Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Akcije banaka ponovo privlače pažnju investitora
Beograd - Indeksni pokazatelji Beogradske berze juče su ponovo zabeležili pad vrednosti, koji se kreće u rasponu od 0,7 odsto ( SRX), preko 1,27 odsto za BELEXline, do 1,84 odsto za koliko je umanjena vrednost BELEX15


Značajnih oscilacija cena hartija od vrednosti nije bilo, a jedini izuzetak su akcije Robnih kuća Niš, koje su uz promet od oko 1,9 miliona dinara zabeležile i rast cene od 19,96 odsto.

Treba, takođe podsetiti da je kroz 548 transakcija ostvaren ukupan promet od 139,7 miliona dinara, dok je učešće stranih investitora palo na 36,71 odsto. Od 95 aktivnih emisija samo devet beleži promet veći od milion dinara. Pojedinačno najveća suma (32,2 miliona dinara) ostvarena je kroz jednu blok transakciju u kojoj je vlasnike promenilo 139.016 akcija poljoprivrednog dobra Petefi iz Temerina. Slede hartije od vrednosti niške AIK banke sa prometom od 30 miliona dinara, koje su uprkos povećanoj tražnji pojeftinile za 5,21 odsto. Na vlasničke papire Privredne banke Beograd potrošeno je 13,1 miliona dinara, na akcije Informatike 10,5 miliona dinara, a za hartije od vrednosti bečejskog Sojaproteina investitori su izdvojili 9,7 miliona dinara. Poslednje na listi najtraženijih, sa prometom od šest miliona dinara, našle su se akcije beogradskog Energoprojekt holdinga.

Investitori su na obveznice stare devizne štednje Republike Srbije potrošili ukupno 98.797 evra, a najviše na seriju koja na naplatu dospeva 2010. godine (22.188 evra) i koja će novim vlasnicima doneti godišnji prinos od 7,53 odsto.


Nova greška u koracima Metalsa
Posle kašnjenja sa objavljivanjem na Berzi da je kontrola našla propuste u poslovanju, u novosadskoj banci sada upućuju klijente da u NBS potraže krivca za probleme sa likvidnošću


Situacija sa kontrolom poslovanja Metals banke, koju je pre, za javnost nepoznatog vremena, obavila Narodna banka Srbije poprima melodramatične razmere. Nakon što su novosadski bankari prvo „zaboravili" da obaveste akcionare, deponente i ostale učesnike na finansijskom tržištu Beogradske berze, čiji su član na prestižnom A listingu, sada su napravili novu grešku u koracima i za probleme u platnom prometu, o kojima već neko vreme „bruji čaršija", okrivili - ni manje ni više - nego NBS i njenu kontrolu.

Optužuju NBS
Pet dana pošto su novinske agencije prenele da je kontrola centralne banke utvrdila nepravilnosti u poslovanju Metals banke (na A listingu Beogradske berze pod oznakom MTBN) iz Novog Sada i preduzela „preventivne, korektivne aktivnosti radi njihovog otklanjanja", na pojedinim šalterima banke u vojvođanskoj „prestonici" rutinski se deli papirić na kome se klijenti upućuju da odgovor na pitanja kao što su „zašto nema novca" ili „zašto njihova firma ne može da realizuje nalog preko platnog prometa" potraže kod, ni krivog ni dužnog, određenog službenika NBS. Klijentima se insinuira da su problemi i nastali zbog mera koje je NBS naredila posle kontrole, a javnost još čeka zvanično saopštenje iz same uprave banke, očekivano nakon sednice Upravnog odbora, održane u utorak. Nezvanično, iz banke sve svaljuju na centralnu banku i uzroke svojih nevolja vide u saopštenju NBS od petka. Navodno, upravi Metals banke nije čak ni jasno šta im to NBS zamera, a pojedine nezvanične izjave idu čak u smeru teorije zavere protiv banke. 
Banci je, takođe prema nezvaničnim izjavama, centralna banka dobro došla i kao izgovor za kašnjenje u obaveštavanju Berze o tzv. bitnom događaju, na koji je obavezuju propisi A listinga. Navodno, NBS im nije dala odobrenje za saopštenje na Berzi, te su uspeli da se oglase tek u ponedeljak i to uveliko posle završetka trgovačkog dana.

Politika Narodne banke je da se u osetljivim pitanjima po banke, ali i ceo sistem, kakvo je kontrola, javno ne izjašnjava već se u skladu sa propisima bankama dostavlja zapisnik o kontroli na koji banka ima pravo žalbe. Tek po isteku roka žalbe, NBS određuje korektivne mere koje banka mora da sprovede i o razlozima mera, rečeno nam je iz centralne banke, detaljno obaveštava banku. Tako je učinjeno i u slučaju Metalsa.

Prebacivanje loptice
Prebacivanje loptice u dvorište NBS ima dve ozbiljne materijalne greške. Prva je da, mada u NBS ne žele da komentarišu kada je bila kontrola, sam proces od kontrole do izricanja mera svakako trajao duže od prošle nedelje. To znači da je o svemu Berza trebalo da bude obaveštene davno pre ovog ponedeljka, a ne nakon upita šta se dešava iz Komisije za HoV.

U NBS kažu da oni nisu nadležni da daju odobrenje niti saglasnost u vezi sa zakonskom obavezom obaveštavanja Berze. Na stranu to što i u obaveštenju o bitnom događaju u MTBN nema ni reči u čemu je problem u poslovanju, već samo da poslovanje nije ugroženo. Druga rupa u priči tiče se samih problema u Metals banci jer, prema izjavama klijenata koji su se žalili Centru za zaštitu korisnika finansijskih usluga u NBS, ti problemi ne datiraju od petka i saopštenja o merama, već su od tog dana učestali.

Neka zvanična razjašnjenja ili novi krug ćutanja i nezvaničnih igara mogli bi se očekivati danas, jer je rukovodstvo Metals banke juče bilo na sastanku u NBS. Prema nezvaničnim informacijama, razgovaralo se o ukidanju mera centralne banke prema Metals banci.
 
Ublažen pad akcija
Akcije Metals banke juče su, padom od 1,1 odsto, završile trgovački dan na 10.008 dinara, nakon što su prethodna četiri dana izgubile na vrednosti 26,8 odsto. Na srpskom tržištu teško je reći da li je to u direktnoj vezi sa pomenutim događajima, tim pre što akcija konstantno pada, kao uostalom i celo tržište. Međutim, hartija Metals banke pala je sa 29.105 dinara poslednjeg dana avgusta, na 20.005 mesec dana kasnije, da bi danas vredele tek nešto iznad 10.000 dinara. To je pad za više od 65 odsto, dok je u istom periodu akcija, recimo, Komercijalna banka izgubila oko 40 odsto, a AIK banke 42 odsto vrednosti.

Akcije Metals banke se od 26. avgusta 2008. nalaze na A listi Beogradske berze, sa tadašnjom tržišnom vrednošću od deset milijardi dinara. Banka je 1. oktobra 2008. na sajtu Beogradske berze objavila da planira dokapitalizaciju u vrednosti 1,04 milijarde dinara.
 


Garancija i za depozite preduzetnika
Amortizer protiv potresa na tržištu u budžetu za 2009. godinu – Samo 0,31 odsto stanovnika trguje na Berzi

Mali broj igrača na domaćoj berzi Foto Beta Državni sekretar za finansije Srbije Slobodan Ilić izjavio je juče da se razmatra mogućnost da se i depoziti preduzetnika, kao i malih i srednjih preduzeća pridruže šemi garantovanja štednih depozita građana.

Na dvodnevnoj konferenciji o razvoju tržišta kapitala, otvorenoj juče u Sava centru, Ilić je najavio da će odluka vlade o ukidanju poreza na kapitalnu dobit do 2112. godine biti ovih dana definisana zakonom i dostavljena parlamentu na usvajanje po hitnom postupku.

U izradi je i zakon o privremenom ukidanju poreza na prihod od kamate na deviznu štednju, koji će važiti u narednoj godini, a radi se i na drugim propisima kojima bi trebalo da se operacionalizuju nastojanja vlade s ciljem da se smanje negativni efekti međunarodne krize na domaće finansijsko i tržište kapitala, zadrže postojeći i privuku novi investitori.

U naredne dve nedelje, kako očekuje republički državni sekretar za finansije, u parlamentu bi trebalo da se nađe i zakon o izmenama i dopunama Zakona o tržištu hartija od vrednosti.

Da bi se amortizovali eventualni budući potresi na finansijskom tržištu, Ilić je najavio da će se u budžetu za narednu godinu predvideti i određena sredstva za tu namenu.

Govoreći na konferenciji, koju su organizovali Komisija za hartije od vrednosti i Agencija SAD za međunarodni razvoj, predsednik Komisije Milko Štimac je istakao da je cilj tog skupa da se identifikuju praznine, dvosmislenosti i eventualne kontradiktornosti u zakonskoj regulativi, kojom se uređuje rad domaćeg finansijskog i tržišta kapitala, kao i da se ukaže na moguća rešenja.

Tako bi Komisiji za HOV trebalo vratiti originalne nadležnosti, osigurati nezavisnost (političku, personalnu i finansijsku) i omogućiti da izriče novčane kazne, izjavio je član tog regulatornog tela Đorđe Jovanović.

Ukazujući na specifične razloge usporenog razvoja berzanskog poslovanja u Srbiji, direktor Beogradske berze Gordana Dostanić je navela da tržišno atraktivne hartije, poput akcija sadašnjih javnih preduzeća, još nisu, kao u okolnim državama, našle put do Berze.

Usporenom razvoju domaćeg tržišta kapitala doprinela je ne samo mala ponuda i tražnja, već i oskudan asortiman finansijske robe. Na Berzi, uglavnom, nema akcija firmi koje proizvode brendiranu robu, a nedostaju i dugoročne dužničke hartije od vrednosti, poput korporacijskih i municipalnih obveznica.

Zabrinjavajuće je i to što je samo 0,31 odsto populacije, odnosno oko 26.000 ljudi u Srbiji investiralo na Berzi, isključujući one koji su akcije dobili besplatno, pa je neophodno da se što hitnije donese strategija razvoja tržišta kapitala reosnovanog pre maltene 19 godina.

Direktor Centralnog registra, depoa i kliringa hartija od vrednosti Vida Uzelac predstavila je Evropski kodeks postupanja, čiji je potpisnik i srpski katastar akcija i obveznica.

Taj akt omogućava jednak tretman učesnika na tržištu kapitala, transparentnost i smanjenje troškova i značajan je ne samo za strane, već i za domaće investitore, koji žele da znaju uslove poslovanja na tržištu kapitala, naglasila je Vida Uzelac.


I firme na rate
Kupci neprivatizovanih društvenih preduzeća odmah će plaćati 30-procentni avans, a ostatak u narednih pet godina. – Tender za RTB za deset dana

Mlađan Dinkić (Foto Beta) Privatizacija društvenih preduzeća u Srbiji završiće se – na rate. Pobednici na tenderima i aukcijama, koji će biti raspisani do kraja godine, za početak će morati da uplate 30-procentni avans, a ostatak da isplate na rate do pet godina. Istina, na neotplaćeni deo zaračunavaće im se kamata, koja će iznositi euribor plus dva odsto i vlasnici firmi postaće tek kada isplate poslednju ratu. Kao prilikom kupovine automobila na lizing.

Ova novina, inače srpska inovacija, deo je paketa uredbi o promeni uslova plaćanja u procesu privatizacije, koji je juče najavio potpredsednik vlade i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić, a koji bi vlada Srbije trebalo da usvoji na današnjoj sednici. Zajedno sa paketom mera za ublažavanje posledica svetske finansijske krize na srpsku ekonomiju.

Osim javnih poziva za kupovinu preostalih društvenih preduzeća (neprivatizovano je 69 firmi predviđenih za tendersku i 442 za aukcijsku prodaju), koji će biti objavljeni do kraja godine, u narednih deset dana biće raspisan i tender za strateškog partnera RTB „Bor”. Nakon što vlada danas donese odgovarajuću odluku i pošto se sledeće nedelje izmeni program restrukturisanja ove kompanije.

Za razliku od inicijalne ponude akcija „Telekoma” i Aerodroma, koja će zbog finansijske krize biti zamrznuta – dok se berze ne oporave, tender za „Galeniku” biće raspisan sledeće godine. Iako se ta farmaceutska kuća neće prodavati na rate, jer nije društveno preduzeće, Dinkić očekuje veliko interesovanje.

Onog trenutka kad se berze oporave, objasnio je, krenuće se sa inicijalnim ponudama i odlučiti koja će se još preduzeća naći na listi firmi čije će akcije biti besplatno deljene, kako bi se ispunila obećanja svim prijavljenim građanima.

Uprkos planetarnoj ekonomskoj krizi, prema procenama potpredsednika srpske vlade, Srbija (beležeći visoke stope rasta), uz Kinu, ima veliku šansu da u narednoj godini bude izuzetno privlačna za strane investitore i da iz globalne krize na srednji rok izvuče korist.

„Očekujemo da će naredne godine strane investicije u Srbiji biti najmanje pet milijardi dolara, bez obzira na to što će one opadati u nekim drugim zemljama. Očekujemo da mnoge strane kompanije presele pogone u Srbiju, pre svega zbog stabilnog bankarskog sistema, zbog stabilne proevropske vlade i, naravno, zbog kvalifikovane radne snage i boljeg poreskog sistema nego u nekim okolnim zemljama“, rekao je Dinkić. Procene stranih ulaganja u Srbiju za ovu godinu zaustavio je na četiri milijarde dolara.

Uslov za nastavak kontinuiranog privrednog rasta i priliv stranih investicija, po Dinkiću, jeste makroekonomska stabilnost za koju su garancija izuzetno visoke devizne rezerve, tri i po puta veće od dinarske novčane mase i jak bankarski sistem, „relativno mnogo jači od evropskih”. Stoga je Srbija, kaže Dinkić, jedna od malobrojnih zemalja koja nije imala potrebe da interveniše i spasava svoje banke.

Ali i budžet za 2009, smatra, mora biti drugačiji – stabilizaciono-razvojni: da fiskalni deficit bude što manji, maksimalno jedan odsto bruto domaćeg proizvoda i da se rashodi prekomponuju u korist većih kapitalnih ulaganja i podsticaja za velike investicije poput „Fijatove”.

V. Jeličić

---------------------------------------------------

Dinkić: Tražimo izbacivanje posrednika

Srbija će u pregovorima sa „Gaspromom” tražiti izbacivanje posrednika u nabavci gasa, najavio je potpredsednik Dinkić, uz ocenu da potpisivanje aneksa ugovora sa „Jugorosgasom” znači nastavak posredništva i otežava našu pregovaračku poziciju.

Na podsećanje novinara da je sada aneksirani ugovor potpisan još 2006, kada je i on bio u vladi, Dinkić je objasnio da je tada uslov Rusa bio „ili ’Jugorosgas’, ili nemate gas”, a da se danas pregovara na drugim osnovama i da stoga nije trebalo potpisivati aneks dok se pregovori ne završe.

A da li bismo sledeće godine imali gas da aneks nije potpisan? Za odgovor na ovo pitanje potpredsednik je novinare uputio na nadležno Ministarstvo energetike i dodao da u svakom slučaju „vršilac dužnosti direktora ’Srbijagasa’ Saša Ilić nije smeo da potpiše aneks ugovora vredan 700 miliona evra bez odluke Vlade Srbije i Upravnog odbora kompanije”.

Da li će vlada danas raspravljati o „Srbijagasu”? Po Dinkiću, to bi bilo dobro i prirodno, ali zavisi da li će ministri Dačić i Škundrić, kako su najavili, to pitanje staviti na dnevni red.

Kao što i izbor čelnih ljudi u javnim preduzećima, kako je rekao odgovarajući na pitanje novinara, zavisi od dogovora DS i SPS.

„Čekamo da se oni dogovore, mi nemamo nikakvih zahteva ni primedbi”, konstatovao je Dinkić.

-------------------------------------------------

Prvo štednja, pa novi avioni

Program mera za konsolidaciju „Jata”, koji bi vlada trebalo da usvoji koliko danas, po ministru ekonomije Mlađanu Dinkiću, mora da sadrži i mere štednje. A nakon toga i garancije za nabavku aviona koji bi povećali atraktivnost domaćeg avio-prevoznika.

„’Jat’ ove godine ima 150 miliona evra prihoda i 170 miliona evra rashoda. Taj minus od oko 20 miliona evra mora da se eliminiše, kako bi kompanija mogla normalno da posluje”, objasnio je Dinkić.


Prvi samit o finansijskoj krizi u svetu 15. novembra
Prvi samit o finansijskog krizi u svetu održaće se 15. novembra na području Vašingtona, saopštila je danas portparolka Bele kuće Dejna Perino. Dejna Perino je navela da će na samitu učestvovati lideri G20, grupe koja okuplja sedam najrazvijenijih industrijskih zemalja i vodeće ekonomije u razvoju, poput Kine, Indije i Brazila
 
 

Visoki američki zvaničnik, koji je želeo da ostane anoniman, rekao je da će to biti "prvi u nizu samita" na kome će lideri zemalja G20 razmotriti ekonomske izazove.


On je rekao da će na samitu biti razmotreni uzroci finansijske krize i dosadašnji napredak koji je ostvaren u njenom suzbijanju.
Dodao je da će lideri razgovarati i o reformama koje su neophodne da bi se ubuduće sprečilo ponavljanje krize i naložiti radnim grupama da formulišu preporuke koje će razmotriti na narednom samitu.
Mesto održavanja još nije izabrano, a dan uoči samita biće održana večera u Beloj kući, rekao je visoki američki zvaničnik.
U grupi 20 su Nemačka, Kanada, Francuska, Italija, Japan, Velika Britanija SAD, Južna Afrika, Saudijska Arabija, Argentina, Australija, Brazil, Kina, Južna Koreja, Indija, Indonezija, Meksiko, Rusija i Truska, kao i Evropska unija, koju zastupa predsedavajuća zemlja. Francuska predsedava EU do 31. decembra.
Samit će se održati 11 dana nakon predsedničkih izbora u SAD i za sada nije poznato da li će na njemu učestvovati novoizabrani predsednik.


Wall Street: Žestok pad berzanskih indexa
Od samog početka jučerašnjeg trgovanja na Wall Street-u bilo je jasno u kom smeru će se kretati vrednosti berzanskih indexa.

Lošiji kvartalni rezultati kompanija od očekivanja analitičara doveli su do pojačanja nepoverenja investitora u američku ekonomiju, što je rezultiralo padom vrednosti derivata koje su nagovestile smer kretanja Wall Street-a. Postaje jasno da će ne tako mali broj kompanija morati da se odluči da krene u restrukturiranje i da primeni nepopularan potez a to je otpuštanje jednog dela zaposlenih. To će predstavljati dodatni pritisak na i ovako jako oslabljenu ekonomiju. Investitori čekaju jasne smernice ove pomoći oporavku finansijskog tržišta.

Indexi su čitav trgovački dan proveli u crvenoj zoni. U jednom trenutku Dow Jones je bio čak i više od 7% u minusu i ponovo je probio nivo od 9.000 poena i dan završio na 8.519,21 poen.
 
Nafta
 
Pod uticajem slabljenja potrošačke moći građana SAD, kao i posebno pod uticajem izjave Vlade SAD da su zalihe nafte porasle za 3,2 milona barela u nedelji završno sa 17. oktobrom- cena nafte je pala na najniži nivo u poslednjih 16 meseci (poslednji put cena približna juče ostvarenoj viđena je juna meseca 2007. godine). Cena nafte pala je za čak USD 5,43 po barelu i sada za decembarsku isporuku iznosi USD 66,75 po barelu. Pad cene nafte prosto je potopio cene svih prerađivača.

Poslovni rezultati pojedinih kompanija:


Hipotekarna banka Wachovia objavila je da je ostvarilla gubitak od čak USD 23,9 mlrd, što predtavlja najveći gubitak jedne finansijske instituacije u aktuelnoj svetskoj krizi (Ova vest povukla je na dole čitav finansijski sektor)

Farmaceutska kompanija Merck&Co. u Q3 ostvarila je 28% manji Profit, a samim tim prinuđena je da otpusti 7.200 zaposlenih

Pepsi Co. je ostvarila rast Profita od 2%, mada su analitičari očekivali veći Profit. Dobra strana je veći rast Prihoda od prodaje od očekivanih

Yahoo Co. će usled lošeg poslovanja u četvrtom kvartalu tekuće godine otpustiti najmanje 10% zaposlenih (cca. 1.500 zaposlenih), a mogući scenario je i da će u Januaru biti otpušteno još 1.000 zaposlenih

Philip Morris International je ostvario za 20,6% veći Profit i time prevazišao očekivanja analitičara

Boeing Co. je u Q3 tekuće godien ostvario čak za 38% manji Profit od istog perioda prethodne godine

McDonald's je ostvario bolje rezultate od očekivanih

Najveća američka telekomunikaciona kompanija AT&T ostvarila je rast Profita od 5,5%, ali to je ipak manje od očekivanja.
Ukoliko se u ovako tmurnom trgovačkom danu bilo šta može nazvati pozitivnih, to bi onda bile akcije Apple-a.
 
Promena cena akcija finansijskog sektora:

    City Group -5,43%
    JP Mogran -6,47%
    Bank of America Corporation -5,47%
    Goldman Sachs -5,18%
    Wachovia -6,24%
    AIG -4,52%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. +2,65%
    Google -1,95%

Tehnološki sektor:
    IBM -5,92%
    AMD -7,42%
    Microsoft Corporation -7,83%
    Oracle -2,94%
    Cisco Sys -2,52%
    Apple +5,88%
    Intel Corporation -4,39%
    Dell Inc. -4,77%

Aluminijum:
    Alcoa -13,42%

Industrija:
    General electric -6,83%
    3M Company -3,08%
    The Procter&Gamble -6,07%

Auto industrija:
    General motors -5,35%
    Ford Motor -3,23%
    Toyota Motors -5,59%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. -9,69%
    Chevron Corp. -7,57%
    British petroleum -8,50%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. -7,52%
    United Technologies Corp. -4,61%
    Delta Air Lines +1,74%

Hrana i piće:
    Coca Cola -1,41%
    McDonalds -1,72%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline -3,20%
    Johnson&Johnson -3,52%
    Novartis -4,61%
    Pfizer -3,46%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA -5,69%
    NASDAQ -4,77%
    S&P500 -6,10%



Gas affair in Serbia
Sasa Ilic, acting director of ‘Srbijagas’ signed in Moscow last week annex to the agreement with ‘Jugorosgas’ valid EUR 700 million without knowledge of the company’s Management board. Ilic is also entitled to sign an annex valid EUR 2 million maximum.

The commission fee for ‘Jugorosgas’ from the sale of gas to Serbian distributor is EUR 35 million!
Why did Ilic travel to Moscow instead of signing the annex here in Belgrade? The quantity he agreed covers consumption for the whole year of 2009.
The Management board is to meet today. The fifth item on agenda is the annex with ‘Jugorosgas’.
Predrag Grgic, acting president of ‘Srbijagas’ president says that the contract shall come in force only if verified by the Management board.
‘The Management board shall request opinion of Serbia Government and act in line with it’, Grgic says.
Sasa Ilic was appointed during mandate of Vojilav Kostunica’s cabinet as the DSS staff.
The G17 Plus and LDP want mediators in the purchase of gas to be eliminated since Serbia citizens pay their commission. During Zoran Djindjic’s mandate the mediators in gas trading were eliminated and the question is why they were re-introduced.

Sasa Ilic – ‘Srbijagas’ director and also vice president of ‘Jugorosgas’ Management board: My pay at ‘Jugorosgas’ is business secret

‘Minister of energy Petar Skundric and deputy president of ‘Srbijagas’ Management board was informed about the text of the annex. We talked about it three weeks ago while preparing the document. They knew that the document would be signed in this form. The contract stipulates the quantity of gas and not the price since it shall depend on prices in the world market. It is supposed that the value is EUR 700 million but it shall be known for sure when we shall have to effect the payment’, Ilic says for ‘Blic’.
Q: Since when have you been working in ‘Srbijagas’?
‘I have been working there for 17 years’.
Q: For how long have you been vice president of ‘Jugorosgas’ Management board?
‘Since the New Year’.
Q: You are in conflict of interests. In whose interest are you working, ‘Srbijagas’ or the Russian company?
‘That position in ‘Jugorosgas’ belongs to ‘Srbijagas’ director and all ‘NIS’ and ‘Srbijagas’ directors occupied that position’.
Q: But you are trading with your own self, don’t you?
‘But I am not doing that alone. There is procedure that existed before me, too’.
Q: Do we get anything from that mediation?
‘Part of ‘Jugorosgas’ profit, 25 percent, belongs to ‘Srbijagas’.
Q: You get paid by both ‘Srbijagas’ and ‘Jugorosgas’. What are your pays?
‘My pay at ‘Srbijagas’ is about 250,000 Dinars. As regards ‘Jugorosgas’ that is business secret’.


The State guarantees don’t mean that banks have problems
The decision of the state to increase guaranteed savings from EUR 3,000 to EUR 50,000 doesn’t mean that banks have problems, but the measure, which has been undertaken in other countries as well, has exclusively a psychological effect, said Governor of the National Bank of Serbia Radovan Jelasic.

The decision of the state to increase guaranteed savings from EUR 3,000 to EUR 50,000 doesn’t mean that banks have problems, but the measure, which has been undertaken in other countries as well, has exclusively a psychological effect, said Governor of the National Bank of Serbia Radovan Jelasic.

“We will see to what extent deposits will increase after introduction of this measure. The security of deposits is guaranteed by banks, in the first place. Besides, 40 percent of all deposits were placed through compulsory reserves at NBS. In addition to all these, there is now also a state guarantee for amounts up to EUR 50,000,” said Jelasic in Thessalonika, where a two-day conference on regional financing and investments, organized by Euromoney Conferences is underway. Jelasic underlined that he doesn’t expect a considerable increase in interest rates, since cancellation of compulsory reserves for financial sources from abroad is sufficient to prevent considerable interest rates’ increase.

Savers that withdraw their deposits from banks will monthly lose even one percent of their savings’ value, said Jelasic.

“A number of so-called economists suggest now that money should be withdrawn from banks. Instead of earning eight to nine percent from interest rate, one who keeps money at home, in Euro, will lose 3.6 percent a year due to inflation. I wonder whether any of these economists is ready to pay the difference they will lose to any such depositors, since they persuaded them to withdraw the money from the bank,” said Jelasic.

Reminding of estimations of some economists that the Euro exchange rate will be three-digit, Governor of NBS underlined that “a lot of people use negative psychosis in order to increase their popularity”. NBS has up to now always had right estimations, I don’t expect the situation to be different now, said Jelasic.

He said he didn’t expect catastrophic consequences of the world crisis in Serbia and the region.

“It is now much better to show negative scenario than the real one. Credits in the banking sector haven’t stopped, and the existing loans mostly haven’t become more expensive. Unfortunately, the money market in the EU isn’t functioning as it used to earlier, since regardless of how much money the European Central Bank injects into the system, the amount is returned to the Bank from the same banks through overnight deposits.

Today ECB has five times higher amount of deposits of commercial banks than it had a month ago. This jeopardizes liquidity, since the banks don’t trade among themselves. I hope ECB will be even more efficient, because when they are more efficient the situation will be easier for us”.

According to Jelasic’s words, in the future banks will continue relying on domestic deposits and loans of international financial institutions, rather than on the money market.


Promene vrednosti indeksa oko 10:05
Oko 10:05 indeksi imaju sledece vrednosti:

Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) +0,21%
CROBEX (Zagreb) -5.48% (vrednost od juče)
SBI20 (Ljubljana) -0,62%
BIRS (Banjaluka) +1,03%
MBI (Skoplje) -1,569% (vrednost od juče)

Zapadna Evropa
FTSE (London) +0,52%
CAC (Paris) +0,49%
DAX (Frankfurt) -0,36%
ATX (Beč) +0,97%
SMI (Cirih) +0,58%

Istočna Evropa
WIG (Varšava) +0,24%
SOFIX (Sofija) -1,74%
BET (Bukurešt) +0,02%
RTSI (Moskva) +0,58%
BUX (Budimpešta) -3,34%

Azija
Hang Seng (Hong Kong) -3,33%
Nikkei (Tokio) -2,46% close


Amerika
DJIA (Njujork) -5,69% close
Nasdaq (Njujork) -4,77% close
S&P 500 (Njujork) -6,10% close


Promene vrednosti indeksa oko 11:15
Oko 11:15 indeksi imaju sledece vrednosti:

Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,74%
CROBEX (Zagreb) -1.19% (vrednost od juče)
SBI20 (Ljubljana) -1,83%
BIRS (Banjaluka) +0,81%
MBI (Skoplje) -1,56% (vrednost od juče)

Zapadna Evropa
FTSE (London) -0,41%
CAC (Paris) -0,97%
DAX (Frankfurt) -2,02%
ATX (Beč) -1,05%
SMI (Cirih) +0,45%

Istočna Evropa
WIG (Varšava) -2,00%
SOFIX (Sofija) -2,04%
BET (Bukurešt) +0,02%
RTSI (Moskva) +0,58%
BUX (Budimpešta) -3,43%

Azija
Hang Seng (Hong Kong) -3,55%
Nikkei (Tokio) -2,46% close


Amerika
DJIA (Njujork) -5,69% close
Nasdaq (Njujork) -4,77% close
S&P 500 (Njujork) -6,10% close


U poređenju s istorijskim potopima Wall Street došao do dna

Cene akcija na Wall Streetu pale su 38 posto ispod proseka dugoročnog trenda američkog tržišta čime se Wall Street približio najvećim istorijskim gubicima što bi moglo značiti da se nalazi vrlo blizu dna, zaključuje u analizi MarketWach.


Kada je Dow Jones 10. oktobra pao na 8.543 bodova našao se vrlo blizu najvećim istorijskim gubicima koji su zabeleženi 1981. godine (- 40%), 1974. godine (- 41% posto) i 1932. godine (- 42 posto) u odnosu na prosečni trend rasta koji u obračun vrednosti akcija uzima kapitalnu dobit, dividende i inflaciju.

Analiza se bazira na trendu koji je u knjizi "Stocks For the Long-Run" predstavio Jeremy Siegel, koji je analizirajući Wall Street na duge staze zaključio da akcije u prosjeku napreduju godišnje po stopi od 7 posto u posljednjih 200 godina. Rast se odnosi na prosečno kretanje tržišta no to ne znači da nema kratkoročnih trendova u pozitivnom ili negativnom smeru kao što je to danas.

Treba napomenuti da Siegel uzima vrednost akcija na godišnjoj nivou, pa je jednodnevna vrednost samo ilustrativna, pa se radi postizanja proseka na godišnjem nivou može očekivati i pad ispod 40 posto. No trend ukazuje da na godišnjem nivou on ne bi trebao biti veći od sadašnjeg nivoa vrednosti akcija.

Prema analizi pad je bio očekivan jer dolazi nakon dugogodišnjeg uspona visoko iznad uprosečenog trenda te je čak došao neočekivano kasno. Najveći rast iznad trenda Wall Street je doživeo 1999. godine (85%), 1968. godine (80%) i 1928 (87posto).



Promene vrednosti indeksa oko 12:15
Oko 12:15 indeksi imaju sledece vrednosti:

Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,99%
CROBEX (Zagreb) -1.14% (vrednost od juče)
SBI20 (Ljubljana) -1,65%
BIRS (Banjaluka) +0,88%
MBI (Skoplje) -1,56% (vrednost od juče)

Zapadna Evropa
FTSE (London) -2,32%
CAC (Paris) -2,62%
DAX (Frankfurt) -3,38%
ATX (Beč) -3,49%
SMI (Cirih) -0,50%

Istočna Evropa
WIG (Varšava) -5,01%
SOFIX (Sofija) -1,92%
BET (Bukurešt) +0,02%
RTSI (Moskva) +0,58%
BUX (Budimpešta) -3,43%

Azija
Hang Seng (Hong Kong) -3,55%
Nikkei (Tokio) -2,46% close


Amerika
DJIA (Njujork) -5,69% close
Nasdaq (Njujork) -4,77% close
S&P 500 (Njujork) -6,10% close


Promene vrednosti indeksa oko 13:15
Oko 13:15 indeksi imaju sledece vrednosti:

Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -2,02% close
CROBEX (Zagreb) -1.71% (vrednost od juče)
SBI20 (Ljubljana) -2,12%
BIRS (Banjaluka) +0,69% close
MBI (Skoplje) -1,56% (vrednost od juče)

Zapadna Evropa
FTSE (London) -1,78%
CAC (Paris) -3,16%
DAX (Frankfurt) -4,06%
ATX (Beč) -3,66%
SMI (Cirih) -1,27%

Istočna Evropa
WIG (Varšava) -6,25%
SOFIX (Sofija) -1,07%
BET (Bukurešt) -4,32%
RTSI (Moskva) -1,17%
BUX (Budimpešta) -3,43% (vrednost od juče)

Azija
Hang Seng (Hong Kong) -3,55% close 
Nikkei (Tokio) -2,46% close


Amerika
DJIA (Njujork) -5,69% close
Nasdaq (Njujork) -4,77% close
S&P 500 (Njujork) -6,10% close


Wall Street: Kolebanje berzanskih indexa

Pre otvaranja Wall Street-a, pad vrednosti u trgovanju derivatima, ukazivali su još jedan dan u minusu.

Nakon jučerašnjeg jakog pada cena akcija (postignuti su petogodišnji minimumi), danas se sa nestrpljenjem očekuju dalja objavljivanja poslovanja SAD kompanija u Q3.

Do sada objavljeni izveštaji nikako ne ukazuju na oporavak američke ekonomije, štaviše- povećanje broja nezaposlenih kao i pad profita najvećeg broja kompanija ukazuju na to da FED i ostali pod hitno moraju preduzimati nove mere.

Najveći američki hemijski proizvođač Dow Chemicals objavio je da je u Q3 ostvario veliki pad Profita, a uzrok leži u jakom smanjenju porudžbina.

Goldman Sachs je obavio da će otpustiti 10% radnika, u cilju smanjenja troškova polsovanja

Ono što je zabrinjavajuće, to je da je nakon nekoliko dana smanjenja danas ponovo došlo do povećanja LIBOR-a (ključne kamatne stope na međubankarske pozajmice), što ukazuje na to da se Amerika žestoko bori sa strahom od recesije.

Iran zahteva od OPEC-a da usled male potražnje, smanje proizvodnju i isporuku nafte. Pod uticajem ovih vesti- nafta je skočila za cca. 1,25% a to je u zeleno poguralo akcije iz ovog sektora (Exxon, Chevron, British Petroleum..).

 

Neki od analitičara smatraju da je tržište jako blizu svog dna, ali investitori ipak očekuuju konkretne rezultate iz američke proizvođačke industrije, kao i nove izveštaje o potrošačkoj snazi SAD-a.

U moru neizvesnosti, berzanski indexi osciliraju oko jučerašnjih vrednosti, tako da su oko 16:30h zabeležene sledeće promene najvažnijih berzanskih index-a:

DJIA +0,08%

NASDAQ -0,68%

S&P500 +0,17%.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta