Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
SAD: Duboki koreni krize
Amerika je poslednji put 1971. godine imala trgovinski suficit sa svetom, a od tada do danas njen deficit dostiže nesagledive razmere
 
Njujork – Koliki će biti krajnji račun sloma hipotekarnog i finansijskog tržišta Amerike – za sada se samo naslućuje. Po jednima, umerenim proceniteljima, oko četiri, dok drugi, nešto pesimističniji, tvrde i svih devet hiljada milijardi dolara. Tu cenu platiće ne samo akcionari propalih banaka i finansijskih organizacija, već i svi koji su se upetljali u to kolo špekulanata. Da nevolja, međutim, bude veća, pošto svetska ekonomija sve više liči na sistem spojenih sudova, srazmeran deo tog američkog kraha iskusiće privreda i građani cele planete. Neko više, drugi manje, ali ceh mora da se izmiri.

Da li će Američkim federalnim rezervama, predsedniku Džordžu Bušu i ostalima iz nomenklature vlasti poći za rukom da posrnulim gigantima Volstrita pomognu sa 700 milijardi dolara i time donekle povrate poverenje u poljuljan sistem i ublaže posredne razorne posledice – ostaje da se vidi. I izbori su blizu. Ali, bez obzira na sve, američkoj privredi „smeši se” sasvim izvesna recesija. Koliko duga? Na to pitanje moraće da odgovore ne samo američki, već i stručnjaci najbogatijih zemalja, ali i njihovi rukovodeći ljudi.

Novinarima iz Beograda, koji su prošle sedmice boravili u organizaciji Inteza banke u Njujorku, pojedini finansijski analitičari objašnjavali su da Amerika sa svim svojim resursima ne može sama da se iskobelja iz ovog živog blata. Kao nekog ko bi joj mogao pružiti slamku spasa oni vide organizaciju najbogatijih zemalja sveta – G7. Ako od njih, solidarno, ne dođe pomoć, Americi i njenoj privredi „ne gine” recesija od najmanje pet godina. Naravno, ako Bušu i ostalima iz „ekipe” prođe prva pomoć od 700 milijardi dolara. Svejedno kako je dinamički rasporede. 

Ako se bogati solidarišu sa Amerikom i pomognu joj da kola iščupa iz gliba, recesija bi mogla da se svede na sasvim podnošljivih 18 meseci. Problem je, međutim, što tih „ako” ima malo više nego što aktuelna teška situacija može da izdrži. Americi i njenim prijateljima sa obe strane dva okeana vreme nije saveznik. Valja povlačiti najjače poteze, kojima se ni u kom slučaju ne sme izazvati požar u sopstvenoj avliji. Jer, konačno, ni Amerikanci, kada im je išlo, nisu delili zaradu od pregrejanog hipotekarnog tržišta.

Pojedini analitičari tvrde, međutim, da se ovako nešto moglo očekivati. Bilo je pitanje samo vremena kada će prenapumpani balon pući. Podsećaju da je još početkom osamdesetih predsednik Džimi Karter na sličan način, kao što sada čini Buš Mlađi, nacionalizovao „Krajzler”, a kada ga je oporavio – prodao ga je na berzi. Tome, kažu, valja dodati i činjenicu da Amerika još od 1971. više ne vodi računa o svom trgovinskom bilansu. Sve do te godine imala je suficit. Od tada do danas deficit joj raste neslućenom brzinom. I to neko mora da plati.

Amerika, kao lokomotiva svetskog privrednog rasta, na mnogim elementima realne ekonomije već godinama gubi utakmicu sa takmacima poput Kine, Japana ili Nemačke. Potpisnik ovih redova uverio se svojim očima ko čini bar polovinu njujorškog voznog parka, čak i među žutim taksistima (japanski automobili), a da u prodavnicama robe široke potrošnje – odeća, obuća, kompjuteri, igračke… nema artikla koji nije proizveden u Kini. Sve je „Made in China”. To, razume se, nikome ne smeta, jer je Amerika svoje pogone prenela u Kinu, gde su troškovi, ne samo za nadnice, neuporedivo manji nego kod kuće.

Da sa Amerikom i njenim paradoksima nije sve kao u lepom snu analitičari kao kuriozitet navode primer o plati prvog čoveka „Meril Linča”, koji je lane zaradio 83 miliona dolara. Da li će i kolika biti otpremnina i pored sloma – možda i veća – tek će se videti. Ali, zato zdravstveno osiguranje nemaju ni sva deca.

I to je Amerika a ne Francuska, kako bogati i politički moćni Amerikanci umeju da se našale sa socijalno odgovornim društvima.


SAD berza: Rast finansijskog, pad tehnološkog sektora
Trgovanje u SAD-u dana 01.10. počelo je veoma oprezno uz iščekivanje konačne odluke Senata u vezi pomoći od USD 700 mlrd. Pod utiskom neizvesnosti, cene akcija na otvaranju su bile u padu i lagano su klizile dole tokom trgovanja. Kako je vreme odmicalo, tako se ponovo budila nada u pozitivnu odluku Senata, tako da su cene akcija bankarskog sektora krenule na gore, ali ipak nedovoljno da indexe DJIA, S&P, Nasdaq dovedu u "zeleno".
Do kraja trgovanja nije bila poznata odluka Senata.
 
Cene akcija finansijskog sektora:
  City Group +12,14%
  JP Mogran +6,27%
  Bank of America Corporation +8,94%
  Goldman Sachs +5,08%
  AIG +18,62%
 
Za razliku od dobrog rezultata finansijskog, većina ostalih sektora je zabeležila pad cena akcija:
  Microsoft Corporation -0,79%
  Intel Corporation -1,12%
  Dell Inc. -2,00%
  Yahoo Inc. -1,97%
 
Sve u svemu, promene index-a su sledeće:
  DJIA -0,18%
  Nasdaq -0,62%
  S&P -0,45%.
 
 
Pored tržišta akcija, zabeležene promene cena u sektoru roba su sledeće:
  Nafta- USD 98,65 (+0,1218%)
  Zlato- USD 874,60 (-1,4313%)
  Srebro- USD 12,64 (-1,0180%)
  Bakar USD 2,75 (-1,4160%)
 
 


SAD: Senat prihvatio Plan
Nakon dugih razgovora, Senat je u sredu uveče izglasao podršku Plana "spašavanja" posrnulog finanijskog tržišta.
Velikom većinom (74 "za" i 25 "protiv") izglasan je izmenjeni i dopunjeni Plan. Naime, uvedene su poreske olakšice i povećane su garancije Vlade na štedne uloge sa USD 100.000 na USD 250.000.
 
Novo glasanje u Predstavničkom domu zakazano je za petak i očekuje se da će određeni broj republikanaca koji su bili protiv Plana, sada glasati za dopunjenu izmenjenu verziju istog.


Otvaranje dobro počelo za Beogradsku berzu

Oko 10:30h, berzanski indexi imaju sledeće vrednosti:

Bivše SFRJ
BELEX15 (+0,66%)
CROBEX (+0,10%)
SBI20 (+0,63%)
BIRS (-0,69%)
SASX (-0,13%)
MBI10 (-0,50%)

Zapadna Evropa
FTSE (+0,78%)
CAC (+0,83%)
DAX (+0,12%)
ATX (+1,03%)
SMI (+0,86%)


Istočna Evropa
WIG (+0,13%)
BUX (+1,45%)
RTSI (-0,28%)
SOFIX (-1,95%)
BET (+1,63%)

Azija
Hang seng (+0,66%) close
Nikkei 225 (-1.88%) close

Amerika
DJIA (-0,18%) close
NASDAQ (-0,62%) close
S&P (-0,45%) close



BELEX15 oscilira oko nule +/- 0,7%
Oko 11:30h, berzanski indexi imaju sledeće vrednosti:

Bivše SFRJ
BELEX15 (+0,76%)
CROBEX (-0,39%)
SBI20 (+0,42%)
BIRS (-0,63%)
SASX (-0,01%)
MBI10 (-0,85%)

Zapadna Evropa
FTSE (+1,03%)
CAC (+1,20%)
DAX (+1,06%)
ATX (+0,95%)
SMI (+1,16%)


Istočna Evropa
WIG (+0,45%)
BUX (+1,70%)
RTSI (-0,28%)
SOFIX (-2,55%)
BET (+1,63%)

Azija
Hang seng (+1,08%)
Nikkei 225 (-1.88%) close

Amerika
DJIA (-0,18%) close
NASDAQ (-0,62%) close
S&P (-0,45%) close


BELEX15 probio 990 poena
Oko 12.40 indexi imaju sledece vrednosti
 
Bivše SFRJ
BELEX15 -0,98%
CROBEX -0,40%
SBI20 -0.05%
BIRS -0,63%
SASX -0,01%
MBI10 -0,85%

Zapadna Evropa
FTSE +1,52%
CAC +1,06%
DAX +0,92%
ATX +0,79%
SMI +1,11%


Istočna Evropa
WIG -0,02%
BUX +1,58%
RTSI -0,28%
SOFIX -3,66%
BET +1,63%

Azija
Hang seng +1,08% close
Nikkei 225 -1.88% close

Amerika
DJIA -0,18% close
NASDAQ -0,62% close
S&P -0,45% close


BELEX15 SE ZADRŽAO NA 992.99
Oko 13.40 indexi imaju sledece vrednosti

Bivše SFRJ
BELEX15 -0,61%
CROBEX -1,05%
SBI20 -0,29%
BIRS -1,26%
SASX +0,03%
MBI10 -0,94% close

Zapadna Evropa
FTSE +1,50%
CAC +0,97%
DAX +0,92%
ATX -0,19%
SMI +1,30%


Istočna Evropa
WIG -0,28%
BUX +0,92%
RTSI -0,31%
SOFIX -2,67% close
BET +1,34%

Azija
Hang seng +1,08% close
Nikkei 225 -1.88% close

Amerika
DJIA -0,18% close
NASDAQ -0,62% close
S&P -0,45% close


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta