Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Bankarski sistem pod kontrolom
Za sada nema potrebe da se preduzimaju dodatne mere zaštite depozita građana u bankama, predočili su predstavnici vlade na jučerašnjoj sednici Odbora za finansije Skupštine Srbije
 
 
Imajući u vidu napise u pojedinim medijima o navodnom slomu domaćeg bankarskog sistema,guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić poručio je juče da svetska kriza nije ugrozila finansijski sistem naše zemlje, aliće neminovno uticati na obim i cenu kredita. Za sada ne postoji potreba da se preduzimaju dodatne mere zaštite depozita građana u bankama, predočili su predstavnici vlade na jučerašnjoj sednici Odbora za finansije Skupštine Srbije, sazvane kako bi se poslanici upoznali sa merama koje preduzimaju izvršna i monetarna vlast da bi ublažile negativne efekte ekonomskog cunamija, koji hara svetom.

Banke su, prema guvernerovim rečima, za sada solventne i stabilne, ali je evidentna usporena kreditna aktivnost poslovnih banaka u zemlji i iz inostranstva. Šestomesečni euribor je sa 4,3 odsto skočio na 5,4, pa banke svoje kamatne stope prilagođavaju tom kretanju. Ali, od 35 banaka koje posluju u Srbiji njih 28, prema guvernerovim rečima, potvrdilo je da neće povećavati marže na odobrene kredite. Pokazalo se, dodao je Jelašić, da su krediti sa fiksnom kamatnom stopom najbezbedniji.

– Da bi uopšte došlo do smanjenja kamatnih stopa kod dinarskih kredita, neophodno jeumanjenje referentne kamatne stope sa sadašnjih 15,75 odsto. To zavisi od inflatornih očekivanja u zemlji.Kamate na kredite u evrima ipak su u rukama Evropske centralne banke– rekao je Jelašić.

On smatra da nema bojazni da će se ponoviti scenario iz devedesetih godina, kada su građani preko noći ostajali bez devizne štednje. Razloga za paniku nema zato što se od 5,7 milijardi evra štednje 40 odsto rezerve nalazi u NBS.

Na insistiranje Jorgovanke Tabaković, predsednice Odbora za finansije, objasnio je da ukupne devizne rezerve centralne banke iznose 9,7 milijardi evrai da se 2,33 milijarde depozita nalazi na sigurnom, uglavnom u Bundesbanci i Američkoj federalnoj banci.

Jelašić je naglasio da je 72 odsto deviznih rezervi uloženo u hartije od vrednosti, 24 odsto je u vidu depozita, a četiri odsto je u zlatu i efektivnom stranom novcu.

Preduzimanje mera da se smanji restriktivnost monetarne politike bilo bi na štetu stabilnosti finansijskog sektora, ocenio je guverner, komentarišući predloge da se smanji stopa obavezne rezerve, kako bi se bankama pomoglo da imaju više slobodnih sredstava.

Na pitanje predsednice Odbora za finansije da li je tačno da su stručnjaci MMF-a preporučili da kurs naše valute ne bi trebalo da bude ispod 83 dinara, guverner je odgovorio da kurs slobodno pliva i da NBS nikada nije primala naloge od bilo kakve finansijske institucije.

Prvi čovek centralne banke se založio da Srbija sklopi novi aranžman sa MMF-om, ocenivši da bi to obezbedilo transparentnije vođenje ekonomske politike i „više jeftinijeg novca” iz inostranstva.

– To bi bila šansa Srbije da poboljša svoj kreditni rejting, pa bi mogla da povuče više sredstava od međunarodnih finansijskih institucija. EU je nagovestila da bi u tom slučaju pružila pomoć Srbiji u vođenju makroekonomske politike pod povoljnijim uslovima– naglasio je guverner.

Slobodan Ilić,državni sekretar u Ministarstvu finansija, ocenio je da nema potrebe da u Srbiji zakonski bude povećan iznos osiguranih depozita, kao što su to predlagali predstavnici opozicije.

On je ukazao da je struktura štednje u Srbiji takva da više od 80 odsto štediša ima depozite do 3.000 evra, tako da su oni pokriveni sadašnjim propisima, 13 odsto štediša ima od 3.000 do 5.000 evra, a sedam odsto više od 5.000 evra.

Osvrćući se na krizu koja je ove nedelje zahvatila Beogradsku berzu, Ilić je ukazao da ovaj problem tinja godinu dana, zbog plitkog tržišta, nepostojanja određenih zakona, municipalnih obveznica…

Bez obzira na sve, Komisija za hartije od vrednosti neće odobriti zatvaranjeBerze jer bi to donelo više štete nego koristi, istakao je predsednik Komisije Milko Štimac.

Padu indeksa, prema njegovom mišljenju, najviše doprinosi panika malih investitora.

Šef Ekonomskog saveta DSS-a Nenad Popović za sada je zadovoljan radom NBS, ali napominje da se treba pripremiti za krizni udar, koji bi prema njegovoj proceni trebalo da se desi u martu naredne godine.

– Nisam za to da se širi panika. Još nisam video plan vlade kako će zaštititi privredu u uslovima svetske krize. Smatram da bi premijer trebalo da napravi krizni štab i promeni ekonomske prioritete vlade– ukazao je Popović.

Poslanik Liberalno-demokratske stranke Čedomir Jovanović je predložio da se promeni predloženi rebalans budžeta, kako bi se smanjila javna potrošnja. Zahtevao je i da privreda bude kreditirana po povoljnijim uslovima od onih koji će, kako se očekuje, uslediti zbog negativnih efekata svetske finansijske krize.


NBS prodajom 30 miliona evra oborila kurs ispod 80 dinara
Pri današnjem, rekordnom prometu u ovoj godini od 325 miliona evra, formiran je kurs od 79,9850 dinara za evro, koji će važiti 10. oktobra 2008. godine, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).

Srednji zvanični kurs za sutrašnji dan spustio se, dakle, na nivo niži od jučerašnjeg, odnosno ispod 80 dinara za evro.
NBS intervenisala je danas na međubankarskom deviznom tržištu prodavši ukupno 30 miliona evra, a poslednje kotacije na međubankarskom deviznom tržištu odvijale su se po kursu od oko 79,55 dinara za evro, navedeno je u saopštenju.


Vrednosti indeksa oko 10.30
Oko 10.30 indeksi imaju sledece vrednosti:
 
Bivše SFRJ
BELEX15 -1,37%
CROBEX -13,14%
SBI20 -4,70%
BIRS -0,34%
MBI10 -1,18%

Zapadna Evropa
FTSE -6,39%
CAC -6,72%
DAX -7,75%
ATX -4,10%
SMI -5,37%


Istočna Evropa
WIG -5,02%
SOFIX -5,59%
BET -1,72%

Azija
Hang seng -7,19% close
Nikkei 225 -9,62% close

Amerika
DJIA -7,33% close
NASDAQ -5.47% close
S&P -7,62% close


Vrednosti indeksa oko 12.25
Oko 12.25 indeksi imaju sledece vrednosti:

Bivše SFRJ
BELEX15 -4,01%
CROBEX -8,92%
SBI20 -6,07%
BIRS -1,62%
MBI10 -1,92%

Zapadna Evropa
FTSE -7,92%
CAC -8,93%
DAX -8,74%
ATX -4,10%
SMI -6,69%


Istočna Evropa
WIG -6,88%
SOFIX -6,91%
BET -1,72%

Azija
Hang seng -7,19% close
Nikkei 225 -9,62% close

Amerika
DJIA -7,33% close
NASDAQ -5.47% close
S&P -7,62% close


EUR 100 million for Corridor 10
The Government of Greece shall participate with EUR 100 million as non-returnable fund in financing finalization of a Corridor 10 stretch towards the Macedonian border, the Ministry of economy and regional development announced yesterday.

This help was agreed at the meeting of Serbia Prime Minister and also Minister of economy Mladjan Dinkic with Greece Foreign Minister Dora Bakoyannis and Minister of Economy George Alogoskoufis.
The financial construction for building of the Corridor 10 has been closed by that help.
The total amount required is EUR 1.585 billion.
Dinkic earlier agreed with the European Investment Bank to credit construction of the Corridor 10 stretch with EUR 540 million, the World Bank with EUR 400 million, the EBRD with EUR 150 million. Serbia shall provide from its budget EUR 395 million from privatization income.


Akcije najkvalitetnijih preduzeća postale lak plen
Beograd - Indeksi Beogradske berze tri dana zaredom beležili su veliki pad, reagujući tako na obaranje vrednosti akcija firmi koje se kotiraju na našem tržištu kapitala.


- Činjenica je da na Beogradskoj berzi nema novih investitora, a oni već prisutni povlače se i zatvaraju pozicije. Osnovni problem je što recesija preti da zahvati ceo svet, a Srbija nije ostala imuna na ta zbivanja. Mada naša berza nije reprezentativan primer jer je relativno mala, pa zato i mali broj ljudi oseća posledice pada vrednosti akcija. Kad je reč o investicionim i penzijskim fondovima, oni raspolažu imovinom vrednom oko 60 miliona evra, koja posle pada indeksa na berzi, vredi upola manje. Ali nije sve tako crno, jer oni koji imaju višak kapitala mogu sada po znatno nižim cenama da kupe akcije najkvalitetnijih firmi i banaka, koje uprkos tom padu, beleže izvanredne rezultate - kaže za Danas Ismail Musabegović, profesor Beogradske bankarske akademije.

Vladimir Pavlović, portfolio menadžer FIMA Proaktiv otvorenog investicionog fonda ističe da su indeksi u Americi i u Evropi pali za 30 odsto, dok su u Srbiji od maja prošle godine zabeležili pad od čak 75 odsto.

- Sve berze u svetu suočavaju se i sa rastom i sa padom. Ti procesi se ciklično događaju i može se reći da je to normalna pojava za tržište kapitala. Ali, za berzansko poslovanje bitno je da postoje investitori na duže staze, koji u situacijama kakva je sada na svetskom finansijskom tržištu, kada su cene akcija niske, grade i kupuju pozicije, a kad cene akcija skoče, onda ih prodaju - kaže Pavlović.

On ističe da je i slab promet na Beogradskoj berzi, prouzrokovao tako veliki pad indeksa. Pavlović navodi primer Zagrebačke berze, koja je ovih dana imala korekciju indeksa nadole, ali je taj pad bio ublažen velikim dnevnim prometom od oko 30 miliona evra. Naš sagovornik podseća na to da je tako veliki pad vrednosti akcija, uz mali promet, na hrvatskom tržištu kapitala bio zabeležen još pre desetak godina.

- Zanimljivo je, takođe, da su investicione jedinice pojedinih fondova imale bolje performanse od indeksa berze, jer nisu zabeležile toliki pad. To je dokaz da su ispunile svoju ulogu, a to je - kad tržište pada, investicione jedinice padaju manje od njega, a kada tržište raste, one nastoje da imaju veći rast - objašnjava Pavlović.

Dragijana Petrović, predsednik Upravnog odbora M&V Investmenta, kaže da su se fondovi na našem tržištu kasno pojavili, a problem je i to što im zakon nameće obavezu investiranja u akcije.

- Ali, kada se govori o investicionom fondu, onda to podrazumeva investiranje na duži rok, što znači da nema mesta panici. Imovina naših fondova je relativno mala, tako da nisu velike pare u igri. Ali, pad vrednosti akcija izazvao je korekciju investicionih jedinica, što je nagnalo pojedine investitore da se povuku iz fondova, jer nisu mogli da svakodnevno prate pad investicionih jedinica fondova, i to je dodatno doprinelo padu cena akcija - ističe Dragijana Petrović.

Berzanske paralele

Beograd - Investicioni fondovi koji posluju na srpskom tržištu raspolažu imovinom koja bi mogla da se „vrti“ na Beogradskoj berzi i da se isprazni za devet dana, dok je imovini hrvatskih investicionih fondova za to su potrebna 624 dana. Svi investitori koji dolaze sa tržišta iz okruženja sa lakoćom se kreću kroz srpsko tržište kapitala, jer ih čeka slaba tražnja domaćih investitora. U prilog toj konstataciji govori podatak da se na Beogradskoj berzi kotiraju akcije više od 1.800 kompanija, od kojih se akcije samo četiri kompanije nalaze na A listingu. Ukupna tržišna kapitalizacija Beogradske berze jednaka je zbiru tržišne kapitalizacije Krke i Petrola. Dve hrvatske kompanije, Telekom i INA, imaju tržišnu kapitalizaciju koja je jednaka polovini tržišne kapitalizacije naše berze. Ali, Slovenija i Hrvatska su, za razliku od Srbije, imale strategiju razvoja tržišta kapitala, i zato smatram da bi bilo kakvo poređenje sa berzama u okruženju bilo preambiciozno - ističe Siniša Krneta, direktor Poslovnih operacija Beogradske berze.


SAD: General Motors potopio Wall Street
Izveštaji o poslovanju IBM za treći kvartal ove godine bolji su od očekivanja analitičara.
Naime, informacija da je IBM u trećem kvartalu ostvario rast Dobiti od čak 20% (USD 2,8 mlrd) u odnosu na isti period prethodne godine veoma brzo je projurila Wall Street-om. Ovim rezultatima IBM je pokazao da potrošnja u SAD-u u pojedinim segmentima pokazuje znake laganog oporavka.
Ulagači su munjevito reagovali i cene akcija iz tehnološkog sektora vrlo brzo su otišle gore, a samim tim i vodeći indexi su ušli u zelenu zonu, mada moramo priznati vrlo skromnu.

Rezultati IBM jesu impresivni, posebno u trenutnom stanju ekonomije SAD ali daleko od toga da su oni jedini pokazatelj finansijske situacije u SAD. Makroekonomski faktori (industrijska proivodnja, potrošnja, stopa nezapolsenosti..) i dalje su prilično zabrinjavajući, pa je tako u nastavku trgovačkog dana rezultat IBM brzo zaboravljen i indexi su blago krenuli na dole.

Novi udarac Wall Street je preživeo kada je S&P rejting agencija izjavila da ozbiljno razmatra da smanji kreditni rejting General Motors-u i Ford kompaniji. Ta vest je Dow Jones gurnula ispod 9.000 poena, odnosno na najniži nivo u poslednjih 5 godina, a cena akcija General motorsa u jednom trenutku bila je u minusu od 33% u odnosu na cenu od prethodnog trgovačkog dana.
Ova vest se žestoko odrazila i na cene većine akcija koje su znatno pale u čemu po ko zna koji put prednjači finansijski sektor (cena gotovo svih većih banaka pala je u dvocifrenom iznosu). Koliko je ova vest zabrinula ulagače govori i činjenica da su na kraju čak i akcije IBM završile u crvenoj zoni.
 

Promena cena akcija finansijskog sektora:

  City Group -10,21%
  JP Mogran -6,67%
  Bank of America Corporation -11,18%
  Goldman Sachs -10,31%
  Wachovia -28,85%
  AIG -25,08%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
  Yahoo Inc. -8,07%
  Google -2,70%

Tehnološki sektor:
  IBM -1,71%
  Microsoft Corporation -3,09%
  Apple -1,17%
  Intel Corporation -4,00%
  Dell Inc. -0,52%

Aluminijum:
  Alcoa -15,30%

Industrija:
  General electric -7,94%

Auto industrija:
  General motors -31,11%
  Ford Motor -21,80%
  Toyota Motors -7,21%

Nafta i gas:
  Exxon Mobil Corp. -11,69% 
  Chevron Corp. -12,45%
  British petroleum -8,95%

Avio saobraćaj:
  Boeing Co. -6,90%
  United Technologies Corp. -6,74%


Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

  DJIA -7,33%
  NASDAQ -5,47%
  S&P500 -7,62%


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta