Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Nisam dadilja privrednicima
Predsednik Privredne komore Austrije Kristof Lajtl veruje da je uprkos svetskoj krizi pravi trenutak za ulaganja austrijskih kompanija u Srbiju

Kristof Lajtl (Foto L. Adrović) Austrijanac Kristof Lajtl ne žali novac kad u bečkim trgovinama naiđe na srpsku pršutu. Raduje ga i što će se ovdašnji vinari uskoro predstaviti u Austriji.

„Šta ima bolje nego da se opustite uz odličan pršut i dobro vino iz Srbije?”

Kao predsednik austrijske privredne komore uveren je da Srbija ima šta da ponudi svetu, ali i da se bitka za kupce više ne bije nižim cenama, već kvalitetom proizvoda i ljudi.

– Da je Srbija u tome sve bolja, dovoljno govori podatak da je izvoz u Austriju u prvom polugodištu uvećala za 36 odsto, konstatuje Lajtl.

Istina, prema srpskoj statistici, minus u spoljnotrgovinskoj razmeni (koja je za osam meseci dostigla 718,4 miliona i do Nove godine bi mogla da premaši milijardu dolara) i dalje je na našoj strani. U svakom slučaju, Austrija je jedan od najznačajnijih partnera srpske privrede. Ovogodišnji izvozni pomak delom se može pripisati i investicijama austrijskih kompanija i banaka u Srbiju proteklih godina. A bilo ih je više nego iz bilo koje druge zemlje – ukupno više od dve milijarde dolara.

– U Srbiji je prisutno gotovo 300 austrijskih firmi i većina je veoma zadovoljna poslovanjem u ovoj zemlji.

A šta je kao prvi čovek austrijske privrede, prilikom ovonedeljne posete Beogradu, sugerisao predsedniku Tadiću, premijeru Cvetkoviću, potpredsedniku Dinkiću i svom kolegi Bugarinu? Šta bi to Srbija trebalo da promeni i uradi kako bi postala još poželjnija za investitore?

– Srpskoj vladi nisu potrebne moje sugestije. Posle 20 godina, tokom kojih je ispala iz igre, Srbija se uspešno vraća u evropske tokove. Što se tiče uslova za investiranje, nije realno očekivati da oni odjednom ovde budu isti kao u Austriji. Ali očekujemo da se Srbija potrudi da što brže zadovolji sve više evropskih standarda – da ima objektivnu regulativu, da ne pravi razliku između domaćih i stranih ulagača, da obezbedi fer pristup i jednaka pravila za sve učesnike na tržištu...

Iz Beograda Lajtl odlazi sa utiskom o dobrim perspektivama za austrijske investitore, a prednost ove investicione destinacije u odnosu na druge vidi u sličnosti mentaliteta, kulture i blizini.

– Iz Beča ste za sat u Beogradu. Nemam ništa protiv da ljudi svoj kapital ulažu u Kinu ili arapske zemlje, ali postoji jedna austrijska poslovica koja kaže: okreni se i pogledaj, možda dobro vidiš i oko sebe. Možda ima nešto bolje i na bližim odredištima.

Da li je onda svojim domaćinima doneo najave novih investicija? Bilo je nagoveštaja dolaska nekih trgovinskih lanaca.

– Svi su pozvani da investiraju, a ja Srbiju najiskrenije preporučujem. Uprkos svetskoj ekonomskoj krizi, ovo je pravi trenutak za investiranje u ovu zemlju, iako su neki uslovi lošiji nego pre krize. Ipak, konačne odluke donose same kompanije.

Kao privrednik čija se porodica već petu generaciju bavi trgovinom građevinskim materijalima, Lajtl najavljuje da će sa sinom, ako im se ukaže prilika, ulagati u Srbiju.

– Možda ćemo naći neku ciglanu koja traži partnera. Predsednik Tadić mi je preporučio ulaganja na jugu Srbije, kako bi se napravio balans između razvijenijeg severa i nerazvijenijih područja. Ako se pojavi neko preduzeće zainteresovano za džoint venčrs sa mojom firmom, rado ću o tome razgovarati.

Na naše podsećanje da neke austrijske firme nisu realizovale svoje namere u Srbiji, da je „Atek” za malo izgubio Bor, da je NIS (za koji bi sigurno bio zainteresovan i OMV) prodat bez tendera, da se sada sa konzorcijumom „Alpina– Por” pregovara o raskidu koncesije i na pitanje da li je tokom razgovora sa srpskim zvaničnicima bilo reči o tim projektima, Kristof Lajtl odgovara kratko i vrlo diplomatski. I negira da je u Beograd došao da bi lobirao za svoje firme.

– Nisam ničija dadilja. Tu sam da našim firmama otvorim vrata, ali kroz njih moraju sami da prođu.

Za detalje o eventualno traženim ili nuđenim rešenjima za pomenute sporne projekte upućuje nas na pojedinačne firme.

– Oni su razgovarali o konkretnim poslovima. To su poslovni ljudi i govorili su otvoreno. Ali o tome morate razgovarati sa njima. Ja sam uveren da kad postoji želja, onda ima i puta: kad pravi ljudi kontaktiraju, onda se i rešenje nađe.



Partnerstvo za biznis

Predsednik Privredne komore Austrije, iz Beograda se, do sledećeg puta – u Tursku, vraća u Beč: da izbliza prati zbivanja oko formiranja nove vlade. Pre godinu-dve tvrdio je da političke promene u Austriji ne utiču mnogo na privredni život: „Ovde (u Austriji) vlada razum a ne emocije” . Za razliku od austrijskih, srpski privrednici se žale da im političari često pokvare poslove, a javnost sve više ima utisak da je prevelika sprega između biznisa (onog krupnog) i politike.

– Svaka vlada zavisi od privrede i privreda od vlade. Ako je vlada nesposobna – privreda trpi, a ako privreda ne funkcioniše, onda ni vlada neće dugo opstati. Privrednici u Austriji imaju jak uticaj na vladu, ali nisu dominantni: mi smo dobar partner vladi. I svaka koja je naše sugestije prihvatala bila je na dobrom putu. One koje to nisu činile imale su probleme i lošu vladavinu, kaže Kristof Lajtl.


Dinar najslabiji u ovoj godini
Dinar je ponovo pokleknuo. U ponedeljak će zabeležiti najnižu vrednost od početka godine i oslabiti prema evru za oko jedan odsto. Prema zvaničnom srednjem kursu evro će iznositi 83,97 dinara, odnosno za 89 para više nego u petak.

Prema podacima Narodne banke Srbije, evro je 24. oktobra iznosio 83,08 dinara, što je 85 para više nego dan ranije, kada je vredeo 82,24 dinara. Time je srpska valuta za dva dana oslabila 2,5 odsto prema evru posle trodnevnog jačanja od 2,3 odsto koje su podstakle mere NBS za povećanje likvidnosti bankarskog sektora za 350 miliona evra.


Valjaonicu bakra brine svetska kriza
Valjaonica bakra Sevojno je u proteklih devet meseci povećala fizički obim proizvodnje za oko 12 procenata, u odnosu na isti period prošle godine, i na inostrano tržište plasirala oko 90 odsto proizvedene robe, izjavio je direktor fabrike Dragan Subotić, izražavajući zabrinutost zbog posledica svetske finansijske krize

Ukazujući na probleme firmi koje rade sa obojenim metalima, Subotić je ovih dana na sednici Upravnog odbora Regionalne privredne komore Užice rekao da je cena obojenih metala na svetskom tržistu prepolovljena, javljaju se i problemi u finansiranju proizvodnje zbog nelikvidnosti banaka, a slične teškoće imaju i kupci..
Zbog ovakve cene metala, prema rečima Subotića, smanjiće se tražnja što će izazvati manju proizvodnju koja za sobom povlači i ostale restriktivne procese, a nepovoljni finansijski efekti mogu se očekivati veh naredne godine.
"Mislim da samo ozbiljna dijagnoza i ozbiljne mere treba da budu pravi odgovor za proces koji se dešava u svetu jer je logično da ćemo i mi, kao njegova minorna tačka imati direktne ili indirektne, kratkoročne i dugoročne posledice", rekao je Subotić..


Izraelci za dve godine počinju gradnju u Bloku 25 i 26: Četiri nebodera kod „Arene“
Preko puta „Beogradske arene“, u Bloku 26 za dve godine trebalo bi da počne gradnja četiri kule, visoke 185 metara. Svaka će imati po 42 sprata, a osim ekskluzivnih stanova, u njima će biti otvorene banke, dva hotela i tržni centar. Investitor je izraelska kompanija CEE, a ceo projekat vredan je pola milijarde evra

Na ekskluzivnom zemljištu, preko puta „Beogradske arene“, kod novih poslovnih zgrada „Grave osigruranje“ i budućeg „Bluhaus centra“, u neposrednoj blizini Crkve svetog Simeona Mirotočivog nići će najveće kule u ovom delu Evrope. Na 460.000 kvadrata već ograđenog zemljišta biće sagrađen moderni stambeno-poslovni i hotelski kompleks, prvi ovog tipa u Beogradu.


Veliki tržni centar zauzeće prva tri sprata. Prvi i drugi biće namenjen ekskluzivnim prodavnicama, dok će na trećem biti otvoreni bioskopi, kafići i mesta za zabavu. Na poslednjem spratu tržnog centra sa plafona visiće veliki jedrenjak, koji će, kako Izraelci pretpostavljaju, biti simbol beogradskih kula. Na četvrtom spratu biće sagrađena velika terasa i bašta, a iznad nje podignute četiri kule.
- Ukoliko sve bude išlo po planu, projekat bi mogao da bude završen za pet godina. Radi se o velikoj investiciji i poduhvatu, kakav do sada nije rađen kod nas - kaže Miodrag Zečević, izvršni direktor za marketing u preduzeću „Energoprojekt“, koje će biti angažovano za izvođenje radova.
U dve krajnje kule biće otvoreni ekskluzivni hoteli, dok će u srednjima biti uređen poslovni prostor, namenjen pre svega bankama. Poslednji spratovi sve četiri kule predviđeni su za stanove, koji će imati površinu od 100, 106 i 120 kvadrata.
Investitor ovog projekta je izraelska komapnija CEE, koja će za ovaj poduhvat obezbediti pola milijarde evra. Planska dokumetacija je završena i predata Sekretarijatu za urbanizam. Izraelci su napravili idejno rešenje, a ostalo je još da se uradi glavni projekat, za koji će biti izdvojene desetine miliona evra. Za ovaj posao CEE je angažovao britansku kompaniju „Sern norman foster“, u toj oblasti najveću u Evropi.
 
 
Vlasništvo Julija Ofera Izraelsko preduzeće
CEE u vlasništvu je kompanije „Ofer braders“, iza koje stoji Julije Ofer.
Ova kompanija je vlasnik četiri izraelske banke i jedna je od najvećih u Evropi.

„Bluhaus“
Pre izgradnje ove četiri kule, u neposrednoj blizini biće završen poslovni centar „Bluhaus“, čija je izgradnja u toku. Zauzimaće površinu od 48.000 kvadrata, a ukupna vrednost ovog projekta je oko 74 miliona evra.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta