Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Mađarski Mol većinski vlasnik Ine
Zagreb -- Preuzimanje dela akcija naftne kompanije Ina dovršeno je preknjiženjem akcija na račun ponuđača, mađarske kompanije Mol, i isplatom novca vlasnicima akcija
 
Reč je o iznosu većem od 6,2 milijarde kuna (oko 850 miliona evra) za nešto više od 2,2 miliona akcija Ine koje su, po ceni od 2.800 kuna (oko 400 evra) za akciju, Molu prodali institucionalni i mali vlasnici akcija, čime je mađarska naftna kompanija i službeno postala najveći akcionar Ine.

U saopštenju Centralne depozitarne agencije (SDA) se ističe da je tako uspešno sprovedeno najveće preuzimanje u istoriji hrvatskog tržišta kapitala, i dodaje se da će vlasnici akcija na svoju adresu dobiti izveštaje o isplati sredstava za akcije koje su prodali Molu.

Prema podacima koje je SDA objavila početkom ove sedmice, ukupni broj pohranjenih akcija u ponudi Mola za preuzimanje akcija Ine iznosio je 2.215.537 ili 22,15 odsto od ukupnog broja Ininih akcija, odnosno 73,45 posto akcija na koje se odnosila javna ponuda (IPO) Mola.

Mađarski Mol tako sa ranije kupljenih 25 odsto plus jednu akciju sada ima ukupno 47,15 odsto akcija hrvatske naftne kompanije, a nakon javne ponude mađarska naftna kompanija postaje najveći vlasnik akcija Ine, s obzirom na to da hrvatska vlada u svom vlasništvu ima 44,83 odsto akcija.

Analitičari ocenjuju da će isplata novca fondovima i malim ulagačima za akcije Ine imati pozitivnog uticaja na tržište kapitala.


Još jedan rok za Prokop
Izgradnja buduće železničke stanice „Beograd – centar” počela je 1977. godine. – Prvi vozovi trebalo je da prođu u maju 1979. godine
 
 
Pogled na gradilište buduće beogradske železničke stanice (Foto D. Jevremović) Priča o izgradnji buduće železničke stanice „Beograd – centar”, poznatije kao Prokop, u najkraćem se može sažeti – grandiozan projekat velikih mogućnosti, velika očekivanja i još veća razočarenja. Ali, krenimo redom.

Izgradnja Prokopa počela je 8. oktobra 1977. godine (projektovanje znatno ranije), kada je položen kamen temeljac, a štampa „od Vardara pa do Triglava” izvestila o početku najveće investicije u Srbiji. Tada je rečeno da će biti završena za 18 meseci. Prvi voz je kroz stanicu trebalo da prođe 1. maja 1979. godine.

Kako je je zamišljeno, trebalo je da u jednom času primi deset hiljada putnika i bude „dovoljno velika za ceo 21. vek”. Projekat koji nije imao uzor u tadašnjoj arhitekturi od početka je delio stručnjake, o čemu svedoči i podatak da je Savet za urbanizam Beograda još 1971. godine konačno projektno rešenje doneo nakon sedam i po sati burnog većanja.

Buduća železnička stanica „Beograd – centar” je osmišljena da bi se izmestila Glavna stanica iz „savskog amfiteatra”. Taj cilj ni do danas nije izgubio na značaju. Postojeća glavna stanica ometa razvoj Beograda, koji bi njenim izmeštanjem dobio 80 hektara najatraktivnijeg zemljišta. Po nekim procenama, izgradnja u „savskom amfiteatru” danas bi generisala i do 20 milijardi evra.

Takoreći još na početku je bilo jasno da vozovi kroz Prokop neće krenuti maja 1979. godine. Radovi su zbog nestašice para obustavljeni 1980. godine, potom nastavljeni, da bi se u maju 1984. pojavila dilema – nastaviti izgradnju za tadašnje prilike preskupog poduhvata ili dići ruke. 
Zbog prazne republičke kase, železnice i Beograda (finansijeri po 33,33 odsto), radovi tokom osamdesetih godina u više navrata počinju, pa staju, a gradilište se konzervira. Ipak, šine su postavljene, a stanična zgrada još nije izgrađena. Prokop se ipak uključuje u železničke tokove ne samo na teritoriji Beograda već i bivše velike Jugoslavije. Time je rasterećen stari železnički most, preko kojeg je vodila do tada jedina železnička veza između severa Evrope, juga kontinenta i dalje ka istoku. Tako glavni grad sa nedovršenim Prokopom, kao čvorištem „Beogradskog železničkog čvora”, dobija prigradsku železnicu – između Pančeva, Resnika i Batajnice. Izgrađena je i podzemna stanica „Vukov spomenik” u kojoj će se metro, kao i u Prokopu, ukrštati sa prigradskom železnicom.

Prokop ponovo postaje aktuelan početkom devedesetih godina. Izgradnja je nastavljena, ali je usledio raspad Jugoslavije, a potom i sankcije. Gradilište je ponovo opustelo, do 7. jula (Dan ustanka Srbije) 1996. godine, kada ga pritiskom na dugme otvara tadašnji premijer Mirko Marjanović, u pratnji Slobodana Miloševića. Radovi kreću punom parom. Iznad koloseka je izgrađen najveći deo ploče za budući poslovno-komercijalni centar.

Već u to vreme strani investitori počinju da se raspituju za mogućnost gradnje komercijalnog centra. Interesenti stižu iz Grčke, Nemačke, Francuske, pa i Kine. Tadašnje uredništvo našeg lista, priča se na ideju Mirjane Marković, pokreće inicijativu da se u Prokopu izgradi kineski centar, što bi povećalo privrednu saradnju i trgovinsku razmenu između dve zemlje i učvrstilo naše prijateljstvo.

Ponovo nas stižu sankcije, a potom i bombardovanje. Sledi obnova porušenih mostova i pruga, zbog čega Prokop po ko zna koji put pada u zapećak.

Beograd, kao suinvestitor, ima sve manje razumevanja za ulaganja koja ne daju vidljive rezultate. Železnica ne odustaje, i početkom 2005. raspisuje međunarodni konkurs za izbor investitora koji će završiti stanicu, a zauzvrat dobiti pravo gradnje na prostranoj ploči. Na konkursu pobeđuje mađarska kompanija „Trigranit”. Pregovori su ipak propali, zbog dodatnih uslovljavanja te kompanije. Ovaj strani investitor je tada ukazao na kapitalnu grešku u projektu Prokopa – nije predviđen prostor za parking.

„Železnice Srbije” nakon toga posao nude drugoplasiranom „Energoprojektu”. Sve je dogovoreno, ali vlada Srbije nije dala saglasnost na ugovor. Kako je nedavno za naš list izjavio Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu, ne postoji zakonska osnova da se privatnicima ustupi ploča na kojoj treba da bude izgrađen poslovno-komercijalni centar. Prema mišljenju Mrkonjića, inače najvećeg pobornika završetka Prokopa, logičnije je da država samostalno finansira kompletiranje stanice i izgradnju pratećih sadržaja koji će doneti znatan prihod. Nakon toga sledi oslobađanje „savskog amfiteatra”.


Bez štednje nema kredita
Narodna banka ukinula obaveznu rezervu banaka za pozajmice iz inostranstva da bi one odobravale više dinarskih kredita
 
 
Ni u jednoj zemlji u okruženju štediše nemaju sigurnost kakva im je obezbeđena u Srbiji, izjavio je guverner Radovan Jelašić na jučerašnjoj konferenciji za novinare. Najava da će država razmatrati mogućnost da poveća sadašnji iznos osiguranih štednih uloga do 3.000 evra doprinela bi, tvrdi guverner, jačanju poverenja građana u bankarski sistem, iako su domaće banke visoko solventne i likvidne.

Narodna banka Srbije odlučila je da ukine obaveznu rezervu za pozajmice iz inostranstva i time rastereti banke za oko 350 miliona evra, što će im omogućiti da odobravaju više dinarskih kredita, a srpska valuta će postati traženija. Nove mere NBS važe retroaktivno od 1. oktobra.

Jelašić je na konferenciji za novinare ponovio da je srpski bankarski sektor dobro pripremljen za eventualne udare globalne krize.

U Srbiji se informacije o događajima na svetskom finansijskom tržištu, naglasio je guverner, prenose netačno i delimično. Tako se „stvara neosnovana tenzija, pa je došlo i do određenog smanjenja depozita građana u bankama”. Guverner nema podatke o tome koliko je do sada podignuto štednih uloga, ali je upozorio da Srbija ne bi trebalo da sama sebi „kopa jamu”. Jer, kako je objasnio, manji obim depozita u bankama znači i skuplje kredite i manje pozajmica privredi i građanima. „Novac sklonjen sa strane ne samo da ne zarađuje, već ga jede inflacija, koja je u evrozoni 3,6 odsto godišnje.”

Nove mere NBS ne idu na teret stabilnosti bankarskog sektora, a za banke znače trenutno rasterećenje, premda će, uprkos tome, teško obezbediti isti obim kredita kao do sada. Euribor je i dalje visok, bankarske marže u zemljama u regionu su drastično povećane. Uz to, mogućnost pristupa čak i centrala svetskom finansijskom tržištu je znatno limitirana.

Obim novih kredita zavisiće pre svega od raspoloživosti inostranih izvora, koje je kriza prepolovila, kao i domaće štednje koja će biti najvažniji izvor pozajmica u budućnosti.

– Vreme jeftinih kredita se zadugo neće vratiti. Dinarski krediti će biti mnogo popularniji, jer nisu direktno pogođeni efektima krize na finansijskom tržištu. Cena tih zajmova zavisiće isključivo od nas. Niža inflacija i referentna kamatna stopa obezbediće jeftinije dinarske kredite i to bez devizne klauzule – istakao je Jelašić i dodao da su neke zemlje prestale da daju kredite sa valutnom klauzulom..

B. Dumić

----------------------------------------------------

Obavezna rezerva za devize građana ostaje

Do sada je na kredite banaka iz inostranstva obračunavana devizna rezerva od 45 odsto, a na zaduživanje kompanija za lizing po 20 odsto.

Obavezna rezerva od 40 odsto na devizne uloge građana koju banke drže kod NBS ostaje neizmenjena.

Menja se i struktura polaganja obavezne rezerve banaka: umesto 90 odsto u devizama i 10 odsto u dinarima, sada je 80 odsto deviznih i 20 odsto u dinarima.

-------------------------------------------

Nove mere jačaju dinar

Mere koje je juče donela Narodna banka radi poboljšanja likvidnosti bankarskog sektora imale su pozitivan efekat na stabilnost međubankarskog deviznog tržišta. U prepodnevnoj trgovini između banaka dinar je ojačao za jedan procenat. Do 12.30 časova realizovan je promet od 224,7 miliona evra i formiran kurs za danas od 82,68 dinara za evro, a poslepodnevno trgovanje počelo je po kursu od 82,22 dinara za evro.

– Dinar će i dalje plivati, ali sada u nemirnim vodama. Fluktuacije dinara prema evru u poslednjih tri do šest meseci su manje od nekih drugih stranih valuta, a Narodna banka se već navikla da upravlja u takvim uslovima – rekao je Jelašić.


Cvetković: Obezbeđen novac i za radove na Koridoru 10
Beograd - Potpisivanje Protokola o nastavku izgradnje železničke stanice Prokop simbolično označava intenziviranje radova na Koridoru 10, a suštinski znači da je obezbeđen početni iznos sredstava neophodnih za nastavak radova.


Ideja je da naše pruge budu u mogućnosti da propuštaju vozove znatno većom brzinom nego što je to sada slučaj - izjavio je juče posle potpisivanja Protokola premijer Srbije Mirko Cvetkvić.

Prema njegovim rečima, veoma je važno da se obezbedi neometano funkcionisanje kako putničkog, tako i teretnog saobraćaja gde potencijali nisu maksimalno iskoriščeni.

- Za razliku od putnog Koridora 10, koji bi trebalo da bude završen do kraja mandata ove Vlade, izgradnja železničkog koridora će potrajati znatno duže. U svakom slučaju, idemo u tom pravcu i odlučni smo da izgradnjom odgovarajuće infrastrukture postane privlačna destinacija za strane i domaće ulagače - naglasio je Cvetković.

Ministarka za Nacionalni investicioni plan, Verica Kalanović, potvrdila je da će iduće godine biti gotov detaljan plan za završetak železničkog čvora na Prokopu. Ona je istakla da je procenjena vrednost investicije oko 35 miliona evra, ali da tačan iznos troškova tek treba da se utvrdi.

- Vlada Srbije za završetak železničke stanice Prokop obezbediće 50 miliona evra, a Grad Beograd još 22 milona evra - rekao je Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu. On je podsetio da dug Energoprojektu za ranije obavljene radove iznosi oko 15 miliona evra.

Generalni direktor Železnica Srbije Milanko Šarančićistakao je da su Vlada Republike Srbije, Grad Beograd i železnički sistem Srbije pokazali spremnost da zajedničkim snagama pristupe realizaciji ovog projekta, i dodao da ovaj projekat ima veliki značaj za Srbiju, jer će ovo biti najvažniji saobraćajni čvor u ovom delu Evope.

- Planirano je da radovi na izgradnji Prokopa budu završeni za 18 meseci, a nakon toga bi trebalo da započne izgradnja 128.000 kvadrata poslovnog prostora iznad ploče koji će pripasti Energoprojektu, inače izvođaču radova, od čega će Železnicama pripasti 2.200 kvadrata. Osim toga, Energoprojekt će ispod ploče izgraditi još 25.000 kvadrata i steći pravo na 10.000 kvadrata komercijalnog prostora, a ostatak će koristiti Železnica - kazao je Šarančić.


Wall street: Raj za spekulante?
Volatilnost trgovanja na Wall Street-u kao i na većini svetskih berzi se nastavlja. Dobri poslovni rezultati Google, IBM, AMD.. nisu uspeli održati berzanske indexe na Wall Street-u u „zelenoj zoni“. Tokom trgovanja indexi su smenjivali svoj trend- išli iz crvenog u zeleni, i obrnuto.
Prilično visok nivo volatilnosti donosi priliku spekulantima za stvaranje kapitalnog dobitka za veoma kratko vreme, ali naravno uz prisustvo visokog nivoa rizika.

Od akcija vredne pomena su akcije Google-a koje su posle dobrih Q3 rezultata nastavile da dobijaju na svojoj vrednosti.
 

Promena cena akcija finansijskog sektora:

   City Group -6,42%
   JP Mogran -2,86%
   Bank of America Corporation -4,16% 
   Goldman Sachs +1,69%
   Wachovia -7,44%
   AIG -13,58%



Promena cena akcija ostalih sektora: 
Internet:
   Yahoo Inc. -0,69%
   Google +5,53%

Tehnološki sektor:
   IBM -0,81%
   AMD +2,18%
   Microsoft Corporation -1,07%
   Cisco Sys +0,90%
   Apple -4,41%
   Intel Corporation -2,39%
   Dell Inc. -1,29%

Aluminijum:
   Alcoa -3,36%

Industrija:
   General electric -1,31%

Auto industrija:
   General motors +0,47%
   Ford Motor +7,05%
   Toyota Motors -0,12%

Nafta i gas:
   Exxon Mobil Corp. -2,03%
   Chevron Corp. -1,19%
   British petroleum -0,32%

Avio saobraćaj:
   Boeing Co. -0,54%
   United Technologies Corp. -4,10%


Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

   DJIA -1,41%
   NASDAQ -0,37%
   S&P500 -0,62%


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta