Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
NBS ukinula obaveznu rezervu za pozajmice iz inostranstva
NBS odlučila je da ukine obaveznu rezervu koja se u centralnu banku polaže za pozajmice iz inostranstva i to retroaktivno od 1. oktobra, kaže Radovan Jelašić.

Do sada je na kredite banaka iz inostranstva obračunavana devizna rezerva od 45 odsto, a na subordinirani kapital i na zaduživanje kompanija za finansijski lizing po 20 odsto. Obavezna rezerva od 40 odsto na devizne depozite građana ostala je neizmenjena.

Jelašić je na konferenciji za novinare rekao da se nada da će se uskoro promeniti uslovi na svetskom fiansijom tržistu zbog kojih je NBS ukinula obaveznu rezervu na zaduženja u inostranstvu.

Jelašić je objasnio da je NBS donela mere koje će značiti trenutno rasterećenje za banke, pošto će omogućiti jeftinije zaduživanje u inostranstvu, ali teško da će obezbediti isti obim kredita kao do sada.

Posebna mera se odnosi na promenu strukture polaganja obavezne devizne rezerve, pa će umesto dosadašnjih 90 odsto u devizama i deset odsto u dinarima, biti 80 odsto u devizama i 20 odsto u domaćoj valuti, što će osloboditi oko 350 miliona evra u korist banaka i omogućiti veću tražnju za dinarima i više kredita u dinarima, rekao je on.

Guverner je naglasio da mere NBS ne idu na teret stabilnosti bankarskog sektora, navodeći da nove mere neće obezbediti isti obim kredita kao i do sada, pošto je euribor i dalje visok, mogućnost pristupa novcu je ograničena, čak i centralama banaka i biće potrebno više vremena da tržište kapitala profunkcioniše.

Obim obezbeđivanja novih kredita zavisiće od raspoloživosti i cene inostranih izvora, koji su bili polovina izvora do sada, kao i od domaće štednje, koja će u bliskoj budućnosti biti najvažniji izvor kreditiranja, dodao je on.

Jelašić je istakao da se vreme jeftinih kredita i agresivnih ponuda finansiranja neće zadugo vratiti, da će dinarski krediti značajno dobiti na popularnosti, a njihova cena zavisiće od inflacije, pošto niža inflacija znači nižu referentnu kamatnu stopu i jeftinije kredite.

Prema njegovim rečima, očekuje se i da će banke ponuditi znatno atraktivnije kamate na uložena sredstva.

Jelašić je istakao da se u Srbiji informacije o događajima na svetskom finansijskom tržištu prenose netačno i delimično, stvara se neosnovana tenzija, pa je došlo i do određenog smanjenja depozita građana u bankama.

On je objasnio da manji obim depozita znači i skuplje kredite i manje kredita privredi i građanima, kao i da novac "sklonjen sa strane", ne samo da ne zarađuje, već ga "jede" inflacija, koja je u evro zoni 3,6 odsto godišnje.

Srpski bankarski sektor je dobro pripremljen za eventualne spoljne izazove, naglasio je Jelašić i dodao da NBS nije protiv povećanja sume osiguranog depozita, iako ta mera nije neophodna zbog visoke solventnosti i likvidnosti banaka.


Nemačka odobrila 500 mlrd. € pomoći
Gornji i donji dom nemačkog parlamenta odobrio 500 milijardi evra (675 milijardi dolara) za spasavanje finansijskih tržišta zemlje

Plan, koji je predložila vlada kancelarke Angele Merkel, deo je usklađenog spasilačkog napora država evrozone suočenih sa nervoznim i krajnje nestabilnim tržištima i očekuje se da će biti ratifikovan i primenjen do početka trgovanja u ponedeljak.

"Ratifikovanjem tog dokumenta moramo, najbrže što možemo, da stvorimo osnovu za smirivanje situacije na tržištima”, rekla je Merkelova.

Nemački paket predviđa pozajmice bankama do 400 milijardi evra. Oko 80 milijardi evra je namenjeno rekapitalizaciji banaka i ako bude potrebno, kupovini rižične imovine. Na bankarske garancije ide preostalih 20 milijardi.

Smatra se da je ova suma maksimalna i da neće biti potrošena ako se finansijska kriza smiri.

Merkel naglašava da neće biti "plaćanja bez vraćanja." Banke kojima traba pomoć u kapitalu moraće da se slože sa uslovima vlade koji mogu da uključuju ograničenja plata rukovodećeg osoblja i određivanje politike pozajmljivanja.

Nemački ministar ekonomije Mihael Glos je insistirao da plan nemačke Vlade ima za glavni cilj da zaštiti građane, a ne bankare.

"Nema mesta za pesimizam. Upravo suprotno. Mi možemo da rešimo taj problem", naglasio je on.

Nakon što je odobrenje izglasano, dokument je neuobičajenim putem, da bi se uštedelo na vremenu, putem i-mejla, vraćen na potpisivanje u kancelarije nemačke Vlade, koje su udaljene nekoliko stotina metara.


Malo, ali sigurno za štediše
U VEĆINI zemalja članica Evropske unije garancije na štednju građana u bankama povećane su na 50.000 evra kako bi se predupredile moguće negativne posledice globalne finansijske krize na stanovništvo. To je otvorilo raspravu da li bi i naša vlada mogla da reaguje slično, odnosno da podigne limit od 3.000 evra, koliko trenutno garantuje kao isplatu u slučaju da neka od banaka u Srbiji gde su građani uložili svoj novac ode u bankrot.
Nadležni u Vladi, a pre svih Ministarstvo finansija, uporno je da postojeći limit ne treba menjati. Kako kažu, banke raspolažu dovoljnom količinom novca i sigurno neće zapasti u probleme zbog kojih bi građani mogli da trpe bilo kakvu štetu.
- Mi jednostavno ne moramo da se ponašamo kao oni koji su generatori postojeće krize na svetskom finansijskom tržištu - izričit je državni sekretar u Ministarstvu finansija Slobodan Ilić. - Evropski bankarski sektor je daleko od likvidnosti koju imaju srpske banke. U poslednje dve godine NBS je donosila mere koje su izuzetno restriktivne i naterala je banke da se masovno dokapitalizuju. Zatim, i obavezna rezerva od preko 40 odsto na depozite i kredite u evrima, koje su među najvišim u Evropi, znatno je poskupela kredite, što je uticalo da nam bankari budu nezadovoljni, ali i da imamo to da se više od trećine bankarske aktive nalazi u kešu kod Narodne banke Srbije ili u njenim hartijama od vrednosti.
On podseća i da je država, u prvoj polovini ove godine, dokapitalizovala Agenciju za osiguranje depozita sa deset miliona evra.
- Građani sa zakonski utvrđenom sumom depozita koju država osigurava mogu da budu apsolutno sigurni - naglašava Ilić. - Ne treba zaboraviti da više od 80 odsto depozita spada u grupu onih do 3.000 evra. Oko 13 odsto štednih uloga je od 3.000 evra do 5.000 evra, a sedam odsto depozita je preko 5.000 evra.
Depoziti u srpskim bankama rastu iz godine u godinu. Devizna štednja je već preko 5,6 milijardi evra, a procenjuje se da će bankari godinu završiti i sa čitavih šest milijardi evra. Na dinarskim štednim računima ima više od 11 milijardi evra.
Srbija, prema tvrdnji državnog sekretara Ministarstva finansija, ne raspolaže finansijskim potencijalom koji bi omogućio da se postojeća garancija na depozite podigne sa postojećih 3.000 evra na čak 20.000 evra, koliko traži deo opozicije u Skupštini Srbije.
- Bilo bi dobro kada bi Srbija imala sredstva za garancije depozita do 20.000 evra, ali i sa ovom osiguranom sumom građani mogu da budu potpuno sigurni - zaključuje Ilić.

KRIZA STIGLA I DO MAĐARSKE
U prve dve nedelje oktobra, iz investicionih fondova u Mađarskoj je povučeno 119 milijardi forinti, a panika je zahvatila i male akcionare. Štediše još veruju bankama, mahom u stranim rukama, ali je i u njima više bilo podizanja novca nego novih uloga. Mađarska nacionalna banka je zatražila hitnu pomoć Evropske centralne banke kako bi se zaustavio nagli pad vrednosti mađarskih državnih akcija i kurs forinte. Spasonosni pojas je stigao u vidu pet milijardi evra kredita, koji je odmah ubačen u finansijski krvotok Mađarske. Posle toga kurs evra je pao sa 270 na 250 forinti. Injekcija je, dakle, oživela pacijenta, ali to nikako ne znači da je bolesnik ozdravio, kažu mađarski stručnjaci.

OKRUŽENJE
U REGIONU, najviše sredstava osigurava Makedonija. Tamo se u stoprocentnom iznosu garantuju depoziti do 10.000 evra, a sa 90 odsto štedni ulozi od 10.000 do 20.000 evra.
Hrvati garantuju depozite do 14.000 evra.
Crna Gora svojim građanima garantuje depozite u bankama do 5.000 evra, BiH do 3.800 evra, a Albanija 5.500 evra.


Južna Koreja ubacuje 130 mlrd USD u svoj finansijski sistem

Južnokorejska vlada je obavestila danas javnost kako je obezbedila 130 mlrd USD kao pomoč u stabilizaciji svog finansijkog sistema.

Južnokorejski ministar finansija Kang Man-Soo izjavio je da će vlada kroz injekcije kapitala i državne garancije u vrednosti od 130 mlrd USD pokušati ublažiti finansijsku krizu koja se prelila i na azijski kontinent, a najavio je i donošenje drugih mera. Južnokorejska valuta won je u ovoj godini izgubila gotovo trećinu svoje vrednosti u odnosu na dolar te je na najnižem nivou od azijske finansijske krize, a strani su ulagači prodali rekordnih 30 biliona wona lokalnih akcija.

Smatra se da će vladine mere smanjiti paniku koja vlada na južnokorejskom tržištu kapitala, te očekuju da će tamošnja središnja banka uskoro smanjiti kamatne stope kako bi se povećala domaća potražnja. Članovi južnokorejske vlade također su izjavili kako za sada neće preuzeti udele u domaćim bankama, ali ako bude potrebno razmotriće se i ta opcija, kao i davanje garancije na depozite.



Krišto: Svetska ekonomska kriza utiče na privatizaciju
Generalni direktor beogradskog Aerodroma "Nikola Tesla" Bojan Krišto izjavio je da će svetska finansijska kriza imati uticaj i na visinu privatizacionog prihoda.

Krišto je Tanjugu rekao da bi tender za izbor privatizacionog savetnika za prodaju oko trećine vlasništva aerodroma trebalo da bude raspisan do kraja ove ili početkom naredne godine. On je objasnio da je u nadležnosti Agencije za privatizaciju da pokrene raspisivanje tendera za izbor privatizacionog savetnika i podsetio da će Aerodrom biti privatizovan kroz javnu ponudu akcija, što podrazumeva reorganizaciju preduzeća, promenu statusa, unapređenje zakonskog okvira i jasan plan razvoja koji će investitorima dati sigurnost da će uloženi novac biti vraćen i multiplikovan.

"Procenat Aerodroma koji će biti privatizovan pre svega zavisi od Vlade Srbije, a neke predloge daće i privatizacioni savetnik", ukazao je Krišto i dodao da su najrealnija očekivanja da bude privatizovano između 30 i 32 odsto.
"Ideja je da 15 odsto dobiju građani, da 15 odsto bude inicijalna javna ponuda i da preostala dva-tri procenta dobiju sadašnji i bivši zaposleni", rekao je on.

Krišto je ocenio da je model privatizacije, koji je predložen za Aerodrom, dobar iz više razloga - prvo, stimulisaće se rast berze, što je izuzetno važno za Srbiju jer je naša berza relativno mala, a s druge strane, kada preduzeće dobije privatnog vlasnika, onda više nema prikrivanja rezultata poslovanja.
Povodom odlaganja privatizacije "Jat ervejza", Krišto je ukazao da je to preduzeće najveći klijent Aerodroma, "i svaka promena u 'Jat ervejzu' i dobra i loša utiče na rad našeg preduzeća, odnosno na vrednost preduzeća u postupku privatizacije".
"Trenutno je u postupku izrada Strategije Vlade Srbije za unapređenje poslovanja 'Jat ervejza'. Ukoliko se ova strategija bude efikasno implementirala, sigurno je da će to uticati da vrednost Aerodroma 'Nikola Tesla' bude još veća nego što je planirano", kazao je on.
Takođe, u najkraćem periodu očekujemo liberalizaciju tržišta, što će dramatično poboljšati uslove putovanja za putnike, a samim tim uticaće i na vrednost preduzeća, rekao je direktor Aerodroma.

Krišto je podsetio da je tender za kargo operatera za korišćenje postojećeg kargo terminala na aerodromu trebalo da bude raspisan u septembru, što se nije dogodilo, "tako da će rokovi biti malo pomereni, ali očekuje se da će i to biti rešeno u narednom periodu".
Krišto je ocenio da je dobra odluka Vlade Srbije da počne primenu Prelaznog trgovinskog sporazuma sa EU i paralelno sa tim da jednostrano počnu da se primenjuju i drugi sporazumi, zato što će na taj način najveću korist imati građani Srbije.
Naši građani plaćaju aviokarte i do 100 odsto više nego što bi one koštale da je tržište liberalizovano. Aerodrom "Nikola Tesla" sprema paket mera kojima bi privukao veliki broj "lou kost" aviokompanija u trenutku kada bi trebalo da se donese odluka o liberalizaciji tržišta, kazao je Krišto.


Srbija će izgubiti 150 miliona evra zbog primene sporazuma s EU
Srbija će u 2009. godini naplatiti 150 miliona evra manje carina zbog primene Prelaznog trgovinskog sporazuma sa EU, ali će to nadoknaditi rastom proizvodnje, ocenjuju u Kabinetu potpredsednika vlade za evropske integracije.

Savetnik potpredsednika Vlade Srbije zadužen za privredu i finansije Goran Radosavljević kazao je za agenciju Beta da će smanjenje carinskih prihoda u prvoj godini primene sporazuma biti oko 130 miliona evra za industrijske proizvode i oko 20 miliona evra za poljoprivredne.

Ukupni gubici će, ocenio je međutim, biti tri do četiri puta manji od početnih pošto se očekuje da na osnovu rasta proizvodnje i većeg uvoza sirovina biti naplaćeno više poreza na dodatnu vrednosti (PDV) i carine.


Na ICT sajmu u Dubaiju sedam firmi iz Srbije
Beograd - Na sajmu informacionih i komunikacionih tehnologija u Dubaiju, koji je juče otvoren a završava se 23. oktobra, učestvuje sedam firmi iz Srbije, najavila je juče Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza


SIEPA prvi put organizuje učešće domaćih firmi na jednom od najvećih sajmova informacionih tehnologija u svetu, Gajteks tehnolodži vik. „Glavni cilj nastupa je promocija srpskog ICT sektora kao dobre investicione lokacije i predstavljanje domaćih kompanija i njihovog izvoznog potencijala“, ističe SIEPA. Na nacionalnom štandu Srbije, površine 108 kvadratnih metara, predstaviće se Belit (softver i hardver vezan za fiskalne kase i POS terminale), Benet Kernel (aplikacije za mobilne telefone), Bio IRC (softver za medicinsku dijagnostiku), Logo (softver i hardver za mrežnu integraciju). Učestvovaće i ProZone (softver za upravljanje i arhiviranje dokumenata i projekata), Europoint Sistems (softver za praćenje stanja na berzama i bankarskih transakcija) i Srpski softverski klaster.


Vladine mere za finansijski sektor
Beograd -- Kako B92 saznaje u Vladi Srbije, premijer Mirko Cvetković objaviće u ponedeljak paket mera za jačanje finansijskog sektora Srbije
 
Te mere su usmerene ka bankarskom sistemu i odnose se na olakšice koje bi trebalo da pomognu bankama i građanima da lakše prebrode svetsku finansijsku krizu. Vlada Srbije bi trebalo da predloži Skupštini na usvajanje paket mera kojima bi se između ostalog, ukinula carina na uvoz automobila i porez na štednju u bankama.

Takođe, bile bi smanjene i carine na uvoz mobilnih telefona.
Premijer Cvetković obelodaniće ove mere, posle sutrašnjeg sastanka sa privrednicima, posvećenog jačanju konkurentnosti domaće privrede.

Savetodavno sa MMF-om

Vlada Srbije ostaje pri stavu da će sa Međunarodnom monetarnim fondom razgovarati o novom aranžmanu, ali samo u smislu savetodavne, a ne finansijske pomoći, rečeno je Tanjugu u srpskoj Vladi.

Premijer Srbije Mirko Cvetković najavio je da će MMF učestvovati u izradi budžeta za narednu godinu, precizirajući da je to važno ne samo zbog smanjenja javne potrošnje, već i da bi se privukli strani investitori.

Prema najavama delegacije Vlade Srbije, delegacija MMF-a bi trebalo da doputuje u Beograd 28. oktobra. Inače, na inicijativu guvernera Jelašića, Srbija je u martu 2007. otplatila poslednjih 200 miliona, od ukupnog duga MMF-u od 950 miliona dolara.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta