Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Strancima u Srbiji banke ubedljivo najslađi ulog
Srbija će teško povećati izvoz, jer od 1,55 milijardi stranih ulaganja ove godine, tek petina je otišla u proizvodnju



Investicija u industrijsku proizvodnju slovenačkog „Gorenja" u Valjevu je jedna od retkih u realni sektor


Tek petina ukupnih stranih direktnih investicija u Srbiji u prvoj polovini ove godine uložena je u proizvodnju, a ostatak je ušao u bankarstvo, nekretnine, trgovinu i saobraćaj, sektore koji po pravilu ne mogu da izvoze svoje usluge. Tako će Srbija i pored 1,55 milijardi evra ulaganja, teško značajno i brzo povećati svoj izvoz i tako poboljšati spoljnotrgovinski deficit. U poređenju s nama, u zemljama kao što su Mađarska ili Slovačka skoro 90 odsto izvoza prave kompanije nastale stranim direktnim investicijama, najčešće iz sektora auto-industrije i elektronike.

Za realno poboljšanje makroekonomskih pokazatelja zemlje, značajno je što je tek oko 330 miliona evra investirano u proizvodnju, od čega čak jedna trećina otpada na proizvodnju osnovnih metala, a jedna na prehrambenu industriju. U sve ostale industrijske sektore uloženo je stotinak miliona evra. Ukupno stanje investicija za šest meseci, preslikano na drugo polugodište, ispunjava ocene ekonomista da je Srbiji neophodno tri milijarde evra SDI godišnje, kako ne bi dospeli u platnobilansnu krizu. Međutim, u julu i avgustu je smanjen priliv investicija na svega oko 160 miliona dolara ili oko 120 miliona evra. S druge strane, okončani su preduslovi za „Fijatovu" investiciju u Kragujevcu, koja će znatno popraviti taj saldo, ali i strukturu investicija u korist proizvodnje.

Ekonomski analitičari ističu da je razlog za veliku disproporciju u ulaganjima, u korist usluga, i to što je u usluge mnogo lakše ulagati, ali i što je iz njih mnogo lakše povući svoj novac.

Kapital spreman za beg
- Novac uložen u usluge mnogo brže se umnožava, a pošto smo rizična zemlja, kapital nije voljan da se dugo zadržava kod nas. Lakše je povući kapital iz sektora usluga nego iz neke teške materijalne proizvodnje. Kompanija kakva je na primer „Ju-Es stil" može sebi da dozvoli rizik ulaganja, jer je jaka i može da izdrži pritiske, ali sitni proizvođači hoće da imaju mogućnost da što pre izađu. Drugi razlog za mnogo brži rast usluga od proizvodnje je i to što je u socijalizmu forsirana proizvodnja, a sektor usluga postao je usko grlo privrede. Sada su tu veće mogućnosti za investiranje i zaradu - objašnjava profesor Ljubomir Madžar.

Prema njegovim rečima, dobro je da usluge rastu, jer i privreda onda ima lakši pristup kreditima i resursima.

- Na kratak rok nije loše da usluge rastu brže od proizvodnje, ali na duži rok to ne bi valjalo. Pitanje je da li ćemo zadržati ovu stopu privrednog rasta, ako se na duži rok ne promeni struktura investicija. Dok traje dobro je, ali ne može dugo da traje - upozorava Madžar.

Ekonomista Stojan Stamenković slaže se sa kolegom u lakoći ulaganja u sektor usluga, ali pitanje je da li će i ubuduće biti tako, s obzirom na to da se privrede u celom svetu nalaze u kontrakciji.

Milan Kovačević, savetnik za strana ulaganja, ističe da se u investicije u Srbiji računa svašta, od kupovine nekretnina, preko privatizacije do dokapitalizacije banaka. On ukazuje i na to da su, za razliku od 700 miliona evra priliva u prvih osam meseci prošle godine, ove godine portfolio investicije imale minus, odnosno odliv od 100 miliona.

- Bolje bi bilo da je veći obim investicija u proizvodnju, ali kod nas su ukupne investicije u fiksne fondove veoma male. Rast BDP-a zavisi od rasta bankarstva, trgovine, telekomunikacija, građevinarstva ili saobraćaja koji ne mogu da se izvoze, a deficit tekućeg računa je za 67 odsto veći nego prošle godine u istom periodu. Bankama se do sada isplatilo unose novac u Srbiju, jer su od početka godine kamate kod nas porasle za 50 odsto i to je vrlo isplativ biznis. Međutim, one su taj novac pretvarale u kapital, jer je do sada bila visoka obavezna rezerva od 40 odsto na strane kredite. Sada će se ti prilivi kapitala znatno smanjiti, jer je rezerva ukinuta - kaže Kovačević.

Strukturna slabost
Kovačević takođe ističe da je cele prošle godine deficit tekućeg računa platnog bilansa iznosio 6,9 milijardi dolara, a za prvih osam meseci ove godine 6,2 milijarde. Takođe, prošle godine su povećane devizne rezerve za skoro 700 miliona, a do sada su ove godine smanjene za 130 miliona dolara, i to pokazuje slabost strukture investicija u Srbiji.


Srbija će teško povećati izvoz, jer od 1,55 milijardi stranih ulaganja ove godine, tek petina je oti
Potpredsednik Vlade i ministar ekonomije Mlađan Dinkić izjavio je danas Tanjugu da će svi građani do kraja godine ostvariti prava na besplatne akcije, kako je obećano, ali se realizacija odlaže zavisno od uslova na svetskom tržištu

"Onoga časa kada donesemo odluku da Telekom izađe na berzu, kada Aerodrom izađe na berzu kao i druge kompanije, tada će akcije moći da se naplate", rekao je Dinkić i ocenio da "sada ne vredi ići na svetsku berzu kada su cene svih akcija i svih svetskih kompanija najniže".
"Sve druge zemlje su odustale od inicijalnih ponuda za akcije dok se stvari na samoj berzi ne smire", dodao je on i istakao da "onoga časa kada berze u svetu prorade, ima smisla da i mi naše akcije iznesemo".
Dinkić je dodao da "u ovom trenutku, kada imamo globalnu finansijsku krizu, to je potpuno ekonomski neopravdano, jer nijedna kompanija sada u svetu ne izlazi na berzu" istakavši da "ono što je naše obećanje ostaje".
On je naglasio da će penzioneri u novembru dobiti obećano povećanje penzija od 15 odsto.
"Milsim da je to maksimum koji možemo u sadašnjim uslovima svetske globalne krize da uradimo", dodao je ministar.
U narednoj godini penzije će se usklađivati sa rastom troškova života, najavio je Dinkić i napomenuo da će "ovo povećanje od 15 odsto uzrokovati rast rashoda u budžetu za 50 milijardi dinara u narednoj godini".
"Ako bi išli dalje u promenama penzionog zakona došli bi u situaciju da razorimo finansijski sistem što nije interes ni nama ni penzionerima", zaključio je Dinkić.


Berze akcija se oporavljaju, dolar sve jači
Niko se ne usuđuje da proceni da li je najlošiji trenutak u najgoroj finansijskoj krizi od vremena Velike ekonomske depresije već prošao ili je samo reč o kratkoročnom uzletu uoči daljeg urušavanja

Velika uzbuđenja i na berzi u Brazilu (Foto AFP) London, Njujork – Cene akcija na vodećim svetskim berzama su juče, treći dan uzastopno, u porastu jer tržišni poslenici s poverenjem gledaju na realizaciju planova vlada najmoćnijih i niza drugih zemalja za prevazilaženje kreditne krize i kontrolu usporavanja rasta globalne ekonomije.

Kurs evra prema glavnom takmacu, dolaru, juče je opao na jednoipogodišnji minimum, pošto je proteklih dana potražnja „zelene valute” znatno uvećana.

Poskupljenje evropskih akcija, koje je juče zabeleženo na londonskoj i svim većim regionalnim berzama, kao i prethodni rast vrednosti deonica u Aziji i SAD, usledilo je nakon saopštenja predsednika američke Uprave federalnih rezervi Bena Bernankeau ponedeljak da će njegova zemlja nastaviti da sprovodi ranije usvojeni vladin program, vredan 700 milijardi dolara, za stabilizaciju ugroženog domaćeg kreditnog tržišta.

Rast evropskih akcija juče je podstaknut i odlukom francuske vlade da izdvoji iz budžeta sumu od 10,5 milijardi evra, s ciljem dokapitalizacije šest ugroženih domaćih banaka, u periodu do kraja ove godine.

Rojters navodi, u izveštaju iz Londona, da je Panevropski indeks – FTSEurofirst 300, kojim se meri vrednost akcija najlukrativnijih kontinentalnih kompanija, u početnom poslovanju uvećan 0,7 odsto, a da je najviše rasla vrednost akcija banaka.

Akcije francuskih banaka BNP Paribas, Sosijete ženeral i Kredi agrikol, koje je država najavila da će pomoći, uvećane su 6,5, 9,2 i 7,8 procenata.

Juče je vodeći Nikkei indeks akcija na glavnoj dalekoistočnoj berzi u Tokiju „odskočio” 3,3 odsto, dok je drugi po važnosti japanski indikator kretanja cena deonica Topiks uvećan takođe za više od tri odsto u odnosu na jučerašnji zaključni nivo.

Globalni indeks akcija MSCI juče je takođe bio u porastu i sada je oko 12 odsto iznad petogodišnjeg minimuma, zabeleženog 10. oktobra. Taj indikator je, međutim, uprkos trodnevnom uzastopnom rastu, još 39 odsto niži nego pre godinu dana.

U zaključnom poslovanju na američkom tržištu prethodne noći, sva tri ključna indeksa na Volstritu (Dau Džons, Nazdak i Standard Purs) uvećana su, u rasponu od 3,43 do 4,77 odsto, što takođe ukazuje da se negativno raspoloženje na svetskim efektnim berzama menja u pozitivno.

Niko se, međutim, još ne usuđuje da proceni da li je najlošiji trenutak u najgoroj finansijskoj krizi od vremena Velike ekonomske depresije, početkom tridesetih godina prošlog veka, već prošao ili je u pitanju samo kratkoročan uzlet uoči daljeg urušavanja efektnih berzi, kreditnog tržišta i celog međunarodnog finansijskog sistema.

Trenutna situacija na deviznim berzama, inače, ide naruku investitorima koji raspolažu gotovinom u dolarima, jer je američka novčana jedinica veoma tražena, zbog nastojanja tržišnih igrača da osiguraju kratkoročne pozicije i stvore zalihe za moguće veće poslovne operacije.

Iako su juče neki tržišni krugovi na londonskoj deviznoj berzi „tipovali” da bi dolar kratkoročno mogao i da oslabi, Stefan Kukulas, strateški analitičar kompanije „TD Sekjuritis”,juče je konstatovao da je dolar „nastavio da jača” pa su zbog toga oslabile tržišne pozicije evra, britanske funte i švajcarskog franka.

Dolar je juče u ranoj prepodnevnoj trgovini na londonskoj deviznoj berzi vredeo 1,3228 za evro, što je najniži kurs zajedničke valute 15 članica zone evra prema „amerikancu” još od marta 2007. godine.

Istovremeno je dolar sve bliže važnoj psihološkoj granici od 1,7 za funtu sterlinga, jer je juče na londonskoj berzi vredeo 1,704 za funtu.

Američka valuta je u isto vreme premašila granicu od 1,15 švajcarskih franaka, dok je prema jenu (za dolar se dobija nešto više od 101 jen) bila nešto slabija nego prekjuče.


Metals banka nije u krizi
Novi Sad - Metals banka nije u krizi, svi poslovi sa stanovništvom odvijaju se bez ikakvih zastoja, dok je samo donekle usporeno funkcionisanje platnog prometa, saopštila je ta banka reagujući na saopštenja Narodne banke Srbije o „utvrđenim nepravilnostima i, u skladu sa tim, preduzetim preventivnim, korektivnim merama u Metals banci AD Novi Sad“


U saopštenju se takođe ističe da je Metals banka jedina banka koja se nalazi na A listi Beogradske berze na kojoj se kotiraju najbolje kompanije. U Metals banci ne žele da komentarišu poteze centralne banke, ali demantuju da postoji bilo kakva kriza, kao i da je rečo blokadi računa banke, kako se zlurado zaključili pojedini mediji. U Metals banci očekuju da će NBS blagovremeno obavestiti javnost o skorom završetku ovih privremenih mera kao i o potpunoj normalizaciji platnog prometa. „Poslovi sa stanovništvom se odvijaju bez zastoja što je posebno važno kada je u pitanju dinarska i devizna štednja građana na koju je, proteklih dana i nedelja, bila u najznačajnijoj meri fokusirana pažnja javnosti. Metals banka isplaćuje a vista dinarsku i deviznu štednju i štednju kojoj je istekao period oročenja istog dana, po zahtevu klijenta, a prima zahteve za razoročenje nedospelih štednih uloga i odlučuje o njima, u skladu sa zaključenim ugovorima“, kažu u toj banci.


Wall Street: Nepoverenje i loši Q3 rezultati oborili cene akcija
Jučerašnje trgovanje demantovalo je mišljenje pojedinih investitora da je finansijska kriza u velikoj meri pobeđena. Tokom trgovanja sa nestrpljenjem su očekivani rezultati poslovanja kompanija u trećem kvartalu.
21% kompanija koje ulaze u sastav S&P500 u proseku su ostvarile 10% manji profit nego u istom periodu 2007. godine.
Tokom trgovanja Dow Jones je na trenutak prešao u zelenu zonu nakon objave rezultata poslovanja 3M kompanije. Naravno, pod uticajem loših rezultata većine kompanija- Dow je vrlo brzo otišao u minus.
 

Rezultati pojedinih kompanija u Q3:

    Caterpillar- Povećanje prodaje za 13%, ali manja Dobit od očekivanje

    3M (MMM)- Rast prodaje od 6%, a takođe i veća dobit od one koju su  
    projektovali analitičati 

    DuPont- Lošiji rezultati od očekivanih 

    Pfizer- Bolji rezulati od očekivanih (umesto projektovanih 60 centi po 
    akciji, ostvarena je Dobit od 62 centa po akciji)

    Texas Instruments- Najavili su lošije polsovanje od planiranog

    Yahoo- Od očekivanih 9 centi po akciji, Yahoo je ostvario samo 4
     centa profita po akciji. Pored toga mnogo više zabrinjava najava da će
     Yahoo otpustiti 10% zaposlenih (cca. 1.500 ljudi) što je posledica 
     veoma oslabljenje SAD ekonomije.


Očigledno je da je ekonomija SAD i dalje u velikoj krizi, pa su stoga oči sada uprte u najavljeni novi plan za pomoć oslabljenoj i prilično uzdrmanoj ekonomiji. Naime, Ben Bernarke je izjavio da vremena za gubljenje više nema, te da SAD mora brzo delovati kako bi pokrenuo finansijsko tržište bez čijeg „buđenja“ nema oporavka ekonomije.
Pod uticajem loših poslovnih rezultata kompanija i zbog očekivanja slabljenja potrošačke moći stanovništva- cena nafte je pala za USD 3,36 po barelu i dosegla nivo od USD 70,89 (za isporuku u Novembru). Tokom trgovanja, cena je čak došla i do nivoa od USD 69,77 po barelu.
 

Promena cena akcija finansijskog sektora:

   City Group -6,03%
   JP Mogran -2,26%
   Bank of America Corporation -1,76%
   Goldman Sachs -0,12%
   Wachovia +0,33%
   AIG -4,33%



Promena cena akcija ostalih sektora: 

Internet:
   Yahoo Inc. -6,14%
   Google -4,37%

Tehnološki sektor: 
   IBM -3,95%
   AMD -4,87%
   Microsoft Corporation -5,50%
   Oracle -2,59%
   Cisco Sys -5,80%
   Apple -7,06%
   Intel Corporation -4,93%
   Dell Inc. -5,91%

Aluminijum:
   Alcoa -2,10%

Industrija:
   General electric +1,04%
   3M Company +4,40%
   The Procter&Gamble -1,49%

Auto industrija:
   General motors +0,15%
   Ford Motor -6,87%
   Toyota Motors -1,21%

Nafta i gas:
   Exxon Mobil Corp. -4,65%
   Chevron Corp. -4,04%
   British petroleum -7,19%

Avio saobraćaj:
   Boeing Co. -0,66%
   United Technologies Corp. -2,45%
   Delta Air Lines +3,72%

Hrana i piće:
   Coca Cola -0,93%
   McDonalds -3,01%

Farmacija:
   GlaxoSmithKline -5,43%
   Johnson&Johnson -1,21%
   Novartis -3,11%
   Pfizer 0,00%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

   DJIA -2,50%
   NASDAQ -4,14%
   S&P500 -3,80%


Azijske berze: Pad indexa
Azijske berze na današnjem trgovanju trpe pad cena, a koje su posledica loših Q3 rezultata u SAD-u.
Investitore na ovim tržištima zabrinuli su slabiji od očekivanih rezultata u SAD kompanijama, što ukazuje da kriza i dalje vlada finansijskim tržištem.
 
 
Promene vrednosti indexa u 09:10h:
 
   HANG SENG (Hong kong) -5,71%
   NIKKEI225 (Japan) -6,79%
 


‘Southern Stream’ in operation as late as in 2015
Serbia Government still has not got the feasibility study of the ‘Southern Stream’ gas pipeline nor any information from the Russian partner regarding delay of that pipeline’s construction through Serbia, ‘Blic’ was unofficially confirmed at the Ministry of economy and regional development.

The Russian ‘Komersant’ daily reports that Russia has postponed putting in operation of the ‘Southern Stream’ gas pipeline the part of which is to run through Serbia from 2013 to 2015.
Nikola Papak, advisor to Minister Mladjan Dinkic says that every information is being carefully followed. He adds, however, that all details of the gas arrangement shall be defined by a final agreement between Serbia and Russia as well as the deadlines for realization of this energy deal.
As ‘Komersant’ further reports, the chief of the ‘Gazprom’ Aleksei Mueller led negotiations with two Romanian companies the ‘Transgas’ and the ‘Romagas’ end of last week over engagement of Bucharest in the ‘Southern Stream’ project and possibilities that Romania replaces Bulgaria in that project.
The fact that the ‘Gazprom’ wants to change the path of the projected gas pipeline indicates that serious problems have occurred in the realization of the project. Experts believe that re-routing of the gas pipeline through Romania is economically more favorable.


Promene vrednosti indeksa oko 10:05
Oko 10:05 indeksi imaju sledece vrednosti:
 
Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,45%
CROBEX (Zagreb) -1.13% (vrednost od juče)
SBI20 (Ljubljana) -0,49%
BIRS (Banjaluka) +0,09%
MBI (Skoplje) -0,72%

Zapadna Evropa
FTSE (London) -1,78%
CAC (Paris) -1,99%
DAX (Frankfurt) -2,02%
ATX (Beč) -2,36%
SMI (Cirih) -1,43%

Istočna Evropa
WIG (Varšava) -1,84%
SOFIX (Sofija) -4,02%
BET (Bukurešt) -0,97%
RTSI (Moskva) -3,02%
BUX (Budimpešta) -4,27%

Azija
Hang Seng (Hong Kong) -5,15% close
Nikkei (Tokio) -6,79% close


Amerika
DJIA (Njujork) -2,50% close
Nasdaq (Njujork) -4,14% close
S&P 500 (Njujork) -3,08% close


Promene vrednosti indeksa oko 12:40
Oko 12:40 indeksi imaju sledece vrednosti:

Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -2,80%
CROBEX (Zagreb) -2.74%
SBI20 (Ljubljana) -1,34%
BIRS (Banjaluka) +0,09%
MBI (Skoplje) -1,56%

Zapadna Evropa
FTSE (London) -2,64%
CAC (Paris) -2,92%
DAX (Frankfurt) -3,09%
ATX (Beč) -3,17%
SMI (Cirih) -2,45%

Istočna Evropa
WIG (Varšava) -3,82%
SOFIX (Sofija) -4,02%
BET (Bukurešt) -3,03%
RTSI (Moskva) -3,72%
BUX (Budimpešta) -3,44%

Azija
Hang Seng (Hong Kong) -5,15% close
Nikkei (Tokio) -6,79% close


Amerika
DJIA (Njujork) -2,50% close
Nasdaq (Njujork) -4,14% close
S&P 500 (Njujork) -3,08% close


Wall Street: Pre tgovanja
Terminski indexi u SAD danas su pali pod uticajem novih poslovnih vesti.
 
Wachovia je Kvartalnim gubitkom od USD 23,9 mlrd zauzela neslavno prvo mesto u svetu po visini gubitka u finansijskoj krizi.
 
Od pozitivnih vesti možemo izdvojiti poslovanje McDonalds-a i Philip Morris-a.


Wall Street: Novi pad cena akcija
Otvaranje trgovanja na Wall Street-u po očekivanju (usled loših poslovnih rezultata) odveo je indexe u dublji pad.
Uporedo sa padom cena akcija- pada i cena nafte (ispod USD 70 po barelu). Pozitivna strana pada cene nafte za SAD je ta što je opasnost od inflacije umanjena.
 
Promene vrednosti ključnih indexa u 15:45h:
     DJIA -2,97%
     NASDAQ -1,70%
     S&P - 3,01%.
 
 


Promene vrednosti indeksa oko 16:00
Oko 16:00 indeksi imaju sledece vrednosti:

Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,84%
CROBEX (Zagreb) -4.04%
SBI20 (Ljubljana) -1,85%
BIRS (Banjaluka) +0,08%
MBI (Skoplje) -1,56%

Zapadna Evropa
FTSE (London) -3,45%
CAC (Paris) -3,90%
DAX (Frankfurt) -3,66%
ATX (Beč) -5,48%
SMI (Cirih) -3,56%

Istočna Evropa
WIG (Varšava) -5,08%
SOFIX (Sofija) -5,08%
BET (Bukurešt) -3,96%
RTSI (Moskva) -6,59%
BUX (Budimpešta) -4,87%

Azija
Hang Seng (Hong Kong) -5,15% close
Nikkei (Tokio) -6,79% close


Amerika
DJIA (Njujork) -3,45%
Nasdaq (Njujork) -2,03% 
S&P 500 (Njujork) -3,58%


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta