnost izbora i da moraju napraviti globalni plan.

Francuska, Belgija i Luksemburg usaglasile su se da delimično nacionalizuju francusko-belgijsku banku „Deksia” otkupom akcija u vrednosti 6,2 milijardi evra. Francuska će time uzeti više od 25 odsto deonica, potvrdio je Sarkozi.

Posle jučerašnje intervencije država Beneluksa, koje su otkupom 49 odsto deonica najjače ovdašnje banke „Fortis” pokušale barem delimično da umire evropsko finansijsko tržište, akcije banke na amsterdamskoj berzi na trenutak porasle su, a zatim ponovo opale za ogromnih 24 odsto. Filip Dirks, koji je juče stao na čelo „Fortisa”, posle smene dosadašnjeg predsednika kuće Morisa Lipena, ocenio je danas da je delimična nacionalizacija banke bila strateški dobar potez, ali preskup i načinjen u pogrešno vreme.
U Nemačkoj, na finansijsko tržište ubrizgano je tekućih 15 milijardi evra iz privatnih banaka i dodatnih 20 milijardi na bazi kredita Evropske centralne banke za spasavanje „Hipo nekretnina”, dok se nemačka vlada obavezala garancijom od 26 milijardi da će intervenisati u slučaju potrebe, i spasavati ovaj plan od propasti, novcem poreskih obveznika.

Vlada Velike Britanije nacionalizovala je hipotekarne poslove banke „Bredford i Bingli”, a poslovi sa štednjom ove banke prodati su španskoj bankarskoj grupi „Santander”. Ukupno kreditno poslovanje banke procenjeno je na 50 milijardi funti. Britanski premijer Gordon Braun objasnio je da je država reagovala u cilju očuvanja finansijske stabilnosti u zemlji, kada je postalo jasno da niko od privatnika neće dati potrebne garancije. Banka „Bredford i Bingli” već dugo je bila pod pretnjom bankrotstva, a njene akcije su od januara pale sa tri funte na 0,2 funte.

Vladimir Jokanović

--------------------------------------------------------------

EU traži jedinstven odgovor na krizu

Evropska unija pokušaće da definiše zajedničku poziciju i jedinstveno odgovori na finansijsku krizu na Samitu EU koji će biti održan 15. i 16. oktobra u Briselu, kazao je Johanes Lajtenberg, portparol EK, koji je dodao da „Evropska centralna banka radi odlično posao”.

On je odbio bilo kakvu pomisao da će EU zakoni o konkurenciji, kojima se reguliše trgovina i postavljaju uslovi za državnu pomoć industriji, biti suspendovani zbog borbe protiv rastuće krize. „Zakoni su deo rešenja, a ne problem. Oni nam omogućavajuda delujemo veoma brzo”, kazao je Lajtenberg.


Kriza guta bilione dolara i nagriza vlasti SAD
Potres na Volstritu uzdrmao autoritet i Bele kuće i Kongresa, ne samo kod kuće nego i u svetu. – Bunt građana koji se osećaju zanemarenim u predloženoj akciji spasavanja finansijskih giganata
 
Vašington, 30. septembra–Amerikom se širi vanredna zebnja–od prvog dana u nedelji, koji im se već drugi put ovog meseca ispostavio kao „crni ponedeljak”, kakvim su krstili još samo početke velike depresije 1929. i berzanskih slomova 1987. Najnoviji „crni ponedeljak” je prethodnike u nečemu čak i nadmašio– prvi put u novijoj ovdašnjoj istoriji, u krizi su istovremeno i finansijski i politički centri supersile.

Ispostavio se, naime, takoreći „začarani krug” lomova. Potres na Volstritu uzdrmao je, konstatuje se gotovo jednoglasno, autoritete i izvršne i zakonodavne vlasti. Prethodno su, podseća se, baš Bela kuća i Kongres svojim smernicama podstakli njujorški i svetski finansijski centar, da olako daju zajmove, računajući na proklamovani „beskrajni bum” tržišta nekretnina i hipoteka kome se kao garant „isprsila” država.

Krug se zatvorio– otvaranjem sistemske krize. Pokušaji da se ta kriza „zatvori”– ne uspevaju, bar ne zasad. Širi se ne samo ovde, nego i po svetu, preteći ne samo da dodatno ojadi već ojađene, nego i da bogatije sustigne obistinjenjem kletve „dabogda imao, pa nemao”…

Mnogi ulagači na Njujorškoj berzi osetili su dejstvo te kletve na sopstvenoj koži. Za samo nekoliko sati, akcije na njoj su izgubile tržišnu vrednost u iznosu od 1.200 milijardi dolara, što je, kažu, prvi bilionski gubitak u njenoj istoriji.

Povest nepoželjnosti, prevaziđena je još jednim sunovratom. Indeks Dau Džons izgubio je 777,68 poena, što je „najveći takav zabeleženi pad u jednom danu”, veći nego i u danu posle terorističkih udara (11. septembra 2001. godine) otetim putničkim avionima u Svetski trgovinski centar na Menhetnu. Procentualno stvari deluju utešnije: nizbrdica Dau Džonsa od sedam odsto nije, računa Si-En-En, među deset najstrmijih…

Rekordno se strmoglavila, međutim, vera u moć vrhunske politike. Paket mera, vredan 700 milijardi dolara, za spasavanje Volstrita– koji su dogovorili administracija Džordža Buša i lideri glavnih parlamentarnih partija, Demokratske i Republikanske, dobivši podršku i predsedničkih kandidata Baraka Obame i Džona Mekejna– nije prošao u Predstavničkom domu koji ga je odbacio odnosom glasova 228:205.

To je veliki neuspeh ukupnog rukovodstva a naročito Bušov, od čijeg se projekta, dopunjenog amandmanima parlamentarnih prvaka, ogradilo čak dve trećine njegovih, republikanskih kongresmena. „Povrh krize finansijskog autoriteta izbila je kriza političkog autoriteta”– konstatovao je danas komentator „Njujork tajmsa” Dejvid Bruks, uz upozorenje da takva situacija „svetu ne daje razloga da poveruje da u ovoj zemlji još postoji neka vlast”.

U ovoj situaciji potreban nam je autoritet, ne neka „čvrsta” već ruka koja će moći da nas sačuva od zaraznog dejstva „nemarnog kapitala” i „razornosti presušenih kredita”– kaže autor. Slične teze ističu se i u analizi istog lista u oceni da je „političko rukovodstvo u Vašingtonu omanulo u trenutku kad svet očekuje da SAD obuzda šireću ekonomsku krizu”.

Rukovodstvu se zamera da nije dovoljno objasnilo kako bi ostvarilo zamisao da sa interventnih 700 milijardi dolara stabilizuje Volstrit a da istovremeno ne ošteti desetine miliona poreskih obveznika i kupaca nekretnina, čiji stanovi odlaze „na doboš”, zbog izmenjene konjunkture na tržištu, promenljivih kreditnih rata, kao i precenjivanja– i sopstvenih mogućnosti i vladinog projekta da „svi treba da postanu kućevlasnici”. Ankete su pokazale da većina građana ne podržava ponudu „odozgo”, zato što smatraju da se njome više podmiruju interesi krupnog kapitala nego što se ublažavaju nevolje srednje i niže klase.

Kongresmeni su stoga bili obasuti imejlovima i telefonskim pozivima građana sa zahtevima da se ne izglasa program Bele kuće i kongresnih lidera– izveštava „Volstrit džornal”. Ukazivali su, dodaje se, da se njime favorizuje samo 10 odsto najimućnijih…

Kako kongresmenima predstoje izbori, početkom novembra, mnogi su prednost dali– osvajanju glasova nad potrebom da se hitno pod kontrolu stavi nacionalna finansijska kriza, uz sve mane koje predlog sadrži. „Velika većina mojih birača je protiv državne pomoći Volstritu”– precizirao je kalifornijski republikanski član Predstavničkog doma Darel Ajsa. Oko tri četvrtine članova Predstavničkog doma,čiji su izborni izgledi izrazito neizvesni, bilo je izloženo lavini apela, u odnosu 10:1, da ne glasaju za „stabilizacionu” ponudu lidera.

Kad se sve sada i ranije izneto ima u vidu, mogućno je napraviti sledeći bilans: 1. Amerika je zahvaćena sistemskom traumom, pojačanom izbornim interesima; 2. Povećani su zahtevi za državnom intervencijom na tržištu, koje je vlast prethodno „preterano” prepustila „samoregulisanju”; 3. Kriza se odavde širi svetom i mogla bi da preraste u dosad nezabeleženu globalnu finansijsku tranziciju; 4. Bušova zaostavština opteretiće bar prve dve godine vladavine njegovog naslednika; 5. Ne vidi se kako će izborni pobednik ostvariti obećanja biračima, dok „plaća ceh” zatečenom stanju, bremenitom i sa dva velika rata (u Iraku i Avganistanu); 6. Na novom testu su odnosi Amerike sa svetom, koji od nje očekuje da svoju krizu reši bar toliko da ne ugrozi druge, ako ne i da prestane sa nuđenjem svog modela kao najprosperitetnijeg; 7. Nijedna aktuelna mera neće biti dovoljna za brzu stabilizaciju lokalnih i globalnih prilika.

Komentator „Vašington posta” Ričard Koen opominje da je „velika depresija, početa 1929. godine, zaustavljena– krvoprolićem u Drugom svetskom ratu”. I da ona „nije bila samo ekonomska nego i politička i kulturna kriza” koja je „doprinela rastu totalitarnih pokreta u Evropi, Japanu, pa i ovde”. Ekonomska kriza je, dodaje, kao rat… Sve kači.

Preteruje. Ali, čini se– manje od onih koji insistiraju da u globalizovanom svetu, i sistemima rekordno povećane međuzavisnosti, mogu da se održavaju „krupni izuzeci koji neće uticati na druge”, na spoljnom pa i na domaćem terenu. Ovako ili onako, tek sada– gube važnost priče o „crnom petku”. Dominira– „crni ponedeljak”, kao simbol krize koja guta bilione dolara, nagrizajući i ovdašnju vlast i globalne težnje ka proređivanju šokova.


Panika ruši i srpsku berzu : indeks najlikvidnijih akcija na istorijskom minimumu
Jučerašnji dan za Beogradsku berzu je „crni dan”! Indeks najlikvidnijih akcija BELEX15 sunovratio se u toku trgovanja na istorijski minimum od 990,47 poena, a dan je okončao s vrednošću od 1.003,77 poena, što je 22,74 poena, odnosno 2,22 odsto manje nego dan pre.

Dramatičan pad indeksa posledica je panične reakcije investitora, koji, suočeni sa krizom svetskog finansijskog tržišta, izbegavaju da trguju akcijama čak i veoma dobrih kompanija, čije uspešno poslovanje ničim nije dovedeno u pitanje, izjavila je za „Politiku” direktor Beogradske berze Gordana Dostanić.

Ona je još prošle godine ukazivala na narastajući uticaj zbivanja na međunarodnom tržištu kapitala na srpsku berzu. Pogotovu od masovnog ulaska stranih investitora, pre svega fondova, dodaje naša sagovornica, koja smatra da je trenutni udarac ipak prejak za naše nedovoljno razvijeno tržište.

Na Beogradskoj berzi ceh nezasluženo plaćaju i veoma uspešne kompanije, čijim akcijama se trguje godinama, a koje su sad obezvređene.

– Domaći investitori su u strahu, jer kriza na njih deluje psihološki negativno, dok profesionalni strani ulagači, po svoj prilici, imaju realne probleme na velikim tržištima, tako da mala i nedovoljno razvijena tržišta, kakvo je srpsko, trenutno nisu u fokusu njihovog interesovanja – smatra Dostanićeva.

To izaziva osetan pad tražnje, a time i cena, što se posledično odražava na berzanske pokazatelje, poput indeksa BELEX15 i BELEXline.

U ovakvoj situaciji realno je očekivati da se veliki broj berzanskih igrača sada okrene alternativnim mogućnostima plasmana novca, pre svega štednji, dok se situacija ne izbistri, smatra direktor Beogradske berze.

Podsećanja radi, istorijski maksimum ovaj pokazatelj trenda kretanja cena 15 najlikvidnijih akcija ostvario je 3. maja lane, kada je iznosio 3.335,20 poena.

I kompozitni indeks 100 odabranih akcija kojima se trguje na berzi, BELEXline, izgubio je na vrednosti 1,68 odsto, odnosno 33,11 poena, pa je tako pao na 1.941,76 poena.

Taj indeks je imao minimalnu vrednost 30. septembra 2004.godine, koja je tad iznosila 1.000 indeksnih poena, dok je maksimalni iznos od 5.007,34 poena dostigao 3. maja lane. U ovoj godini, posle ulaska u cenovni „zamrzivač”juna 2007, suprotno očekivanjima planera i analitičara, zasnovanim na uspešnim poslovnim rezultatima velikog broja kompanija čijim akcijama se trguje, indeksi su značajno „utanjili”.

Uzroci su delimično u permanentnoj političkoj nestabilnosti, ali i u sve većoj osetljivosti na zbivanja na međunarodnom finansijskom i tržištu kapitala.

Tako je Belex15 oslabio za 1.314,60 poena u odnosu na kraj 2007. godine, a BELEXline za 1.889,08 poena.

Samo u septembru, kad je počela velika groznica na međunarodnom tržištu, indeks najlikvidnijih akcija izgubio je na vrednosti 364,13 poena, a kompozitni indeks 532,80 poena.

Očigledno je da u uslovima globalizacije čak i zemlje poput Srbije, koje su udaljene od epicentra krize, postaju hipersenzibilne na kretanja u velikim ekonomijama.


‘JAT’ Airways not to be privatized
Serbia national carrier ‘JAT’ Airways shall not be privatized. Instead the company shall be restructured by the state money.
This ministry claims not to be surprised at the failure of the tender for sale of the national carrier blaming the world economic crisis and the crisis of air traffic for it.
The first next step of the Ministry of economy shall be organization of meeting between the Prime Minister Mirko Cvetkovic and representatives of the company’s management in order to make a plan for restructuring of ‘JAT’ Airways.


Snažan oporavak Wall Street-a
Nakon prekjučerašnjeg za pojedine indexe u SAD-u istorijskog pada, juče je trgovanje na američkoj berzi proteklo u "zelenoj boji". I to ne običnoj zelenoj boji, već je trgovanje donelo najveći dnevni skok cena akcija u prethodnih šest godina.
Naime, nakon takoreći "kataklizme na crnom ponedeljku", ulagače na Wall Street-u obradovala je najava Senata da će još jednom razmotriti neusvojeni Plan, te da će ga u nešto izmenjenoj formi prihvatiti. Da li je jučerašnji skok cena zaista rezultat reakcije na ove najave čelnika Senata, ili je pak na tržište "uleteo" spekulativni kapital koji je imao zadatak da na sve načine pokuša da povrati veoma poljuljanu Berzu, ostaje da vidimo narednih dana.
Ono što svakako raduje, to je oporavak Wall Street-a ma kakav on bio.
Posebno možemo istaći oporavak finansijskog sektora:
  City Group +15,55%
  JP Morgan Chase&Co +13,90%
  Bank of America +15,70%
  Goldman Sachs +6,05%
 
Indexi:
  DJIA +4,68%
  S&P500 +5,27%
  Nasdaq 4,97%
 
 


‘Topolino’ from ‘Zastava’ in three years
In an article dealing with signing of big agreement between ‘Fiat’ and Serbia, the Italian ‘Republica’ daily reports that the first ‘Topolino’ car model shall leave ‘Zastava’ production plants in three years.

Other world media also deal with ‘Fiat’ investment in Serbia claiming it to be the biggest business deal since disintegration of former Yugoslavia and that the City of Kragujevac shall become again the center of car industry in the region.
‘The International Herald Tribune’ reports that the joint venture worth more than USD one billion shall provide 4,700 jobs and quotes the President of ‘Fiat Group’ Sergio Marchione that by this investment the Italian manufacturer is consolidating its future regardless of the global economic problems.
‘The Financial Time’ reports that Serbia officials see this agreement as the most important foreign investing in Serbia since disintegration of Yugoslavia.
Media in France put accent that this investment expresses the belief by ‘Fiat’ in the European future of Serbia.
Italian ‘Corriere della Sera’ reminds that 50 years ago ‘Zastava’ was the first example of cooperation of an Italian company and a company from a part of Europe then behind the iron curtain.
At the moment only ‘Zastava’ workers seem to be concerned since as their union claims, they know nothing about the content of the agreement. Yesterday they should have a meeting at the Ministry of economy, however, no meeting was held in spite of their arrival to Belgrade.
‘The workers do not know what happens when the Italians take the factory over and appoint their management’, Zoran Mihajlovic, president of the biggest Independent trade union of the car factory says.
In the memo that the Ministry of economy signed with ‘Zastava’ union it is written that in the new company named ‘Fiat Serbia’ there shall be no sacking of labor and that the present pays shall not be cut.


BELEX15 ne prati svetske trendove
Oko 10:20h, berzanski indexi imaju sledeće vrednosti:
 
Bivše SFRJ
BELEX15 (-0,43%)
CROBEX (+2,40%)
SBI20 (+1,50%)
BIRS (-0,4%)
SASX (+0,90%)
MBI10 (-0,87%)
 
Zapadna Evropa
FTSE (+1,24%)
CAC (+0,50%)
DAX (-0,01%
ATX (-3,13%)
 
Istočna Evropa
WIG (+1,52%)
BUX (+1,57%)
RTSI (+6,20%)
SOFIX (+1,74%)
BET (+3,39%)
 
Azija
Hang seng (-6,20%)
Nikkei 225 (+0.96%
 
Amerika
DJIA (+4,68%)
NASDAQ (+4,97%)
S&P (+5,42%)


Indexi su nastavili da klizaju u svom smeru
Oko 11:10h, berzanski indexi imaju sledeće vrednosti:

Bivše SFRJ
BELEX15 (-2,89%)
CROBEX (+1,69%)
SBI20 (+1,88%)
BIRS (-0,31%)
SASX (+0,50%)
MBI10 (-0,83%)

Zapadna Evropa
FTSE (+1,84%)
CAC (+0,65%)
DAX (-0,09%)
ATX (+3,31%)

Istočna Evropa
WIG (+1,95%)
BUX (+2,36%)
RTSI (+7,78%)
SOFIX (+1,79%)
BET (+3,50%)

Azija
Hang seng (-6,20%)
Nikkei 225 (+0.96%)

Amerika
DJIA (+4,68%)
NASDAQ (+4,97%)
S&P (+5,42%)


Podnevna stagnacija
Oko 12:20h, berzanski indexi imaju sledeće vrednosti:

Bivše SFRJ
BELEX15 (-1,20%)
CROBEX (+1,19%)
SBI20 (+1,55%)
BIRS (-1,57%)
SASX (+0,46%)
MBI10 (-1,11%)

Zapadna Evropa
FTSE (+0,56%)
CAC (-0,44%)
DAX (-0,80%)
ATX (+2,36%)

Istočna Evropa
WIG (+1,82%)
BUX (+1,64%)
RTSI (+0,64%)
SOFIX (+0,22%)
BET (+3,50%)

Azija
Hang seng (-6,20%)
Nikkei 225 (+0.96%)

Amerika
DJIA (+4,68%)
NASDAQ (+4,97%)
S&P (+5,42%)


BELEX15 ostao ispod 1000
Oko 13:15h, berzanski indexi imaju sledeće vrednosti:

Bivše SFRJ
BELEX15 (-0,46%) close
CROBEX (+0,84%)
SBI20 (+1,42%)
BIRS (-1,57%) close
SASX (+1,12%)
MBI10 (-1,11%) close

Zapadna Evropa
FTSE (+1,15%)
CAC (+0,15%)
DAX (-0,29%)
ATX (+1,29%)

Istočna Evropa
WIG (+1,96%)
BUX (+1,96%)
RTSI (-0,49%)
SOFIX (+1,32%)
BET (+2,35%)

Azija
Hang seng (-6,20%) close
Nikkei 225 (+0.96%) close

Amerika
DJIA (+4,68%) close
NASDAQ (+4,97%) close
S&P (+5,42%) close


"Jat Airways" neće biti privatizovan?
Kompanija "Jat Airways" će državnim novcem biti restrukturirana i modernizovana, saznaje B92 u Ministarstvu ekonomije.

U tom ministarstvu kažu da nisu iznenađeni što je propao tender za prodaju nacionalnog avioprevoznika i za to krive svetsku ekonomsku krizu i krizu u aviosaobraćaju.

Prvi sledeći korak Ministarstva za ekonomiju biće organizacija sastanka premijera Mirka Cvetkovića sa predstavnicima menadžmenta kompanije na kome bi se napravio plan restrukturiranja "Jat Airways"da bi se smanjili troškovi i povećala efikasnost.

U tom ministarstvu je rečeno da, iako će država ostati većinski vlasnik, građani i zaposleni će dobiti besplatne akcije za koje su se ranije prijavili.

Restrukturiranje, smanjenje broja radnika i modernizacija kompanije su očekivanja predstavnika menadžmenta i sindikata kompanije "Jat Airways".

- Sušti prioritet sa strane menadžmenta "Jata" je osnivanje skupštine društva kao spone između vlade i menadžmenta koja sada nedostaje, kao i pomoć u vezi restrukturiranja kompanije u smislu značajnog smanjenja zaposlenih uz stimulativne otpremnine - kaže generalni direktor "Jat Airways" Saša Vlaisavljević.

Gerenalni direktor Saša Vlaisavljević kaže da je kompanija bila spremna za ovakav ishod tendera pa je trećina flote prizemljena, ketering prepolovljen, a drastično je i smanjen broj predstavnika Jata u svetu.


Za Koridor 10 zajam EIB 540 miliona evra
Evropska investiciona banka (EIB) daće kredit od 540 miliona evra za izgradnju deonice "Evropskog koridora 10", saopšteno je danas posle sastanka potpredsednika Vlade Srbije Mlađana Dinkića i direktora Sektora za zajmove za jugoistočnu Evropu EIB Dominika Kurbena.

Za izgradnju deonice Koridora 10 zatvorena je celokupna finansijska konstrukcija, a očekuje se da predlog Nacionalnog plana izgradnje putne i železničke infrastrukture Srbije bude usvojen na sutrašnjoj sednici Vlade Srbije, piše u saopštenju.
Od ukupnog iznosa kredita EIB, 240 miliona evra biće za finansiranje deonice Leskovac â€" Preševo, a 300 miliona evra za izgradnju deonice Niš â€" Dimitrovgrad, navodi se u saopštenju.
Dogovoreno je da tehnička misija EIB dođe u Beograd sredinom novembra, kako bi se precizirali detalji ugovora o kreditu, a očekuje se da će zajam biti odobren na 25 godina sa počekom pet do sedam godina i kamatom u visini Eurolibora plus 0,2 odsto.
U saopštenju se dodaje da će EIB finansirati izgradnju putnih deonica na Koridoru 10 u koordinaciji sa Svetskom bankom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj.
Ranije je dogovoreno da prva tranša zajma Svetske banke za Koridor 10 bude oko 400 miliona dolara.
Na današnjem sastanku sa šefom kancelarije Svetske banke u Srbiji Sajmonom Grejom i timovima tehničke misije za saobraćaj Svetske banke, postignut je dogovor da 250 miliona dolara bude namenjeno za izgradnju deonice Leskovac â€" Preševo, a ostatak za deonicu Niš â€" Dimitrovgrad.
Preporuka Svetske banke je da odmah bude pokrenuta procedura za pretkvalifikacione tendere za izbor izvođača, kako bi radovi mogli da počnu sledeće građevinske sezone, do kada bi trebalo da bude završen proces odobravanja tih zajmova.
Sredstva za izgradnju Koridora 10 biće na raspolaganju izvođačima radova od 2009. godine.


PKS: Očekuje se rast poljoprivredne proizvodnje od 10 odsto
Poljoprivredna proizvodnja u Srbiji će u 2008. godini, kako pokazuju prvi proračuni, imati rast od oko 10 odsto, saopšteno je danas u Privrednoj komori Srbije (PKS).

Iako je ovogodišnja poljoprivredna proizvodnja realizovana uglavnom u nepovoljnim klimatskim uslovima, najveći efekat na rast imaće dobar rod kukuruza i uljarica, izjavio je na sednici Odbora za poljoprivredu PKS sekretar tog odbora Milan Prostran.
Kako je precizirao, biće više pšenice za 13,7 odsto nego lane, što znači da bi za izvoz moglo biti između 300.000 i 400.000 tona žita, ubrano je i za 52 odsto više kukuruza, a za izvoz bi moglo biti od 1,2 do 1,5 miliona tona.
Suncokreta je više za oko 50 procenata nego prošle godine, pa bi u izvozu moglo da se nađe oko 70.000 tona sirovoga ulja, dok je soje rodilo za 18,5 odsto više, rekao je Prostran i dodao da je podbačaj, od 32 odsto, zabeležen kod šećerne repe, ali se može očekivati realizacija izvozne kvote u EU od 180.000 tona.
Rod duvan je na istom nivou kao i 2007, porast zabeležen kod roda krompira od 12,7 procenata i grožđa za 17 odsto, dok je pad imala proizvodnja šljiva i jabuka, za sedam, odnosno 7,5 odsto.
Prostran je ocenio da je ova godina po rodu bila povoljnija nego prošla, ali je sa stanovišta ulaganja bila skromnija.
On je istakao da bi prinosi bili veći i uporedivi sa onima iz EU da su ulaganja bila veća kod najznačajnijh ratarskih kultura.
Za sedam meseci ove godine srpski agrar imao je 1,1 milijardu dolara izvoza, za 21 odsto više nego lane, dok je uvez robe bio za 43,4 odsto veći i iznosio je 857,8 miliona dolara, pa je suficit bio 235,7 miliona dolara.
Pokrivenost uvoza izvozom bila je 127,5 odsto, ali je u isto vreme prošle godine bila 151 procenat.
Ukoliko bi računali na izvoz viškova kukuruza, pšenice i ulja po trenutnim cenama, koje su znatno niže nego lani, Srbija bi mogla da dobije oko 600 miliona dolara, naglasio je Prostran.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta