Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Evro sutra 81,98 dinara, Narodna banka nije intervenisala

Evro će sutra prema zvaničnom srednjem kursu vredeti 76 para više nego danas, a kurs je formiran bez intervencije Narodne banke Srbije



Zvanični srednji kurs Narodne banke Srbije sutra će biti 81,9848 dinara za evro, što znači da će dinar oslabiti za 0,9 odsto.
Srednji kurs Narodne banke Srbije danas je 81,22 dinara za evro, a kurs je formiran uz intervenciju Narodne banke Srbije koja je juče na međubankarskom tržištu, na kom se formira kurs dinara, prodala 60 miliona evra.
Intervencije danas nije bilo jer tokom trgovanja na međubankarskom tržištu nije bilo prevelikih oscilacija kursa.
Saradnik Privredne komore Srbije Goran Nikolić kazao je da je ključni razlog slabljenja dinara smanjenje svetske likvidnosti, manjak kapitala i manje mogućnosti srpskih preduzeća da dobiju kredite iz inostranstva, zbog čega raste tražnja za devizama na međubankarskom tržištu.
"Kritična granica kursa koja bi ugrozila ostvarenje projektovane bazne inflacije je oko 84 dinara za evro", naveo je Nikolić, ali je ocenio da je realno očekivati da će klizanje kursa biti zaustavljeno pre nego što dođe do tog nivoa.
U 2008. godini dinar je najvišu vrednost dostigao 7. avgusta, kada je kurs bio 75,75 dinara za evro, a najslabiji je bio 12. maja, dan posle parlamentarnih izbora u Srbiji, kada se evro menjao za 83,87 dinara.



Fijat: Jeftin automobil iz Srbije?
Rim -- Italijanska grupa Fijat predstaviće 2010. godine novi model automobila po niskoj ceni, po ugledu na najjeftiniji automobil na svetu, indijski "nano"

"Mi ćemo predstaviti kroz 24 meseca, 2010. godine, naš automobil po niskoj ceni. Krenuće se potpuno od nule u kreiranju nove marke sa distributivnom mrežom. Automobil neće biti marke 'fijat'", rekao je predsednik Fijata Serđo Markione.

Predsednik Fijata je rekao da će se automobil proizvoditi van Italije, "u Srbiji ili druge", gde italijanska kompanija ima postrojenja.

Odluka o tome će gde će se proizvoditi biće doneta u narednih šest meseci, dodao je Markione.

"Oblast jeftinih automobila je izazov koji Fijat ne može da izbegne", rekao je on i dodao da je potrebno kreirati zasebnu marku kako se ne bi nanela šteta ugledu koji je Fijat proteklih godina stekao zbog kvaliteta.

Markione nije naveo detalje o budućem modelu automobila niti koliko će koštati.


Kreću radovi u Prokopu
Železnička infrastruktura u budućoj glavnoj beogradskoj železničkoj stanici biće završena za godinu i po dana, najavljuje ministar Milutin Mrkonjić
 
 
Svetska finansijska kriza neće uticati na zacrtanu realizaciju izgradnje Koridora 10. Za izgradnju autoputa od Niša do Dimitrovgrada i od Leskovca ka makedonskoj granici već je obezbeđeno 1,585 miliona evra, a za železnicu prvi paket od 1,1 milijardu evra, kaže za „Politiku” ministar infrastrukture Milutin Mrkonjić.

– Novac je spreman i krećemo sa radovima. Već tokom narednih nekoliko dana u železničkoj stanici Prokop počinju radovi na završetku železničke infrastrukture. Prokop je centralna tačka železničkog Koridora 10 i zato upravo tu počinje ovaj veliki posao. Stanica će biti spremna za korišćenje za godinu i po dana, a postignut je dogovor da Beograd više ne ulaže u železničku infrastrukturu, već da 25 miliona evra usmeri u izgradnju pristupnih saobraćajnica – objašnjava Mrkonjić.

Početak radova na izgradnji nedostajućih delova autoputa na Koridoru 10 i obnova i modernizacija železnice, prema njegovim rečima, tek su prvi korak. Država mora da iskoristi tu priliku da pokrene domaću privredu i u tom segmentu već postoje načelni planovi.

– Železnici trebaju na desetine savremenih elektromotornih vozova koji će brzinom konkurisati drumskom prevozu. Na primer, „Fijat” proizvodi „pendolino” kompozicije koje bi putovanje vozom od Beograda do Bara skratile za dva do dva i po sata. S obzirom na to da „Fijat” ulazi u „Zastavu”, zašto ne bismo predložili Italijanima da u Kragujevcu otvore jednu liniju za proizvodnju „pendolina”. Time bismo uposlili naše ljude, a „Fijat” bi dobio priliku da u Kragujevcu, osim automobila, proizvodi i vozove za region i šire – ukazuje ministar za infrastrukturu.

Da bi se obezbedila radna snaga za poslove koje će otvoriti veliki javni radovi na izgradnji drumskog i železničkog Koridora 10, država će uskoro pokrenuti program prekvalifikacije. Na primer, već sada postoji velika tražnja za rukovaocima građevinskih mašina. To su profesije koje će u godinama pred nama biti izuzetno perspektivne, a na državi je da ka njima usmeri ljude koji sada možda nemaju posao.

– Stalno ponavljam da je Koridor 10 najveća šansa Srbije. Zbog odličnog geografskog položaja kroz Srbiju su u istoriji prolazile vojske, a sada je definitivno stiglo vreme da od naše „kuće na drumu” i profitiramo. Nije reč samo o naplati putarina, već je to prilika za pokretanje celokupne privrede. To je cilj ove vlade, za koju je Koridor 10 apsolutni prioritet – kaže Mrkonjić.

Na pitanje da li je zadovoljan postignutim rezultatima u prvih sto dana vlade, ministar odgovara potvrdno. Pored ostalog i zato što su obezbeđena sredstva za završetak drumskog dela Koridora 10. Za železnicu je spreman prvi paket, 1,1 milijarda od ukupno 4,6 milijardi evra, koliko će biti uloženo u nju tokom narednih sedam godina. Cilj je da se železnica osposobi za brzine od 160 kilometara na čas. Da se duž glavnih saobraćajnih pravaca izgradi drugi kolosek i modernizuju beogradski, novosadski i niški železnički čvor. Među prioritetima su i pruga Beograd – Bar i elektrifikacija pruge od Beograda do Vršca. Taj pravac ima velike potencijale, jer će italijanska privreda, koja u značajnoj meri investira u Rumuniji, tuda imati najbržu i najkraću vezu sa Apeninskim poluostrvom – trajekt iz Barija do Bara i dalje prugom do Rumunije.


Wall Street: Jak rast bankarskog, pad tehnološkog sektora

Nakon prilično optimističnog otvaranja trgovanja na Wall Street-u, nastavak trgovanja obeležio je rast cena akcija iz bankarskog (izuzetak je trgovanje akcijama Fortis banke kod koje je posle višednevne blokade trgovanja- danas nastavljeno trgovanje, a njena cena je pala za čak 77,,57%)  a pad iz tehnološkog sektora.

Slabljenje cena akcija iz tehnološkog sektora na neki način je i očekivano- zbog prilično jakog rasta na prethodnom trgovanju, kao i zbog još uvek prilično lošeg potrošačkog stanja u SAD privredi.

Upravo slabljenje cena akcija ovog sektora odvelo je NASDAQ u minus.

Napomenimo i da su akcije Toyote na Tokijskoj berzi juče ubeležile najveći nivo u poslednjih 21 godinu (Izvor: Biznis), a to je dovelo i do blagog rasta cena akcija iz sektora automobilske industrije.

 

Promena cena akcija finansijskog sektora:

   City Group +18,22%
   JP Mogran -3,05%
   Bank of America Corporation +16,41%
   Goldman Sachs +10,72%
   Wachovia +7,86%
   AIG +8,95%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
   Yahoo Inc. -6,23%
   Google -4,81%

Tehnološki sektor:
   IBM +1,51%
   Microsoft Corporation -5,49%
   Cisco Sys -3,79%
   Apple -5,60%
   Intel Corporation -6,24%
   Dell Inc. -7,43%

Aluminijum:
   Alcoa -6,01%

Industrija:
   General electric -0,71%

Auto industrija:
   General motors +0,46%
   Ford Motor +2,51%
   Toyota Motors +1,77%

Nafta i gas:
   Exxon Mobil Corp. -0,85%
   Chevron Corp. -1,93%
   British petroleum +0,45%

Avio saobraćaj:
   Boeing Co. -4,27%
   United Technologies Corp. -2,96%


Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

   DJIA -0,82%
   NASDAQ -3,54%
   S&P500 -0,53%.

 



Foundation of ‘Fiat Serbia’
At yesterday’s telephone session Serbia Government adopted decision over foundation of the joint company of Italian ‘Fiat’ and the Republic of Serbia.

According to that decision, the new enterprise ‘Fiat Serbia’ has been registered in the Book of economic registries. The founding capital of the new company is EUR 300 million.
‘Fiat’ President Sergio Marchione said that in 2010 the company would present a new car model at a low price as is the case with the cheapest car in the world ‘Nano’ of India.
‘The car shall not be of ‘Fiat’ brand. It shall not be manufactured in Italy but in Serbia or elsewhere’, Marchione said as Ansa agency reported.


Deficit SAD-a 454 milijarde dolara
Deficit Saveznog budžeta SAD je skočio na 454,8 milijardi dolara pošto su propast tržišta nekretnina i nastojanja za sprečavanje finansijskog kraha podigli državne rashode na najviši nivo u istoriji.

Deficit za budžetsku 2008. godinu, završenu 30. septembra, više nego dvostruko je premašio deficit od 161,5 milijardi dolara iz budžetske 2007. godine.

Ekonomisti predviđaju znatno gore cifre za iduću godinu kada budžet praktično pogode troškovi vladinog spasavanja banaka i kada stignu teška vremena za privredu.

Neki analitičari smatraju da budžetski deficit može lako premašiti 700 milijardi dolara što će biti strahovit izazov za sledećeg predsednika SAD.

Mnogi ekonomisti smatraju da SAD neće uspeti da umaknu recesiji čak i ako uspe vladin program za spas banaka ubacivanjem 700 milijardi dolara u njihove kase kako bi ponovo davale kredite privredi.


Vrednosti indeksa oko 11:40
Oko 11:40 indeksi imaju sledece vrednosti:
 
Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) +2,42%
CROBEX (Zagreb) -5,20%
SBI20 (Ljubljana) -0,89%
BIRS (Banjaluka) -0,54%
MBI (Skoplje) +4,84%

Zapadna Evropa
FTSE (London) -3,13%
CAC (Paris) -2,59%
DAX (Frankfurt) -2,57%
ATX (Beč) -3,26%
SMI (Cirih) -2,30%


Istočna Evropa
WIG (Varšava) -3,21%
SOFIX (Sofija) -1,40%
BET (Bukurešt) -3,51%
RTSI (Moskva) -6,90%


Azija
Hang Seng (Hong Kong) -4,96% close
Nikkei (Tokio) +1,06% close

Amerika
DJIA (Njujork) -0,82% close
NASDAQ (Njujork) -3,54% close
S&P (Njujork) -0,53% close


Vrednosti indeksa oko 12:55
Oko 12:55 indeksi imaju sledece vrednosti:

Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) +1,39%
CROBEX (Zagreb) -5,71%
SBI20 (Ljubljana) -1,48%
BIRS (Banjaluka) -0,46%
MBI (Skoplje) +4,48%

Zapadna Evropa
FTSE (London) -3,14%
CAC (Paris) -2,05%
DAX (Frankfurt) -1,97%
ATX (Beč) -3,14%
SMI (Cirih) -1,93%


Istočna Evropa
WIG (Varšava) -3,62%
SOFIX (Sofija) -0,74%
BET (Bukurešt) -2,90%
RTSI (Moskva) -6,88%


Azija
Hang Seng (Hong Kong) -4,96% close
Nikkei (Tokio) +1,06% close

Amerika
DJIA (Njujork) -0,82% close
NASDAQ (Njujork) -3,54% close
S&P (Njujork) -0,53% close


Vrednosti indeksa oko 15:00
Oko 15:00 indeksi imaju sledece vrednosti:

Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) +2,93%
CROBEX (Zagreb) -5,88%
SBI20 (Ljubljana) -1,68%
BIRS (Banjaluka) -0,46%
MBI (Skoplje) +4,48%

Zapadna Evropa
FTSE (London) -3,89%
CAC (Paris) -3,79%
DAX (Frankfurt) -3,64%
ATX (Beč) -3,67%
SMI (Cirih) -3,00%


Istočna Evropa
WIG (Varšava) -5,04%
SOFIX (Sofija) -0,74%
BET (Bukurešt) -5,37%
RTSI (Moskva) -8,96%


Azija
Hang Seng (Hong Kong) -4,96% close
Nikkei (Tokio) +1,06% close

Amerika
DJIA (Njujork) -0,82% close
NASDAQ (Njujork) -3,54% close
S&P (Njujork) -0,53% close


Wall Street: Pad indexa

Optimizam povodom najnovijih mera vlada zemalja EU, Azije, SAD vrlo brzo je utihnula,  a pod uticajem loših vesti o stanju američke i svetske privrede uopšte.

Od starta trgovanja, na Wall Street-u došlo je do pada cena većine akcija, a kao posledica strajha od recesije.

Ovim padom pogođeni su gotovo svi sektori, tako da su oko 15:45h promene vodećih index-a sledeće:

- DJIA -2,34%

- NASDAQ -2,05%

- S&P500 -2,81%.

 



Vrednosti indeksa oko 16.30
Oko 16:30 indeksi imaju sledece vrednosti:

Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) +2,93%
CROBEX (Zagreb) -7,98%
SBI20 (Ljubljana) -1,68%
BIRS (Banjaluka) -0,46%
MBI (Skoplje) +4,48%

Zapadna Evropa
FTSE (London) -5,04%
CAC (Paris) -5,06%
DAX (Frankfurt) -5,44%
ATX (Beč) -5,26%
SMI (Cirih) -4,37%


Istočna Evropa
WIG (Varšava) -6,17%
SOFIX (Sofija) -0,74%
BET (Bukurešt) -5,38%
RTSI (Moskva) -9,27%


Azija
Hang Seng (Hong Kong) -4,96% close
Nikkei (Tokio) +1,06% close

Amerika
DJIA (Njujork) -3,12%
NASDAQ (Njujork) -1,88% 
S&P (Njujork) -3,37% 


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta