Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Izvesna recesija u 2009. u Srbiji
Beograd -- Svetska finansijska kriza rezultiraće nekom vrstom recesije u Srbiji, izjavio je predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković.


Cvetković je kazao da će to biti posledica smanjenog privrednog rasta koji se očekuje u sledećoj godini, na nivou od oko četiri odsto bruto domaćeg proizvoda.

"To smatramo recesijom pošto je Srbija nekoliko godina za redom imala stope rasta oko sedam odsto BDP", istakao je Cvetković na okruglom stolu predstavnika Vlade Srbije.

Premijer je rekao da će u 2009. biti smanjena i raspoloživa sredstva koja bi se ulagala u privredu Srbije.

Cvetković je istakao da će jedan od odgovora na svetsku finansijsku krizu morati da bude restriktivnija fiskalna politika i smanjena javna potrošnja.

U narednoj godini bi, prema njegovim rečima, budžetski deficit trebalo da bude ispod dva odsto a javna potrošnja ne bi trebalo da pređe 44 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Cvetković je rekao da se procenjuje da će ova godina biti završena privrednim rastom od oko sedam odsto, a da bi inflacija trebalo da bude "relativno niska za naše uslove, odnosno jednocifrena".

On je dodao da su svi ekonomski pokazatelji za ovu godinu "pozitivni i optimistički" ali da "talas svetske finansijske krize dolazi i na naše obale".

"Pred nama je godina koja može da bude procenjana kao teža od ove, ali pošto će kriza zahvatiti i druge zemlje mogli bismo da uz dodatne napore naše područje učinimo atraktivnijim za strana ulaganja", ocenio je Cvetković.

Dinkić: Četiri odsto rasta biće uspeh


Potpredsednik Vlade Srbije i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić ocenio je danas da će ostvarivanje planiranog rasta bruto društvenog proizvoda u 2009. godini od četiri odsto predstavljati potpun uspeh srpske privrede.

Dinkić je istakao da to treba ostvariti u uslovima svetske finansijske krize, napomenuvši da će morati da se smanji i budžetski deficit na nivo ispod jedan odsto BDP-a.

Vicepremijer je rekao da će Srbija ovu godinu završiti s rastom BDP-a od sedam odsto i sa oko 7.000 dolara nacionalnog dohotka "po stanovniku", ali i da se u idućoj godini mora obezbediti više direktnih stranih investicija, da bi se taj rast održao, što neće biti lako.

Dinkić je upozorio da će investicije u Srbiju u narednoj godini biti manje, a kapital u inostranstvu biće skuplji. Zbog toga Srbija mora da stvori što atraktivnije okruženje da strani kapital dodje u nju.

On je naveo da su prednosti domaće ekonomije visoke devizne rezerve, koje su tri puta veće od dinarske novčane mase i stabilan bankarski sektor.

Jedan od velikih problema naredne godine biće deficit tekućeg platnog bilansa, koji će 2008. dostići 6,2 milijarde dolara, a on se može smanjiti jedino većim izvozom.

Dinkić smatra da će naši izvoznici imati problema da plasiraju svoje proizvode na inostrana tržišta, zbog pada tražnje, koja se očekuje, pre svega, na tržištu EU.

Jelašić: Inflacija i tekući platni deficit ostaju izazovi


Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izjavio je danas da se Srbija i dalje suočava sa dva izazova - inflacijom i tekućim platnim deficitom, čije će suzbijanje biti mnogo teže u uslovima svetske finansijske krize.

Jelašić je istakao da će NBS i dalje voditi restriktivnu monetarnu politiku, jer najveća pretnja makroekonomskoj stabilnosti - inflacija - još nije pobeđena.

On je ocenio da će turbulencije na međunarodnom finansijskom tržištu uticati na jačanje dinara u bankarskom sektoru. Međutim, dinarski krediti biće jeftiniji samo ako i inflacija bude niža, što će omogućiti smanjenje referentne kamatne stope.

Što se tiče fiskalne politike, guverener NBS je istakao da će sve ono što se priprema kao deo budžeta za 2009. "morati da se prognozira pesimistički" - i prihodi rashodi.

Jelašić je podsetio da su privatizacioni prihodi delom potrošeni, da su uslovi zaduživanja pogoršani, da će opasti prihodi od poreza na dodatu vrednost, a što se tiče rashoda, zahtevi za ekspanzivnom fiskalnom politikom biće još veći.

On je naglasio da su Srbiji neophodne strukturne promene, u čemu je ključno restruktuiranje velikih javnih preduzeća, ali pozitivni rezultati tog procesa videće se tek posle dve, tri godine.

Jelašić je upozorio predstavnike vlade da će u sledećih "godinu, dve biti nemoguće biti i odgovoran i popularan političar", pošto za održavanje makroekonomske stabilnosti preostaju samo instrumenti fiskalne politike.


Beograd -- Svetska finansijska kriza rezultiraće nekom vrstom recesije u Srbiji, izjavio je predsedn
Mrkonjić: Moramo pre Rumuna, autoput na Koridoru 10 za dve i po godine



Srpski ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić izjavio je danas da je planirano da se u naredne četiri godine investira četiri milijarde evra u infrastrukturne projekte u Srbiji.

Na Drugom poslovnom okruglom stolu sa predstavnicima Vlade Srbije u ogranizaciji Ekonomist medija grupe, on je rekao da je Vlada jedinstvena oko izgradnje dela Koridora 10 kroz Srbiju i da je planirano je da se u autoput i prugu na tom koridoru uloži 2,7 milijardi evra.


Mrkonjić je precizirao da će u autoput na koridoru 10 biti uloženo 1,6 milijardi evra, kako bi bio završen u naredne dve i po godine, odnosno pre nego što Rumuni završe Koridor četiri koji bi, kako je rekao, mogao da odvuče tranzit kamiona iz Turske. Prema Mrkonjićevim rečim, radi se na izgradnji autoputa na koridoru 10 kod Preševa i kod Dimitrovgrada.
"Koridor četiri, koji ide preko Rumunije, biće završen za tri godine, pa moramo pre njih završti naš deo koridora. Koridor deset je brend", rekao je Mrkonjić i dodao da će Koridor 10 duplirati neto devizni priliv u Srbiji.
"Koridor deset je brend", rekao je Mrkonjić.

Mrkonjić je naveo i da će u modernizaciju železnice na koridoru 10 biti investirana 1,1 milijarda evra u naredne četiri godine i da je u tom roku planirano završavanje železničkih čvorova u Novom Sadu, Beogradu i Nišu.
"Železnički koridor uposliće veliki broj kompanija iz Srbije", kazao je ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić i dodao da su počeli pregovori sa predstavnicima nemačke železnice koji će pomoći na pripremi tog projekta.


Novi rekordni pad dinara prema evru - kurs 84,4743
Srednji kurs dinara za utorak (28.10) biće 84,4743 za evro, što je najniža vrednost nacionalne valute od početka godine, i pored intervencije Narodne banke Srbije na međubankarskom deviznom tržištu, koja je prodala 26 miliona evra.

Kako je saopštila centralna banka, na međubankarskom deviznom tržištu NBS je 27.10. intervenisala prodajom 26 miliona evra, jer su uočeni poremećaji u funkcionisanju tržišta, koji su se odnosili na mali obim prometa i na povećanu razliku između kupovnih i prodajnih kurseva u kotacijama banaka.
Na osnovu prepodnevne trgovine formiran je indikativni kurs od 84,4743 dinara za evro.
Najnižu vrednost prema evru u 2008. godini, srpska nacionalna valuta imala je samo dan posle parlamentarnih izbora u Srbiji, 12. maja, kada je vredela 83,8674 dinara.
Ove godine dinar je najvišu vrednost dostigao 7. avgusta kada je srednji kurs bio 75,7543 dinara, što je bila najveća vrednost domaće valute od 16. oktobra 2004. godine.


Tender za RTB Bor naredne sedmice
Beograd - Potpredsednik Vlade Srbije Mlađan Dinkić izjavio je danas da će se privatizacija i reforme u Srbiji nastaviti uprkos krizi i najavio je da će naredne sedmice biti raspisani tenderi za strateškog partnera za Rudarsko-topioničarski basen "Bor" i za privatizacionog savetnika za Galeniku


Do kraja godine bi trebalo da se održi još desetak tendera i 209 aukcija, kazao je Dinkić na drugom poslovnom okruglom stolu sa predstavnicima Vlade Srbije u ogranizaciji Ekonomist medija grupe. Prema njegovim rečima, Srbija ima šanse da održi jak privredni rast uprkos recesiji, ali za to neće biti dovoljne samo mere bankarske i makroekonomske stabilnosti. "Mora da se odustane od rasta lične potrošnje i da se ulaže u budućnost, odnosno kapitalne projekte", istakao je Dinkić, koji je i ministar za ekonomiju i regionalni razvoj. On je dodao i da je Srbija već dobila sredstva za kapitalne projekte od međunarodnih finansijskih istitucija pod povoljnijim uslovima. Dinkić je istakao da je bankarski sistem u Srbiji stabilan i da su devizne rezerve mnogo veće od devizne štednje, što, prema njegovim rečima, pokazuje da Srbija može da garantuje uloge građanima. Potpredsednik vlade i ministar za nauku i tehnološki razvoj Božidar Đelić kazao je da Srbija može da iskoristi svetsku finasijsku krizu da bi stekla poziciju u svetskoj privredi. On je rekao da je Srbija angažovana na približavanju Evropskoj uniji (EU) i najavio da će za nekoliko meseci biti osnovana nova misija Srbije pri EU, odnosno kuća Srbije u Briselu. Đelić je istakao da je za Srbiju značajna liberalizacija viznog režima i najavio da će od 3. novembra u Srbiji, ali i srpskim diplomatskim predstavništvima Parizu i Dizeldorfu, da se izdaju samo biometrijski pasoši. Potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić je naglasio da je za razvoj privrede značajna i bezbednost i stabilnost zemlje, te da Srbija u toj oblasti prati mapu puta EU. Dačić je kazao i da se razmišlja o osnivanju odeljenja za zaštitu koridora 10 kroz Srbiju, koji će se baviti bezbednošću, jer na tom putu, osim saobraćajnih problema, postoji, kako je kazao, i problem kriminala. On je zaključio da Srbija ima dobru saradnju sa policijama zapadnog Balkana, podsetivši i da su potpisani sporazumi o saradnji sa policijama regiona.


Wall Street: Nove odluke FED-a nisu sprečile pad cena akcija
Odluka koju su kasno u nedelju uveče doneli zvaničnici FED-a o ubrizgavanju USD 120 mlrd u 9 najvećih banka u SAD imala je za cilja da pokrene uspavano bankarsko tržište, kao i da pokuša da povrati poverenje u pozajmice od banaka. Pored ove sume, isto toliko planirano je za manje komercijalne banke koje prihvate predloge FED-a.

Kao posledica gore sprovedenog, u početku jučerašnjeg trgovanja na Wall Street- javila se nada kod ulagača kada su videli da cene akcija (posebno bankarskog sektora) lagano rastu. Nažalost radost investitora trajala je veoma kratko, jer je strah ulagača od nastupanja svetske recesije i od jakog pada cena akcija na azijskim berzama, ipak bio jači od novih Vladinih odluka. Tokom trgovanja, Dow Jones i S&P imali su još jedan ulazak u zelenu zonu, a kao posledica informacije da je prodaja kuća u septembru povećana za 2,7%u odnosu na prethodni mesec (iako je to ipak manje za čak 9% od istog meseca prethodne godine). Nakon ovog kratkotrajnog oporavka, indexi su kao po navici ponovo gubili na vrednosti i kraj trgovanja završili su u pozamašnom minusu. I pored odluka Vlade, ni bankarski sektor nije ostao imun na pad cena gotovo svih akcija na Wall Street-u.

Malo nade ulili su rezultati kompanije Verizon Communicaton (sektor Komunikacija) koja je ostvarila rast Dobiti od odličnih 31%. Najveći deo Dobiti ostvaren je od povećanja broja korisnika wireless klijenata- za čak 2,1 milion. Cena akcije ove kompanije skočila je za 10,1% što predstavlja najveći jednodnevni skok cene ove akcije još od marta 2000. godine.

Cena sirove nafte pratila je sudbinu akcija, tako da je nakon današnjeg pada dosegla najnižu cenu u poslednjih 17 meseci (uz pad od 1,45% ostvarena je cena od USD 63,15 po barelu), a kao posledica slabe potrošačke snage američkih državljana (čak 70% GDP-a SAD čini Potrošnja), a samim tim i slabe ekonomije i predviđanja smanjene potražnje za naftom u svetu.

Cene zlata i aluminijuma ostvarile su rast za 1,73% odnosno za 3,35%.
 
 

Promena cena akcija finansijskog sektora:

    City Group -3,38%
    JP Mogran -4,04%
    Bank of America Corporation -2,56%
    Goldman Sachs -4,49%
    Wachovia -1,03%
    AIG -20,59%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. -4,30%
    Google -2,89%

Tehnološki sektor:
    IBM -2,94%
    AMD -2,97%
    Microsoft Corporation -3,55%
    Oracle -2,65%
    Cisco Sys -1,35%
    Apple -4,45%
    Intel Corporation -0,21%
    Dell Inc. +2,09%

Aluminijum:
    Alcoa -3,93%

Industrija:
    General electric -0,56%
    3M Company +1,27%
    The Procter&Gamble -2,55%

Auto industrija:
    General motors -8,40%
    Ford Motor +1,00%
    Toyota Motors -5,93%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. -4,27%
    Chevron Corp. -3,44%
    British petroleum -5,73%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. -6,37%
    United Technologies Corp. -4,50%
    Delta Air Lines -7,82%

Hrana i piće:
    Coca Cola -1,44%
    McDonalds -2,45%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline +1,71%
    Johnson&Johnson -1,05%
    Novartis -0,06%
    Pfizer -1,09%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA -2,42%
    NASDAQ -2,97%
    S&P500 -3,18%.


Azija: Snažan rast azijskih berzi
Nakon višednevnog pada cena akcija, azijske berze u toku današnjeg trgovanja beleže snažan rast vrednosti akcija.
 
Japanski NIKKEI225 ponovo iznad granice od 7.000 bodova (na koju je pre par dana pao nakon 26 godina), dok je Hang Seng nakon jučerašnjeg ogromnog pada od 12,70% danas tokom trgovanja rastao i za više od 13,30%.
 
 
Trenutne promene indexa oko 09:00h:
 
HANG SENG (Kina) +12,91%
NIKKEI225 (Japan) +6,41%
KOSPI (Južna Koreja) +5,57%.
 
 


Vrednosti indexa u 16:00


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,75% CLOSE
CROBEX (Zagreb) 2,93% OPEN
SBI20 (Ljubljana) 1,27% CLOSE
BIRS (Banjaluka) -1,76% CLOSE
MBI (Skoplje) -0,93% CLOSE

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 2,37% OPEN
CAC 40 (Pariz) 0,75% OPEN
DAX (Frankfurt) 7,92% OPEN
ATX (Beč) 3,44% OPEN
SMI (Cirih) 1,30% OPEN

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 4,28% OPEN
SOFIX (Sofija) -0,64% CLOSE
BET (Bukurešt) 5,28% OPEN
RTSI (Moskva) 2,69% CLOSE
BUX (Budimpešta) 8,65% OPEN

Azija
Hang Seng (Hong Kong) 14,35% CLOSE
Nikkei (Tokio) 6,41% CLOSE
SENSEX (Bombai) 5,86% OPEN
 

Amerika
DJIA (Njujork) 1,49% OPEN
Nasdaq (Njujork) 1,30% OPEN
S&P 500 (Njujork) 1,78% OPEN


Folksvagen postao svetski lider po tržišnoj vrednosti
FRANKFURT - Nemački "Folksvagen" je postao najveća svetska kompanija po tržišnoj vrednosti premašivši američkog naftnog giganta "Ekson", jer je vrednost akcija tog proizvođača automobila na frankfurtskoj berzi danas udvostručena

Nakon što je firma "Porše" najavila plan o povećanju udela u "Folksvagenu" na 75 odsto, sa sadašnjih 42,6 odsto, to je navelo neke kratkotrajne ulagače na kupovinu akcija tog nemačkog auto-giganta pa je njihova vrednost na berzi porasla za čak 485,01 evro, ili 93 odsto, na nešto više od 1.005 evra, prenela je agencija Blumberg.

Od početka godine se vrednost akcija "Folksvagena" uvećala čitavih šest puta, tako da tržišna vrednost te firme trenutno iznosi 367 milijardi dolara, što je više od vrednosti američke naftne kompanije "Ekson mobil" ( 343 milijarde dolara).

Kompanija "Porše" je 2005. počela da prikuplja akcije "Folksvagena", kako bi zaštitila veze sa svojim najvećim dobavljačem. Do 26. oktobra je rukovodstvo "Poršea" tvrdilo da je njegov cilj udeo od tek nešto iznad 50 odsto, a izvršni direktor firme, Vendelin Videking, izjavio je početkom meseca na Auto-salonu u Parizu da bi udeo od 75 odsto u "Folksvagenu" bio "nerealan" zbog tržišnih turbulencija.

Znatno poskupljenje akcija "Folksvagena" zabeleženo je, inače, u periodu kada se evropska, a cela svetska auto industrija nalaze, zbog zastoja u globalnoj ekonomiji, u velikoj krizi.

Septembarska prodaja automobila na evropskom tržištu opala je visokih 8,2 odsto, a sa velikim padom plasmana vozila suočavaju se i vodeći proizvođači u Japanu, SAD i drugim zemljama.


Wall Street: Na početku trgovanja rast cena akcija

Nakon višednevnog pada cena akcija na Wall Streetu, na današnjem otvaranju trgovanja akcije su se zazelenele.

Pod uticajem snažnog rasta cena u Aziji, kao i pozitivni pomeranja akcija na većini evropskih berzi, investitori su na početku trgovanja kupovali uglavnom akcije čije kompanije su zabeležile dobre poslovne rezutate u Q3, a posebno one iz tehnološkog sektora (Apple..). Takođe, uz rast cena akcija došlo je i do rasta cene sirove nafte a samim tim i do rasta cena akcija kompanija koje prerađuju naftu (Exxon, Chevron, British Petroleum (koji je ostvario rast Profita za više od 80%)).

Dobre signale ulagači vide i u najavi da će FED u najskorije vreme smanjiti ključnu kamatnu stopu na 1% (smanjenje za 0,5%), kao i u činjenici da kamatna stopa na međubankarskom tržištu i dalje lagano slabi.

 

Promene vrednosti najvažnijih indexa oko 14:45h:

DJIA +2,70%

NASDAQ +2,93%

S&P500 +2,79%.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta