Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Tender za „Bor" ipak u oktobru
Uprkos izvesnim spekulacijama u medijima, Rudarsko-topioničarski basen neće još dugo čekati na strateškog partnera. Za učešće zainteresovano 11 kompanija 
Tender za strateškog partnera Rudarsko-topioničarskog basena Bor neće biti odložen, već će, kako je ranije najavljeno, biti raspisan tokom druge polovine oktobra, kažu u Agenciji za privatizaciju.

Demantujući navode pojedinih beogradskih medija da će tender za RTB Bor biti odložen usled pada cene bakra na svetskom tržištu, u Agenciji za privatizaciju kažu da će tender biti raspisan na vreme.

- Pripreme za tender su u toku. Uskoro će biti definisani minimalni uslovi i tender će bit raspisan u naredne dve nedelje - rečeno nam je u Agenciji.

Inače, na tenderu za strateškog partnera, sudeći prema pismima o zainteresovanosti, pojaviće se jedanaest međunarodnih kompanija. Ta pisma se već analiziraju i na osnovu njih biće određeni minimalni uslovi koje budući strateški partner treba da zadovolji.

Pisma o zainteresovanosti poslale su kompanije „Ist point" Zorana Drakulića, italijanski holding KME SPA, bugarski „Asarel Medet", kanadski „Dandi prešes internešenel", kao i „Rašen koper kompani". Interesovanje za ulazak u trku za „Bor" takođe su pokazali i švajcarski „Glenkor", koji će na tenderu nastupiti u konzorcijumu sa kompanijom „Mineko" iz Ženeve. Osim njih, tu su još i grčko-ruski konzorcijum „Aktor S.A" i „Zarubežcvetmet" i kompanije „Kvatro investments korporejšen", britanski „Kempa investments ltd", „Hedn investments" iz SAD i indijska kompanija „Aditja Birla minerals".

Proširenje posla
Neke od prijavljenih kompanija već posluju u Srbiji. Tako recimo, „Dandi prešes internešenel", koji se bavi eksploatacijom srebra, zlata, bakra, cinka i drugih metala pod imenom „Dandi obojeni metali", od pre nekoliko godina ima koncesiju za ispitivanje i eksploataciju bakra i drugih plemenitih metala na Crnom vrhu. Koncesija je data na 30 godina, a procenjuje se da rezerve bakra na Crnom vrhu vrede više od pola milijarde evra. Kanađani su, inače, već prisutni u Bugarskoj, gde od 2004. godine imaju pogone za preradu metala.

Osim „Dandija", u Srbiji već posluje i ženevska kompanija „Mineko". Ona je ovde poznata kao vlasnik fabrike „Fidelinka" iz Subotice, a na tenderu će se pojaviti u konzorcijumu sa švajcarskom kompanijom „Glenkor", koja posluje od 1974. godine, a danas radi u preko 40 zemalja.

Austrijska kompanija „Atek", koja je već učestvovala na prethodnom tenderu, diskvalifikovana je zbog neozbiljnog poslovnog pristupa koji je pokazala na prethodnom tenderu za privatizaciju „Bora", kada nije isplatila ugovorenu sumu novca, iako joj je rok produžavan u više navrata.

Budući strateški partner imaće u Boru većinski paket i pravo upravljanja, a odnos vlasništva će biti utvrđen naknadno. Kako su ranije rekli u Ministarstvu za ekonomiju i regionalni razvoj, da li će to biti odnos 51:49 ili 70:30 zavisiće od toga kakav investicioni program strateški partner ponudi. Država će, sa druge strane, imati pravo veta kako bi mogla da spreči situacije kao što su, recimo, bankrot kompanije, njeno izmeštanje ili zatvaranje pogona.

Dugovi i obaveze
Budući strateški partner moraće na sebe da preuzme dugove prema stranim poveriocima u iznosu od 134 miliona evra i moraće da investira 300 miliona evra u obnovu i razvoj RTB-a Bor.

Da podsetimo, prvi tender je za privatizaciju „Bora" je propao, jer prvoplasirani „Kuprom" nije isplatio ugovorenu cenu od 400 milina evra. Na drugom tenderu, austrijski „Atek" nije isplatio ugovorenu cenu od 466 miliona evra, pa je tender propao, posle čega je Vlada Srbije odlučila da za borski kompleks potraži strateškog partnera.


EU: 2.000 mlrd. $ za sanaciju krize
Vašington -- Vlade država Evropske unije najavile su da će obezbediti oko dve hiljade milijardi dolara za garancije bankarskih kredita i druge hitne potrebe. 
Do sada su se Velika Britanija, Nemačka, Francuska, Španija, Austrija i Portugal obavezale da će izdvojiti ukupno 1.960 hiljada milijardi dolara. Veći deo tog novca biće usmeren za prevazilaženje posledica finansijske krize. Još neke od evropskih država su se izjasnile da će takodje izdvojiti odredjena sredstva za iste potrebe.

Do sada su se Velika Britanija, Nemačka, Francuska, Španija, Austrija i Portugal obavezale da će izdvojiti ukupno 1.960 hiljada milijardi dolara. Veći deo tog novca biće usmeren za prevazilaženje posledica finansijske krize. Još neke od evropskih država su se izjasnile da će takodje izdvojiti odredjena sredstva za iste potrebe.

Lideri 15 zemalja "evro-zone" prethodno su doneli akcioni plan za suočavanje s finansijskom krizom - garantovanje međubankarskih kredita i moguću rekapitalizaciju banaka.

Predsednik Francuske, predsedavajuće EU, Nikola Sarkozi, precizirao je da taj akcioni plan "obuhvata sve dimenzije krize". Zemlje članice Evro-grupe (zemlje zone evra) garantovaće međubankarske kredite do 31. decembra 2009, precizirao je Sarkozi nakon vanrednog samita u Parizu lidera 15 zemalja "evro-zone" i Evropske centralne banke.

Takođe, dogovoreno je da se spreči bankrot banaka tako što će se pristupiti njihovoj rekapitalizaciji. U deklaraciji se navodi da će vlade, "u prelaznom periodu i pod odgovarajućim tržišnim uslovima", garantovati za nova zaduženja tokom narednih pet godina.

Francuska država će garantovati međubankarske pozajmice do 320 milijardi evra i izdvojiti 40 milijardi evra za dokapitalizaciju banaka kojima preti bankrotstvo. Vlada Nemačke je odlučila da sa 470 milijardi evra pomogne stabilizaciju nemačkih banaka tokom finansijske krize, što je najveći paket državne finansijske pomoći bankama u posleratnoj istoriji Nemačke. Vlada Austrije je, takođe, usvojila paket za pomoć bankama zbog globalne finansijske krize, iznosu od oko 100 milijardi evra.

ECB: Dovoljno novca za banke
Evropske centrale banke objavile su da će pozajmiti onoliko američkih dolara u gotovom koliko poslovnim bankama bude trebalo, što je najnoviji u seriji usklađenih koraka u obuzdavanju napetosti na tržištima novca.

U zajedničkom saopštenju, američke Federalne rezerve, Evropska centralna banka, Engleska banka i Švajcarska nacionalna banka kažu da će ispuniti sve zahteve komercijalnih banaka i to po fiksnim kamatnim stopama. Potez je usledio posle skupova na najvišem nivou u Vašingtionu i Parizu, gde su politički vođi obećali da će probiti kreditno začepljenje koje preti da svetsku ekonomiju gurne u recesiju.

Posle senzacionalnog kraha nekoliko velikih banaka, strah od daljeg urušavanja je paralisao normalno medjubankarsko pozajmljivanje, ključno za cirkulaciju gotovine, dok su sumnje ostale oko toga da li će niz već objavljenih mera - uključujući istorijsko koordinirano kresanje kamatnih stopa - biti od pomoći.

Japanska banka danas kaže da će razmotiri slične mere, a Federalne rezerve će povećati svoje dotoke gotovine sa ECB, SNB i BOE za neodređenu sumu kako bi finansirale operaciju.

Svetska ekonomija na ivici raspada
Najviši predstavnici razvijenih zemalja u Vašingtonu složni jedino u tome da je krizu neophodno zajednički rešiti, ukazuju analitičari širom sveta. Zbog toga je šef Međunarodnog monetarnog fonda Dominik Štros-Kan u Vašingtonu, na godišnjoj skupštini MMF-a i Svetske banke, ozbiljno upozorio svetske lidere da sa odgovarajućim merama ne bi trebalo odugovlačiti pošto "svetski finansijski sistem balansira na ivici sistemskog raspada".

Predsednik MMF-a razloge sadašnje teške situacije vidi u "panici izazvanoj padom banaka", na koju, prema njegovom mišljenju, razvijene zemlje nisu u dovoljnoj meri reagovale, tako da nisu obnovile poverenje u finansijska tržišta.

Prema njegovom mišljenju upravo je MMF pravi fond za taj posao koji već ima pripremljene izvore da bi mogao da pomogne bilo kojoj zemlji koja se zbog posledica krize našla u finansijskim problemima.

Izjava Štros-Kana je usledila posle serije pregovora najviših finansijskih zvaničnika, koji su počeli u petak sastankom ministara finansija sedam industrijski najrazvijenijih zemalja sveta grupacije G7, koji su usvojili akcioni plan borbe protiv finansijske krize u pet tačaka.

Taj plan, koji prema mišljenju mnogih analitičara, "nije doneo nikakve konkretne, već samo uopštene mere", naveo je Rojters, podržali su i finansijski predstavnici iz 158 zemalja članica MMF-a, koji su učestvovali na sastanku odbora MMF-a.

Akcionim planom grupe G7, u kojoj se nalaze SAD, Nemačka, Velika Britanija, Francuska, Japan, Italija i Kanada je, između ostalog, istaknuto da je neophodno iskoristiti sva raspoloživa sredstva za podršku sistemski važnim finansijskim institucijama i ne dozvoliti njihov krah.

Zatim, da je neophodno preduzeti sve neophodne mere radi deblokade kreditnih i finansijskih tržišta i obezbediti širok pristup bankama i drugim institucijama sredstvima koja im obezbeđuju likvidnost. Akcionim planom je predviđeno i da se bankama obezbedi mogućnost da dobijaju kapital ne samo iz privatnih, već i iz državnih izvora i to u dovoljnim iznosima kako bi bilo obnovljeno poverenje u kreditne operacije.


Erste grupa: Rast BDP-a Srbije sedam odsto u 2009. i 2010.
Prema analizi Erste grupe, prosečan privredni rast u centralnoj i istočnoj Evropi usporiće u 2009. godini na 4,3 odsto, sa procenjenih 5,4 odsto za ovu godinu. Stručnjaci te grupe su procenili da će rast BDP-a u Srbiji ove godine biti 6,8 odsto, a rast od sedam odsto godišnje u 2009. i 2010. bio bi najveći u regionu. Jedan od direktora Istraživačkog tima Erste grupe Juraj Kotian ocenio je da su suverena monetarna politika i fleksibilni devizni kursevi pomogli privredama centralne i istočne Evrope da mnogo bolje reaguju na spoljne udare. Kako se navodi, najveći rizik po privredni rast u centralnoj i istočnoj Evropi trenutno leži u strahovima od šire ekonomske krize u evro zoni, što bi umrtvilo spoljnu tražnju. "Stagnacija ili recesija u evro zoni smanjila bi od 0,2 do 0,5 procentnih poena prognozirane stope rasta u centralnoj i istočnoj Evropi, ipak, trebalo bi da rast u privredama regiona ostane veoma solidan i pretnja recesije se čini prilično dalekom", ocenio je Kotian. Analitičari Erste grupe naveli su da je izvesno da će se sledeće godine investicije usporiti zbog smanjenja spoljne tražnje i veće cene kapitala. "Banke će biti selektivnije u kreditiranju, zaračunavajući veće kreditne marže, što će usporiti rast deviznih i kredita preduzećima", kazali su oni ističući da se, ipak, ne očekuju nestašice kredita.


Cena akcija iznad knjigovodstvene
Panična reakcija na povlačenje stranih investitora. – Država bez pravog odgovora zbog „nedovršene reforme”
 
 
Akcionari čijim akcijama se trguje na Beogradskoj berzi nemaju razloga da paniče, niti da žure s prodajom svog kapitala. Jer, ekonomski parametri pokazuju da je tržišna cena akcija i dalje iznad njihove obračunate knjigovodstvene vrednosti.

Sve dok je tržišna vrednost akcija iznad jedan, u odnosu na obračunsku vrednost, a trenutno je 1,38, nije ugrožena supstanca naše privrede i preduzeća, ocenio je predsednik Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac u jučerašnjem razgovoru s novinarima.

Ne sporeći da je pad prometa i berzanskih pokazatelja Beogradske berze dobrim delom posledica zbivanja na međunarodnom finansijskom i tržištu kapitala, on je mišljenja da taj uticaj, ipak, ne bi trebalo precenjivati, ali ni potcenjivati, imajući u vidu činjenicu da je kod nas došlo do panične reakcije domaćih investitora i akcionara zbog povlačenja stranih ulagača.

U nedostatku odgovarajuće regulative koja bi omogućila državi da interveniše u ovakvoj situaciji ili da ponudi investitorima da kupe razne vrste dužničkih hartija, poput municipalnih obveznica i time rasterete portfelje rizičnih papira, Komisija nastoji da određenim merama pospeši berzanski promet akcijama, rekao je Štimac.

Kao jednu od „adrenalinskih mera” za pospešivanje rada tržišta akcija i zaštitu malih investitora on je najavio smanjenje zone fluktuacije (cenovnog raspona) u toku jednog trgovačkog dana sa 20 na 10 odsto, istakavši da je ova odluka u proceduri i Komisija bi trebalo ove nedelje da je usvoji.

Utvrdiće se i minimum broja naloga na osnovu kojeg se može trgovati akcijama tokom dana (ograničenje unosa naloga akcija za kupovinu ili prodaju tokom blackout-a), a biće i promenjen način obračuna završne cene akcije.

Održan je i sastanak s predstavnicima investicionih fondova, koji su, takođe, predložili konkretne mere kako bi se zaštitili njihovi portfelji.

Imajući u vidu da pad vrednosti akcija velikog broja kompanija nije posledica njihovog lošeg poslovanja, predsednik Komisije smatra da naše tržište ima potencijala za dalji rast.

„Povećao se broj hartija od vrednosti na berzi i učesnika na tržištu, brokersko-dilerskih društava, investicionih i penzionih fondova, ali je, uprkos tome, došlo do pada broja transakcija i obima prometa u odnosu na lane”, rekao je Štimac.

U 2007. godini vrednost prometa bila je 1,6 milijardi evra, dok je od januara do kraja septembra ove godine trgovanje bilo vredno 769,6 miliona evra.

Ipak, ne treba gubiti iz vida da je prošla godina, po obimu prometa i vrednostima indeksa, posebno do kraja juna bila atipična kada se uporedi sa ovom i ranijim godinama, rekao je Štimac, uz opasku da je ovogodišnji trend kretanja prometa iznad nivoa onog koji je bio 2005. i 2006. godine.


Wall Street: Istorijski rast Dow Jones indexa
Nakon donošenja seta novih odluka većine najjačih evropskih država da obezbede nova finansijska sredstva za pomoć finansijskom sektoru (za sada reč je o cca. EUR 2.000 mlrd), kao i nakon sastanka G7 i sastanka G20, cene akcija na Wall Streetu od samog početka trgovanja krenule su na gore.
 
Dodatnu podršku rastu cenu akcija doprinela je i vest da je japanska finansijska grupacija "Micubishi UFJ"  danas saopštila da je kupila 21 odsto učešća u američkoj investicionoj banci "Morgan Stanley" za devet milijardi dolara u "kešu".
 
Veliki broj akcija na Wal Streetu uvećao je svoju vrednost za dvocifreni procenat (finansijski sektor, automobilska industrija..). Takođe- cene akcija naftnih kompanija (Exxon, British petroleum..) su ostvarila prilično značajan rast (preko 14% u proseku). Ne treba ipak zaboraviti da su prethodne nedelje vodeći indexi doživeli strmoglavi pad svojih vrednosti.
 
Svakako veoma značajno je napomenuti da današnji skok DJIA predstavlja najveći skok u istoriji gledano vrednosno (skočio je za 936,42 poena), a takođe to je ujedno i peti najveći procentualni skok u istoriji.
 
 
Promena cena akcija finansijskog sektora:

  City Group +11,62%
  JP Mogran +0,84%
  Bank of America Corporation +9,20%
  Goldman Sachs +22,20%
  Wachovia +13,59%
  AIG +10,30%



Promena cena akcija ostalih sektora:

  Internet:
  Yahoo Inc. +6,64%
  Google +15,82%

Tehnološki sektor:
  IBM +5,08%
  Microsoft Corporation +14,35%
  Apple +21,52%
  Intel Corporation +8,91%
  Dell Inc. +13,25%

Aluminijum:
  Alcoa +22,84%

Industrija:
  General electric -2,23%

Auto industrija:
  General motors +33,13%
  Ford Motor +20,10%
  Toyota Motors +13,50%

Nafta i gas:
  Exxon Mobil Corp. +17,19%
  Chevron Corp. +20,85%
  British petroleum +14,67%

Avio saobraćaj:
  Boeing Co. +12,63%
  United Technologies Corp. +13,65%

Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

  DJIA +11,08%
  NASDAQ +11,81%
  S&P500 +11,58%
 
 
 


Stimac: Fear pulled stock exchange down
Serbian market of capital is not in crisis. The problems are not that serious and are not of the nature it was thought to be at the beginning. That is why everything that happened with the stock exchange in recent days cannot be said to be a crisis but a difficulty, Milko Stimac, president of the Commission for valuables says.

Several factors are responsible for the situation in the market of capital.
‘At the end of the year the legal frame became too narrow for further development of the market and it was then when stagnation began. There were no reforms due to some other priorities. Then the global financial crisis occurred. The psychological consequences in the first place affected our market’, Stimac pointed out.
He repeated that there is no reason for closing of the Belgrade stock exchange. He announced some measures to be introduced, one of them being limitation of the daily fluctuation of shares from 20 to 10 percent.


Union obstructing deal with ‘Fiat’
The independent union of the ‘Zastava Car’ factory yesterday managed to block the announced beginning of the process of voluntary leaving from job of workers who have been working in that factory until so far.
 
According to the union’s president Zoran Mihajlovic ‘the works are not satisfied with the signed agreement with the Italian ‘Fiat’. Yesterday they sent a letter to the Ministry of economy requesting urgent meeting.

There is no guarantee for the since the management of ‘Fiat’ shall talk to each worker separately and decide whether that worker shall be employed or not.
The factory has 3,750 workers and only a thousand of them lack five years or less until going into pension.
‘They can accept the Government’s offer and leave, but nobody can say what shall happen with other workers’, Mihajlovic says.
The union’s officials claim not to have the insight into the agreement before it had been already signed. When the document was verified it was too late for any suggestions or changes.
The problem at the very first step with, as many claim ‘the historical deal for Serbia economy’, surprised officials of the City of Kragujevac. They claim that the union acted in hasty and that such action may jeopardize the whole project important not only for the workers, but for the whole country as well.


Vrednosti indeksa oko 10:30
Oko 10:30 indeksi imaju sledece vrednosti:
 
Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) +10,63%
CROBEX (Zagreb) +8,61%
SBI20 (Ljubljana) +6,86%
BIRS (Banjaluka) +1,85%
MBI (Skoplje) +3,19%

Zapadna Evropa
FTSE (London) +3,89%
CAC (Paris) +5,35%
DAX (Frankfurt) +5,16%
ATX (Beč) +11,36%
SMI (Cirih) +5,89%


Istočna Evropa
WIG (Varšava) +4,75%
SOFIX (Sofija) +8,12%
BET (Bukurešt) +9,66%
RTSI (Moskva) +6,09%
BUX (Budimpešta) +5,66%

Azija
Hang Seng (Hong Kong) +3,48% close
Nikkei (Tokio)  +14,15%  close
 
Amerika
DJIA (Njujork) +11,00% close
NASDAQ (Njujork) +11,80% close
S&P (Njujork) +11,50% close


Vrednosti indeksa oko 12:50
Oko 12:50 indeksi imaju sledece vrednosti:
 
Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) +13,98%
CROBEX (Zagreb) +10,45%
SBI20 (Ljubljana) +7,87%
BIRS (Banjaluka) +3,58%
MBI (Skoplje) +2,58%

Zapadna Evropa
FTSE (London) +4,76%
CAC (Paris) +4,82%
DAX (Frankfurt) +4,53%
ATX (Beč) +10,41%
SMI (Cirih) +4,93%


Istočna Evropa
WIG (Varšava) +4,27%
SOFIX (Sofija) +7,56%
BET (Bukurešt) +10,55%
RTSI (Moskva) +6,80%
BUX (Budimpešta) +4,68%

Azija
Hang Seng (Hong Kong) +3,48% close
Nikkei (Tokio) +14,15% close

Amerika
DJIA (Njujork) +11,00% close
NASDAQ (Njujork) +11,80% close
S&P (Njujork) +11,50% close


Vrednosti indeksa oko 15:10
Oko 15:10 indeksi imaju sledece vrednosti:
 
Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) +13,98%
CROBEX (Zagreb) +8,50%
SBI20 (Ljubljana) +7,98%
BIRS (Banjaluka) +6,74%
MBI (Skoplje) +2,58%

Zapadna Evropa
FTSE (London) +4,76%
CAC (Paris) +4,82%
DAX (Frankfurt) +4,53%
ATX (Beč) +10,41%
SMI (Cirih) +4,93%


Istočna Evropa
WIG (Varšava) +4,27%
SOFIX (Sofija) +7,56%
BET (Bukurešt) +10,77%
RTSI (Moskva) +6,80%
BUX (Budimpešta) +7,23%

Azija
Hang Seng (Hong Kong) +3,48% close
Nikkei (Tokio) +14,15% close

Amerika
DJIA (Njujork) +11,00% close
NASDAQ (Njujork) +11,80% close
S&P (Njujork) +11,50% close


Wall Street: Na otvaranju trgovanja većina glavnih indexa nastavljaju sa rastom

Podstaknuti impresivnim rastom evropskih indexa, cene akcija na Wall Streetu na otvaranju su nastavile u uzlaznom smeru.

Pozitivna vest iz SAD o odluci vezanoj za pomoć bankama u iznosu od USD 250 mlrd, dodatno je uticala na povećanje raposloženja ulagača, kao i na povećanje njihove sklonosti ka riziku.

Societe General Group je u Q3 ostvarila Dobit od cca. EUR 1 mlrd što ukazuje da ova banka nakon otpisa loših plasmana (Lehman Brothers..) i dalje ima prilično zadovoljavajuće poslovanje.

Na oprez ukazuje ZEW (Indeks poslovnog poverenja u Nemačkoj), jer je pad poslovnog poverenja veći od očekivanog, kao i inflacija od 5,2% u Velikoj Britaniji (najveća u poslednjih 16 godina).

Oko 16:00h promene vrednosti indexa su sledeće:

  - DJIA +2,36%

  - NASDAQ -0,25%

  - S&P500 +2,04%

 



Vrednosti indeksa oko 17:00
Oko 17:00 indeksi imaju sledece vrednosti:
 
Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) +12,79%
CROBEX (Zagreb) +7,86%
SBI20 (Ljubljana) +7,98%
BIRS (Banjaluka) +6,74%
MBI (Skoplje) +2,58%

Zapadna Evropa
FTSE (London) +2,19%
CAC (Paris) +2,66%
DAX (Frankfurt) +2,63%
ATX (Beč) +8,23%
SMI (Cirih) +4,53%


Istočna Evropa
WIG (Varšava) +3,81%
SOFIX (Sofija) +7,56%
BET (Bukurešt) +10,62%
RTSI (Moskva) +8,61%
BUX (Budimpešta) +6,82%

Azija
Hang Seng (Hong Kong) +3,48% close
Nikkei (Tokio) +14,15% close

Amerika
DJIA (Njujork) +0,13%
NASDAQ (Njujork) -1,93%
S&P (Njujork) -0,22%


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta