Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kompanije muči pad prodaje i skupi krediti
Privreda u Srbiji oseća prenete efekte uticaja opšte finansijske krize. I to na više polja. Novac kojeg nema je skup, a svi oni koji su rast i razvoj svog poslovanja bazirali na ulaganjima potpomognutim bankarskim kreditima, moraće da sačekaju malo bolja vremena, kada će zajmovi biti povoljniji. Preduzeća muče i stagnacija i pad prodaje, kao i pomeranja kursa dinara naviše
 
 
Kriza uzima danak i kod uvoznika, pa i izvoznika. Kod prvih jer je evro poslednjih nedelja znatno ojačao, pa svi koji imaju obaveze prema inostranstvu znatno više moraju da izdvajaju dinara za dugovanja. Izvoznicima, kojima inače odgovara jak evro, od trenutnog kursa, narodski rečeno, imaju slabu vajdu, pošto im prodaja na tržištu robe široke potrošnje i u Srbiji i van granica stagnira, a ponegde čak beleži i pad.
U ovakvom rovitom stanju ekonomije poslovni planovi se neminovno koriguju, a investicije odlažu. Kako bi ublažili efekte opšte finansijske krize, na kompanijama je da podignu produktivnost i efikasnost. Međutim, u ovakvoj situaciji i država mora da bude svesna svoje uloge, a to je da obezbedi stabilnost, ali i da smanji troškove gde god može, ali i mora - u sektoru javne potrošnje.

Veselin Jevrosimović, generalni direktor „Komtrejda”
Panika gura kurs
- „Komtrejd” proizvodi softvere, ali uvozi hardvere, tako da nama ovo jačanje evra ne ide u prilog. Mislim da je pomeranje kursa izazvano psihološkim faktorima, ali šta će se dalje dešavati sa dinarom zavisiće od banaka i od toga kako se budu ponašale da umire situaciju, kao i od monetarne politike Narodne banke. Država treba da da maksimalni impuls privredi, tako što bi se liberalizovali zakoni i tržište. Nema rasta i razvoja ekonomije bez razvoja informatike.
Mislim da će do kraja ove godine doći do smirivanja situacije, s obzirom na to da je veliki broj država uložio dosta novca, počev od SAD, Francuske i Nemačke, tako da treba očekivati da će se to smirujuće odraziti na tržište.

Petrašin Jakovljević, generalni direktor „Metalca”
Pad prodaje
- Retko da sada postoji preduzeće koje ne oseća krizu u poslovanju. Sa svojim proizvodima prisutni smo i na svetskom tržištu. Prošle godine smo imali izražen rast tražnje i prodaje u Španiji i Francuskoj, međutim, u prvoj polovini ove godine imamo stagnaciju prodaje, da bi u ovom, drugom delu došlo i do pada. To se dešava uostalom i sa svom drugom robom široke potrošnje koja u svetu beleži pad prodaje od 30 odsto. Istu situaciju imamo i na tržištu Rusije, gde je od avgusta stagnacija tražnje, a gde smo svih ovih godina imali rast. Inače i na tržištu Srbije beležimo stagnaciju. Sve je manje novca za naše proizvode. Kada je reč o kreditima, neke kreditne linije smo ugovorili još ranije po dobrim uslovima, a koji se za sada nisu promenili. Ukoliko dođe do poskupljenja kreditiranja, sigurno je da će to neminovno usporiti i rast i razvoj.

Miroslav Miletić, generalni direktor „Bambi-Banata”
Otežano zaduživanje
- Iako su naznake svetske globalne recesije očigledno prisutne mnogo ranije nego što su definitivno najrazvijenije ekonomije to objavile, kod nas više niko ne može da kaže da naša ekonomija u razvoju neće osetiti prenete efekte globalne finansijske krize. Možda ne toliko do kraja godine koliko u narednoj godini koja će sigurno biti najteža u poslednjoj deceniji, zbog svih implikacija koje će se osetiti na skupljim kreditima. Mislim da smo pravovremenim potezima obezbedili ostvarenje nekih svojih razvojnih planova pod najpovoljnijim uslovima. Ali otežano zaduživanje sigurno će dovesti do odlaganja nekih nameravanih investicija, koje bi nam pomogle da podignemo sopstvenu produktivnost.

Mirko Todorović, vlasnik Modne kuće „Todor”
Psihoza čini svoje
- Postoje užasne teškoće. Svi poslovni ljudi koji se ozbiljno bave biznisom u Srbiji i u svetu i koji su višak sredstava plasirali u akcije, fondove i investicione projekte, a dovoljno je da pogledate tržište i vidite šta se dešava sa berzom, doživeli su katastrofu. Cena akcija izjednačila se ili je pala ispod nominalne vrednosti. Poskupeli su investicioni krediti, euribor je skočio. Generalno, psihoza je učinila svoje. Promet je pao preko noći, a kad se to dešava, potrošači se povuku, dinar beži u evro i svi čuvaju evro. Naravno, čim se čuvaju devize pada promet, što je slučaj poslednjih mesec dana. Direktno ova situacija najviše utiče na one koji imaju veliki kapital. Kroz višu cenu pogađa i sve one građane koji imaju manje novca, a mi delimo sudbinu naših potrošača. Državi je sužen manevarski prostor jer je psihoza prešla iz sveta.

Slobodan Vučićević, predsednik Uprave
„Droga Kolinske” Nedostatak novca
- Već sada, a naročito ako finansijska nestabilnost potraje, kompanije iz realnog sektora imaju probleme sa kreditima jer banke ne samo što ne odobravaju nove, već zbog sopstvenih problema ne daju refinansiranje starih kredita. Drugo, imamo i povećanje nelikvidnosti jer i dobavljači i kupci imaju isti problem - likvidnost, pošto svima u lancu nedostaje ono čega nema, a to je novac. Naravno, u ovakvom rovitom stanju ekonomije planovi se koriguju nadole, a investicije odlažu. Veliki problem je što skoro svi strateški partneri suočeni sa neizvesnom budućnošću tržišta oklevaju sa kupovinom domaćih kompanija, očekujući da njihova cena bude još niža. Pošto je očigledno da kriza ne može zaobići Srbiju, Vlada i Narodna banka bi trebalo da pomognu kako bi se održala stabilnost bankarskog sistema adekvatnim snabdevanjem banaka gotovinom za isplatu uloga građana, kao i što bi trebalo razmotriti garantovanje međubankarskih pozajmica po ugledu na EU. Vrlo je važno da nijedna banka ne bankrotira ovih dana kako bi se izbegla panika.

Aleksandar Radosavljević, generalni direktor „Karlsberg Srbije”
Umanjena potrošnja
- Osnovnim efektom finansijske krize u SAD i njegovog prenošenja u Evropu, a samim tim i u Srbiju, već je prisutna nesigurnost i zbunjenost u privrednim tokovima. Naime, veoma loše vesti iz SAD su dovele do smanjenja poverenja potrošača, tj. umanjene potrošnje radi suočavanja sa eventualnim teškoćama u kućnom budžetu. Veliki rast zaduživanja stanovništva postavlja otplatu rata kredita kao prioritet kod zaduženih, a ostali deo prihoda mora bolje da se rasporedi. Očekivanja su da će dalja zaduživanja stanovništva biti na manjem nivou zbog skupog novca na svetskom tržištu. Privreda će takođe daleko više voditi računa o daljem zaduživanju i investiranju i samo projekti sa čvrstim osnovama ostvarivanja profita će biti odobreni. Nadležne institucije mogu da pomognu tako što će čvrsto i kontinuirano raditi na smanjenju nivoa javne potrošnje, a sami privredni subjekti na podizanju produktivnosti i efikasnosti.


Dinar jači za 0,88 odsto
Dinar će danas ojačati za 0,88 odsto nakon pet dana slabljenja prema evru, tako da će zvanični srednji kurs biti 82,26 dinara za jedan evro.

Prema podacima Narodne banke Srbije, evro će u ponedeljak koštati 73 pare manje nego u petak, 17. oktobra, kada je srednji kurs iznosio 82,99 dinara za evro.
NBS je u petak uvela nove mere kojim ja likvidnost bankarskog sekora povećana za 350 miliona evra i koje su odmah imale pozitivan efekat na stabilnost međubankarskog deviznog tržišta i dovele do jačanja dinara.
Time je zaustavlje trend pada vrednosti dinara prem evru iz ove sedmice tokom koje je dinar oslabio 3,76 odsto prema evropskoj valuti.
Narodna banke Srbije je prošle i ove sedmice na međubankarskom tržištu prodala ukupno 160 miliona evra kako bi sprečila preterane dnevne oscilacije kursa i najavila da će koristiti i devizne rezerve ukoliko bude neophodno.
U 2008. godini dinar je najvišu vrednost dostigao 7. avgusta, kada je kurs bio 75,75 dinara za evro, a najslabiji je bio 12. maja, dan posle parlamentarnih izbora u Srbiji, kada se evro menjao za 83,87 dinara.


Srbiji će trebati i novac od MMF-a?
Beograd -- Da bi prevazišla posledice tekuće globalne finansijske krize, Srbiji će možda osim saveta biti potrebna i finansijska pomoć MMF-a, ocenjuje agencija Rojters


Manje balkanske zemljemogle bi da prebrode posledice finansijske krize samo uz savet Međunarodnog monetarnog fonda, dok bi Srbiji i Hrvatskoj, koje se oslanjaju na strane pozajmice, mogla biti potrebna i sredstva.

Kriza na tržištu kredita u svetu do sada je imala ograničen uticaj u regionu, navodi se u Rojtersovoj analizi ekonomskih prilika u zemljama zapadnog Balkana.

Strahuje se, međutim, da će svetski investitori izbegavati rizična mlada tržišta, što bi moglo da utiče na rast, bankarski sistem i da optereti budžete tih zemalja, dodaje se u analizi.

Stručnjak bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov je ocenio da bi "stendbaj" krediti pomogli Srbiji.

Uprkos značajnim deviznim rezervama, povećanje deficita u spoljnoj trgovini mogao bi da utiče na korekciju kursa i fiskalnu politiku u Srbiji, navodi Rojters.

U analizi se navodi da Srbija ima deficit tekućeg platnog bilansa od 18,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je spoljni dug dostigao 60 odsto BDP.

"Srbija mi se ne čini ranjivijom od Rumunije ili Turske", rekao je Tim Eš iz Rojal bank of Skotland.

Eš je, međutim, dodao da će Srbija možda morati da koriguje kurs i ocenio da bi imala koristi od podrške MMF-a platnom bilansu ili od "stendbaj" kredita.

U Hrvatskoj deficit tekućeg platnog prometa iznosi osam odsto, ali je spoljni dug dostigao 90 odsto BDP-a, što tu zemlju čini još jednim kandidatom za pomoć.

"Hrvatska je izložena rizicima, ali joj njena monetarna politika I velike devizne rezerve pružaju snažnu prvu liniju odbrane", rekao je stručnjak Unikredit banke za jugoistočnu Evropu Goran Saravanja.

Gligorov je rekao da osnovni parametri ukazuju na probleme u hrvatskoj ekonomiji, dok je Eš ocenio da bi "sposobnost da se privuku pare od MMF-a" bila korisna za Hrvatsku, pošto će i u toj zemlji možda biti potrebna korekcija kursa.


Beogradska berza: Signal laganog oporavka
Obim trgovanja povećan za 125,62 odsto. – Indeksi akcija u znatnom porastu
 

Trgovanje na Beogradskoj berzi je prošle sedmice bilo u znaku velikog povećanja prometa, zahvaljujući aktivnosti domaćih investitora, ali i u znaku porasta broja zaključenih poslova i oba indeksa akcija, što bi moglo da bude signal laganog oporavka iz najveće dosadašnje krize.

Konkretno, u 3.900 transakcija, što je za 47,17 odsto veći broj zaključenih poslova nego nedelju dana ranije, ostvaren je promet vredan 1,45 milijardi dinara, odnosno 17,7 miliona evra, što je za 125,62 odsto, odnosno 119,68 procenata više nego sedmicu pre.

U prometu je bilo 212 serija akcija, od kojih su 54 poskupele, a 71 je pojevtinila, što se neminovno odrazilo i na kretanje oba indeksa.

Tako je indeks najlikvidnijih akcija BELEX15 porastao za 89,47 poena, odnosno impozantnih 12,33 odsto – na 815,10 poena, što je, doduše, ispod startnog iznosa od 1.000 poena, dok je kompozitni indeks 100 odabranih akcija BELEXline povećan za 91,61 poen, odnosno 5,97 procenata, na 1.626,35 poena.

Podsećanja radi, maksimalne vrednosti ovih pokazatelja trenda kretanja cena akcijskog kapitala ostvarenih lane 2. maja bile su 3,335,20 poena (BELEX15), odnosno 5.007,34 poena (BELEXline), dok je minimalna vrednost indeksa najlikvidnijih akcija postignuta 10. oktobra, kada je iznosila 708,47 poena.

Strani investitori su u ukupnom prometu imali udeo od 38,52 odsto, što znači da su domaći ulagači i dalje daleko aktivniji.

U prometu akcija stranci su učestvovali 38,30 odsto, pri čemu je u kupovini tih papira njihov udeo skromnih 23,22 procenta, a u prodaji – dominantnih 53,39 odsto.


U prometu državnih obveznica stare devizne štednje udeo stranih investitora je bio 39,28 procenata, što svedoči da se trenutno radije opredeljuju za sigurnost plasmana u odnosu na potencijalnu kapitalnu dobit.

Procentualno, poskupljenja prošle sedmice bila su većeg intenziteta nego pojeftinjenja.

Konkretno, akcije Veterinarskog zavoda iz Subotice su poskupele za 48,27 odsto, na 728 dinara, akcije Globos osiguranja su skočile 34,35 procenata, na 884 dinara, a papiri beogradske „Laste” su uzleteli 32,33 procenta, na 1.191 dinar.

Akcije AIK banke su poskupele 27,94 odsto, na 3.402 dinara, dok su papiri „Galenika Fitofarmacije” skočili 26,98 odsto, na 3.680 dinara.

Negativni rekorder prošle sedmice s pojeftinjenjem od 46,31 odsto (na 16.107 dinara) bila je Čačanska banka, a vicešampion po pojeftinjenju od 31,39 procenata bio je GP „Napred”, čije akcije su pale na 3.705 dinara.

Zrenjaninski „Dijamant” je izgubio sjaj za 31,25 procenata, a njegove akcije su pale na 17.600 dinara.

Akcije novosadskog „Agrokopa” su pojevtinile 20 odsto (na 1.432 dinara), dok su papiri GP „Planum” pali za 17,98 procenata, na 2.350 dinara.

Interesantno je da dok se obim prometa akcija kojima je cena rasla može meriti u hiljada komada, obim trgovanja papirima koji su gubili na vrednosti kretao se od 298 komada (Čačanska banka), do sedam komada („Dijamant”), što svedoči o racionalnom ponašanju prodavaca, koji se nadaju da će vrednost njihove imovine moći znatno bolje da se unovči.

Prošle sedmice se najviše trgovalo akcijama „Soja proteina”, koje su promenile vlasnike za 191,6 miliona dinara.

Po atraktivnosti za investitore slede „Topola” iz Kikinde, čije akcije su prodate za 182,4 miliona dinara, AIK banka – 150,2 miliona dinara, „Energoprojekt holding” – 85,1 milion dinara i „Kozara” iz Banatskog Velikog Sela – 46,2 miliona dinara.

Najbolju prođu kod investitora imale su obveznice stare devizne štednje roka prispeća 2009. godine, kojima je ostvaren promet vredan čak 216,7 miliona dinara.


Wall Street: Ni Warren Buffett ne može vratiti poverenje investitorima?
Kriza nepoverenja podstaknuta novim lošim vestima iz SAD ekonomije kao da kod investitora dostiže kulminaciju.
 
Naime, nakon objavljivanja izveštaja iz Građevinskog sektora:
  - broj izdatih građevinskih dozvola u septembru doveo je do najnižeg nivoa u poslednjih 27 godina, dok je
  - broj započetih gradnji stanova na najnižem nivou u posednjih 17 godina,
samo su povećani nesigurnost i nepoverenje ulagača na Wall Streetu.
 
Prema svim pokazeteljima- potrošnja stanovništva kao i povećanje broja nezaposlenih ozbiljno ukazuju na dolazeću recesiju.
 
Nasuprot ovom stanju stoji "Prorok iz Omahe" Warren Buffett koji u svojoj kolumni u New York Times-u kaže "Strahuj kada su drugi pohlepni, budi pohlepan kada drugi strahuju".
Zapravo, njegovo mišljenje svodi se da vodeće američke kompanije neće propasti, već će imati značajan pad Dobiti, ali da će iste te kompanije za 5,10 odnosno 20 godina ostvariti snažan rast Dobiti. Takođe Buffettt se ne usuđuju prognozirati kretanje tržišta kapitala u kratkom vremenskom periodu, ali mišljenje je da je sada vreme za ulaganje za "long-term" igrače.
 
 


Vrednosti indeksa oko 10:30
Oko 10:30 indeksi imaju sledece vrednosti:
 
Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) +0,45%
CROBEX (Zagreb) +1,57%
SBI20 (Ljubljana) +2,51%
BIRS (Banjaluka) +0,08%
MBI (Skoplje) -0,88%

Zapadna Evropa
FTSE (London) +1,47%
CAC (Paris) +1,40%
DAX (Frankfurt) +1,59%
ATX (Beč) +1,23%
SMI (Cirih) +0,99%


Istočna Evropa
WIG (Varšava) +1,13%
SOFIX (Sofija) +1,82%
BET (Bukurešt) +1,73%
RTSI (Moskva) +6,94%
BUX (Budimpešta) -0,91%

Azija
Hang Seng (Hong Kong) +5,28% close
Nikkei (Tokio) +3,59% close

Amerika
DJIA (Njujork) -1,41% close
NASDAQ (Njujork) -0,37% close
S&P (Njujork) -0,62% close


Vrednosti indeksa oko 12:45
Oko 12:45 indeksi imaju sledece vrednosti:

Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,35%
CROBEX (Zagreb) +2,15%
SBI20 (Ljubljana) +1,12%
BIRS (Banjaluka) -1,39%
MBI (Skoplje) -0,87%

Zapadna Evropa
FTSE (London) +1,72%
CAC (Paris) +1,48%
DAX (Frankfurt) +0,80%
ATX (Beč) +2,83%
SMI (Cirih) +0,57%


Istočna Evropa
WIG (Varšava) +2,05%
SOFIX (Sofija) +0,58%
BET (Bukurešt) -0,38%
RTSI (Moskva) +6,94%
BUX (Budimpešta) -2,10%

Azija
Hang Seng (Hong Kong) +5,28% close
Nikkei (Tokio) +3,59% close

Amerika
DJIA (Njujork) -1,41% close
NASDAQ (Njujork) -0,37% close
S&P (Njujork) -0,62% close


Vlada objavila finansijske mere
Vlada Srbije će povećati sumu za osiguranje bankarskih depozita sa sadašnjih 3.000 evra na 50.000 evra, "a ako bude trebalo i do 100.000 evra", izjavio je danas Cvetković.

On je najavio da će vlada, takođe, predložiti ukidanje poreza na kamatu na štednju do kraja 2009. godine, ukidanje poreza na kapitalnu dobit u trgovini hartijama od vrednosti i to do 2012. godine i poreza na prenos apsolutnih prava na hartije od vrednosti.

Reč je o merama za ublažavanje efekata svetske finansijske krize, objasnio je Cvetković na skupu privrednika u Privrednoj komori Srbije.

On je rekao i da će vlada razmotriti da se najavljeno poskupljenje telefonskih impulsa od 100 odsto odloži do 1. januara 2009. godine.
 
 

Šta misle ekonomisti 

Deo mera kojima Vlada planira da ojača finansijski sektor obelodanio je u emisiji “Utisak nedelje” na TV B92 državni sekretar u Ministarstvu finansija Slobodan Ilić. On je rekao da će država povećati garancije za štednju građana u bankama.

Istovremeno, ekonomisti Miodrag Zec i Miroslav Prokopijević oštro su kritikovali ekonomsku politiku Vlade, a posebno pitanja sigurnosti bankarskog sistema.

Državni sekretar Slobodan Ilić tvrdi da bankarski sistem i štednja građana nisu problem i kaže da u ovom trenutku ne postoji nijedan racionalan razlog za podizanje štednje iz banke.

Ilić je najavio je da će jedna od novih mera Vlade biti podizanje garantovanog iznosa štednih uloga građana u bankama, ali nije želeo da otkriva koliki će taj iznos biti.

“Mi ozbiljno analiziramo, upravo iz psiholoških razloga, zato što su mnoge zemlje to već uradile. Mislim da će u toku naredne nedelje biti saopšteno od strane premijera kakav je naš stav u vezi sa povećanjem garantovanog iznosa. Kada sada stvari stoje, iznos će biti podignut”, naveo je Ilić.

Profesor ekonomije Miodrag Zec, međutim, smatra da je problem mnogo veći nego što se na prvi pogled vidi i da će država morati njime mnogo ozbiljnije da se pozabavi.

On je podsetio da su strane banke u Srbiji domaća pravna lica, što znači da garant njihovog poslovanja nisu ekspoziture u inostranstvu, već država Srbija.

“Kaže se ‘država će uliti u kreditni sistem toliko i toliko’, ja želim da naši građani razmisle čiji je to novac što se uliva, odakle državi novac", kaže on.

"Država može da dođe do novca samo na dva načina: jedan je preko poreza, što je SAD sada uradila, rekli su da će budžet platiti te mere, a drugi način je inflacija. Trećeg izvora nema”, objasnio je Zec.

Direktor Centra za tržišna istraživanja Miroslav Prokopijević smatra da su građani Srbije nesigurni, pre svega zato što, na osnovu iskustva, nemaju poverenja u državu.

”Ljudi ovde kažu - ‘kad god je bio neki problem i poverovali smo državi, ispalo je pogrešno; sada ću podići svoje pare, kod mene su sigurnije’. Kao što znate, slobodnih sefova u beogradskim bankama više nema – toliko je poverenje u državu"", kaže on.

"Centralna banka ne sme ni da kaže koliko je štednje povučeno, kažu da je u pitanju stotinak milona, koliko je ona prodala, a gde su druge pare”, rekao je Prokopijević.

Prokopijević smatra da će finansijska kriza većih razmera u Srbiji tek nastati kada sa dinarom krene slobodno da se trguje u inostranstvu. Tada će vrednost evra u odnosu na dinar, prema njegovom mišljenju, biti i duplo veća nego danas.

Narodna banka, trenutno, kako se izrazio, svojom smešnom politikom kumulira inflaciju koja će se osloboditi kada se kurs dinara oslobodi i tada ćemo platiti cenu toga što se sada preko kursa dinara vodi antiinflaciona politika.
 
 
Dinar ojačao za 0,88 odsto

Posle petodnevnog slabljenja, dinar je konačno ojačao za 0,88 odsto, tako da zvanični srednji kurs danas iznosi 82,26 dinara za jedan evro.

Narodna banka Srbije u petak je uvela nove mere kojima je likvidnost bankarskog sekora povećana za 350 miliona evra i koje su dovele do jačanja dinara.


Vrednosti indeksa oko 15:15
Oko 15:15 indeksi imaju sledece vrednosti:

Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,83%
CROBEX (Zagreb) +1,82%
SBI20 (Ljubljana) +0,43%
BIRS (Banjaluka) -1,47%
MBI (Skoplje) -0,87%

Zapadna Evropa
FTSE (London) +2,17%
CAC (Paris) +1,59%
DAX (Frankfurt) +0,94%
ATX (Beč) +2,78%
SMI (Cirih) +0,46%


Istočna Evropa
WIG (Varšava) +0,57%
SOFIX (Sofija) +0,78%
BET (Bukurešt) -0,59%
RTSI (Moskva) +4,41%
BUX (Budimpešta) -2,81%

Azija
Hang Seng (Hong Kong) +5,28% close
Nikkei (Tokio) +3,59% close 
 
Amerika
DJIA (Njujork)  +0,73%
Nasdaq (Njujork)  +1,14%
S&P 500  (Njujork)  +1,09%


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta