Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Metals banka izbačena sa A listinga?
Komisija za listing i kotaciju Beogradske berze juče je donela rešenje o isključenju Metals banke iz Novog Sada (MTBN) sa A listinga, na koji je uključena pre samo dva meseca, jer je propustila da obavesti tržište o bitnom događaju


Trgovanje akcijama izdavaoca je privremeno obustavljeno, do okončanja postupka po eventualnoj žalbi Metals banke i donošenju konačne odluke.

Kao razlog ovakvog postupka Berza navodi da banka nije ispunjavala svoje obaveze u vezi sa izveštavanjem i obaveštavanjem Berze u skladu sa Zakonom, podzakonskim aktima, aktima berze i ugovorom zaključenim sa berzom. Na ovo rešenje Metals banka ima pravo žalbe u roku od osam dana. Istovremeno, Komisija za listing je konstatovala da je do konačne odluke da li će novosadska banka ostati na prajm marketu ili ne, u interesu zaštite investitora i sprečavanja narušavanja poverenja u trgovinu hartija od vrednosti, neophodno privremeno obustaviti trgovanje njenim akcijama.

U petak prošle nedelje NBS je uvela prinudnu upravu u ovu banku, nakon što je utvrdila da ova nije preduzela određene mere u otklanjanju nepravilnosti u poslovanju (pretpostavlja se oko pokrivanja likvidnosti), konstatovane u ranijoj kontroli centralne banke. Metals banka o nađenim nepravilnostima nije odmah obavestila tržište, kao što je bila obavezna. Berzanski analitičari su zatečeni ovako nesvakidašnje strogom odlukom Berze.

- Sasvim je u redu da dođe do privremenog obustavljanja trgovanja, ali ne znam za isključenje sa A listinga. To što Metals banka ima problem likvidnosti i odliva deponenta, ne znači da je loša banka, a lokacija sredstava nije bila na nivou, plus kriza. NBS će prinudnom upravom svakako pomoći da brzo povrati likvidnost i da ne bude razloga da bude isključena sa A listinga. Treba odmah sanirati štetu, jer to nije samo šteta banke, već celog tržišta, a kasnije, ako ima razloga, kritikovati i donositi konačne zaključke - smatra Dejan Tufegdžić, zamenik direktora brokersko-dilerskog društva „Sinteza invest".

Akcija Metals banke juče je vredela 7.776 dinara, zabeleživši pad od 7,97 odsto, dok je pre godinu dana jedna akcija vredela 49.890 dinara.


Dinar i dalje klizi
Ne postoji nivo kursa koji NBS brani, saopšteno je juče iz centralne banke; ona samo interveniše kada je značajnija neravnoteža u ponudi i tražnji
 

Evro nastavlja da jača u odnosu na srpsku valutu. Na osnovu kursa po kome se juče trgovalo na međubankarskom deviznom tržištu do popodnevnih sati, evro će danas zvanično vredeti oko 84,67 dinara. Uprkos tome, Narodna banka juče za razliku od prethodnog dana, kada je sa 26 miliona evra „podupirala” dinar, nije intervenisala na tržištu.

U jučerašnjem saopštenju centralne banke se ističe da ne postoji nijedan planski, kritični ili psihološki nivo kursa koji NBS brani.Guverner NBS Radovan Jelašić,kako se dodaje, nikada nije pomenuo nijednu cifru kao granicu do koje dinar hoće ili neće da pliva, iako se ta informacija ovih dana plasira u nekim medijima.

Kurs se formira na tržištu i nije planska kategorija, a intervencije Narodne banke usmerene su na sprečavanje prevelikih dnevnih oscilacija kursa, naglašava se u saopštenju. NBS interveniše i kod prevazilaženja poremećaja koji mogu da ugroze normalno funkcionisanje tržišta, kao što su smanjeni dnevni obim prometa ili značajnija neravnoteža između ponude i tražnje.

Domaća valuta je od početka ovog meseca oslabila čak za oko deset procenata, a u poslednja tri dana u padu je za 3,5 odsto. U ovoj godini veoma nisko se spustila posle parlamentarnih izbora u Srbiji, kada je evro vredeo 83,86 dinara, ali je posle toga stalno jačala. Guverner je uveravao da NBS neće po svaku cenu koristiti devizne rezerve da bi zaustavio rast vrednosti evropske valute .

Zvanični prodajni kurs evra je juče iznosio 85,06 dinara, a u pojedinim bankama se prodavao za 85,6 dinara. Da podsetimo, evro je istog dana u januaru ove godine zvanično vredeo 82,99 dinara. Razlika između prodajnog i kupovnog kursa evra u nekim bankama u Beogradu bila je veća od 2,5 dinara.Kursne razlike na kojima banke dobro zarađuju naročitoosećaju građani koji rate za kredit otplaćuju po prodajnom kursu banaka.

Turbulencije na svetskom finansijskom tržištu, gde je novac sve skuplji, izvesno je, odraziće se i na vrednost dinara. Prognoze finansijskih stručnjaka o tome koliki će kurs biti do kraja godine su različite i nezahvalne. Dok su pojedini bankari uvereni da NBS, ipak, neće dozvoliti da evro pređe „crvenu liniju” od 85 dinara, Vladimir Čupić, predsednik IO Hipo Alpe-Adrija banke ocenio je da će posledice krize na finansijski sistem biti teške i da će kurs naredne godine nastaviti da raste.


"Iz banaka podignuto pola milijarde evra"
Najdelikatniji momenat za bankarski sektor tek predstoji i to je Nedelja štednje koja počinje 31. oktobra. Ovo što smo imali od 1. oktobra bio je odliv štednje nastao isključivo medijskim špekulacijama i senzacionalističkim napisima u medijima. Taj odliv depozita se do sada kreće između 500 i 600 miliona evra. Sada dolazi Nedelja štednje, kada vam se napada 700 do 800 miliona evra, čije oročenje ističe u tih nekoliko dana. Građani tada moraju da imaju poverenje u banke da bi nastavili da štede, ističe Vladimir Čupić, predsednik Izvršnog odbora Hipo Alpe Adrija banke



Da li je naša štednja sigurna u bankama?

Naš bankarski sistem je koncipiran tako da više od 30 odsto novca stoji u Narodnoj banci Srbije. Mi imamo više novca u NBS nego što imamo štednje. Teoretski, kada bi u banku došli svi deponenti odjednom i tražili uloge, banka bi mogla ceo repo portfelj da proda Narodnoj banci, kupi devize od njih i isplati klijente.

Jedino pitanje su tehničke mogućnosti, odnosno da li to može da se postigne za jedan dan, ali banke imaju više novca nego što duguju građanima. Meni su sasvim jasni motivi tih ljudi koji su podizali štednju, jer zbog onoga što su oni preživeli devedesetih godina apsolutno imaju pravo da traže svoj novac.

Kako se izboriti sa tim strahom?

Dva su načina da se na takav strah odgovori. Jedan je da banka uvek i odmah isplati novac. Bilo je malih problema u distribuciji gotovine iz NBS i na kraju dobar deo banaka se snašao tako što su direktno uvezli gotovinu. Ni Narodnoj banci nije bilo lako, jer na takvu tražnju naprosto nije bilo moguće odmah odgovoriti. U toku jednog dana mora se privući jako velika količina keša, zatim to treba distribuirati po bankama.

Drugi način je da se država jasno odredi prema stepenu garancije depozita, kao što su i sve zemlje uradile. Povećanje depozita sa 3.000 na 50.000 evra znači da je umesto 80 odsto depozita garantovano 95 odsto. Ali to ne znači da ste garantovali 95 odsto volumena štednje, već 95 odsto štednih uloga. Zato ovo povećanje osiguranja sa tri na pedeset hiljada evra ne predstavlja veliko opterećenje za budžet. Ova mera ima više psihološki efekat.

Šta je još država trebalo da uradi?


Druga važna mera koja je jako bitna u kriznim situacijama i koja je trebalo odavno da bude doneta, a kod nas još nije, jeste garancija međubankarskih pozajmica. Sve zemlje su to uradile.

U zapadnoj Evropi i SAD kriza se reflektovala tako što među bankama nije bilo poverenja i nisu htele jedna drugoj da pozajme novac. Kada novac ne cirkuliše između banaka, on ne cirkuliše u sistemu. Kada tu nastane zagušenje, to se reflektuje kapilarno na ceo realni sektor. Kod nas i dalje postoje pozajmice između banaka, ali vrlo restriktivne.

Naše banke nemaju kontaminiranu aktivu finansijskim derivatima, ali većina banaka ovde je u vlasništvu međunarodnih banaka sa centralama u inostranstvu i svi poslujemo po nekim uzansama. Kada se centralizuje sistem odlučivanja, samo stigne naređenje „redukujte pozajmice". Mi smo pozajmice limitirali na jedan broj banaka, a drugim bankama ih nećemo odobravati, dok ne isteknu aranžmani koje već imamo.

Razlog za to je, da budem konkretan, što domaće banke nemaju mogućnost refinansiranja spolja, već se uglavnom oslanjaju na domaće depozite. Ako domaći depoziti počnu da se odlivaju, odakle tim bankama novac?

Ja u krajnjoj situaciji mogu da pozajmim novac od moje centrale. Naša država još ne garantuje međubankarske pozajmice, a mislim da će to morati da uradi pre ili kasnije. Velike banke pozajmljuju između sebe, ali sistem mora da funkcioniše i sa velikim i sa malim bankama.

Kako će se kriza odraziti na privredu?

Ovog puta je kriza nastala u finansijskom sektoru, a on je ogledalo realnog sektora. Finansijski sektor čini mali broj banaka sa velikim brojem transakcija, naspram realnog sektora sa velikim brojem igrača i sa relativno malim brojem transakcija. Ako se kriza drži samo na nivou finansijskog sektora, to može da se sanira i nije strašno.
 
Međutim, ako se kriza preseli na privredu, onda je to strašno. A to se dešava ako, na primer, u banku dođe deset klijenata koji žele da produže revolving kredit. Pošto ne zna šta se dešava na tržištu, banka iako ima novac, čuva ga i odlučuje da umesto deset kreditnih linija plasira pet.

Ostala petorica idu u druge banke. One se isto tako ograniče na svojih pet najboljih klijenata. Ove firme moraju da vrate kredit i onda ili zavuku ruku u džep ako imaju gotovinu, a ako nemaju, prodaju imovinu. A da bi prodali imovinu, neko mora firmu da kupi, a za to mu treba ili keš ili kredit, po koji opet ide u banku. Posledica je da cene imovine počinju da padaju. Firma mora da spušta cenu, dok ne proda imovinu ili će banka da aktivira hipoteku.

Tako se obara vrednost imovine na tržištu, odnos hipoteke i kredita banke se pogoršava, pa banka onda traži da se vrati kredit, dok se to ne niveliše. Ako banka to ne uspe, NBS traži da se deo kredita iznad hipoteke rezerviše, jer u tom trenutku nema pokriće. To povećava troškove banke, onda se smanjuje dobit ili se ulazi u gubitak, a sa gubitkom se smanjuje kapital.

Kada se smanjuje kapital, onda se pogoršava koeficijent kapitalne adekvatnosti, a postoji prag ispod kog se ne sme. To je spirala koja mora da se prekine, i to tako što se kriza izoluje na bankarski sektor. Zbog toga vlade svih država maksimalno pumpaju likvidnost kako se kriza ne bi prelila u realni sektor.

Da li će naša privreda imati poteškoća?

Kriza sa štednjom ne postoji, ali krize u privredi će biti. Račun države, tekući račun platnog bilansa, u minusu je. Mi godinama trošimo više nego što proizvodimo, ali se to peglalo zaduživanjem. Sada će stepen kredita koji će privreda moći da povuče od banaka u inostranstvu biti značajno manji, ako ih uopšte i bude. Ti cross border krediti su u značajnoj meri finansirali domaću potrošnju, i investicionu i tekuću.


Domaće banke ne mogu to da nadomeste iz depozita. Mislim da je neophodno da Ministarstvo finansija i NBS pozovu banke u Srbiji da čuju koji su njihovi planovi za 2009. godinu. Treba da pitaju banke koliko nameravaju da plasiraju, koliko kredita mogu da povuku i koliki su im budžeti, da se tačno vidi šta je to što može da uđe u zemlju i da znate šta može da se očekuje.

A ako se smanji priliv, on se smanjuje za sve. Onda neće moći ni firme da se privatizuju tako lako, a to se već sada vidi. To pokazuje i ova mera, da se za preduzeće plati 30 odsto odmah, a ostatak u pet rata. Suštinsko je da se moraju obezbediti devize za pokriće deficita platnog bilansa, ali mora se nešto i investirati, jer srpska privreda traži investicije.

U ovom trenutku, ključno rešenje je da se obezbede stabilni izvori finansiranja i mislim da su u Ministarstvu finansija već dobar deo toga predvideli. Otplata kredita Svetske banke za sledeću godinu je reprogramirana, jedan deo sredstava je već ugovoren da se povuče za izgradnju infrastrukture i ostaje pitanje šta sa domaćom privredom.

Pre ili kasnije će morati da se oslobode neka državna sredstva koja će morati da se gurnu u privredu. Sve što se desilo na Zapadu videće se i ovde. Ne mora to da bude iz budžeta, može i centralna banka da pozajmi novac bankama.

Ali tako se kreira inflacija?

Inflacija je u ovom slučaju manje zlo. Gore od toga je deflacija do koje bi moglo doći u ovom slučaju. Deflatorna ekonomija je katastrofa. Sve centralne banke pumpaju ogromne sume, pa nema inflacije ni u Nemačkoj ni u Americi. Privreda već kaska i time se ne baca ulje na vatru, jer vatra se već ugasila i pokušavate da je raspalite. U tom kontekstu će se kasnije ići i na relaksaciju monetarne politike i još neke mere koje će upumpati likvidnost ako bude nedostajala.
 
 
Kako će reagovati devizni kurs na krizu?

Posledice na finansijski sistem i devizni kurs će biti vrlo teške. Vrlo je moguće da kurs sledeće godine nastavi da ide gore. Međutim, ja nemam mnogo razumevanja za zahtevima izvoznika za povećanjem kursa, jer su oni ujedno i najveći uvoznici i najveći korisnici indeksiranih kredita. Međutim, ako budemo pametni, iz ovog možemo da se izvučemo relativno bezbolno. Imamo prilično stabilizirajuće finansijske tokove u vidu kredita za infrastrukturu.


EFT grupa najavila ulaganja u rudnik uglja i izgradnju termoelektrane kod Lučana: Investicija „teška
Lučani - EFT grupa, jedna od vodećih u trgovini električnom energijom u jugoistočnoj Evropi, najavila je da će u razvoj rudnika uglja Čukara, u blizini Lučana, kao i u izgradnju termolektrane Dragačevo, uložiti 390 miliona evra


Na jučerašnjoj prezentaciji Studije izvodljivosti održanoj u SO Lučani, rečeno je da je za razvoj rudnika planirano 110 miliona, a za izgradnju termoelektrane 280 miliona evra. U rudniku bi posao trebalo da dobije oko 600 radnika, a u budućoj termoelektrani od 150 do 180 ljudi. Uz konstataciju da su istražni radovi, vredni tri miliona evra, započeli u maju ove godine i da su potvrdili pretpostavke o raspoloživim količinama uglja, Zlatan Matko, direktor sektora za investicije u EFT, istakao je da basen Čukara raspolaže sa oko 49 miliona tona uglja, kojim bi se snabdevala buduća termoelektrana, kapaciteta oko 132 megavata. Ta termoelektrana bi od 2016. godine trebalo da proizvodi oko 980 gigavatčasova električne energije godišnje i bila bi prva termoelektrana u Srbiji, koja bi se gradila po standradima EU o zaštiti životne sredine.

- Eksploatacionu dozvolu očekujemo tokom naredne godine, kada ćemo na osnovu raspoloživih informacija moći da donesemo odluku o daljem razvoju projekta - istakao je Zoran Ivković, direktor razvoja u EFT, podsetivši da će ova kompanija tom investicijom postati prva koja će uložiti privatni kapital u energetski sistem na prostoru bivše Jugoslavije.

Planirano je da otkopavanje uglja počne 2015. godine i to na južnom delu, a na severnom kopu deset godina kasnije, dok je eksploatacioni vek ugljenokopa 30 godina.



Planovi

Studijom izvodljivosti, koju je izradio beogradski Centar za površinsku eksploataciju, predviđeno je da rudarskim radovima bude obuhvaćeno 730 hektara, od čega površinski kop 445 hektara, a spoljašnje odlagalište 285 hektara. Rekultivacijom kompletniog zemjišta južni deo biće pokriven jalovinom, na severnom delu biće formirano jezero, a ceo prostor biće zatravnjen i pošumljen.


Wall Street: Drugi najveći dnevni skok u istoriji Dow Jones-a
Konačno je Wall Street doživeo pravi „bum“ cena. Čak ni najveći optimisti nisu očekivali ovakav završetak jučerašnjeg trgovanja. Dow Jones je skočio za čitavih 10,88% što predstavlja njegov drugi najveći dnevni skok u istoriji. Ne smemo zaboraviti da je ne tako davno Dow Jones pao za sličan iznos poena, tako da je ovo zapravo pokušaj da se ovaj index vrati na neke pređašnje vrednosti. Takođe, posmatrano procentualno danas je NASDAQ ostvario četvrti najveći dnevni skok.

Investitori očigledno čvrsto veruju da će FED skresati kamatnu stopu na 1% (ova vrednost kamatne stope poslednji put u SAD zabeležena je davne 2004. godine), kao i da će ubrizgavanje USD 125 mlrd u 9 nejvećih banaka početi da pokreće međubankarske pozajmice, kao i kreditiranje privrede. Takođe, povećanje prodatih kuća u septembru ohrabrilo je ulagače na Wall Street-u, kao i snažan skok Azijskih berzi (Hang seng +14,35%, NIKKEI225 +6,41%).
 
Skok ne tako malog broja akcija koje čine okosnice pojedinih indexa bio je dvocifren. Ovako visoka  volatilnost je veoma pogodna (ali može i biti i jako ubitačna) za kratke ulaze i izlaze.

Sa druge strane, treba i dalje čvrsto stajati na zemlji i biti oprezan zbog opšteg stanja američke ekonomije- povećanje nezaposlenosti, pad potrošnje.. U prilog ovome ide i činjenica da će Oktobar 2008. godine ostati zabeležen kao jedan od najgorih meseci u istoriji Wall Street-a.



Promena cena akcija finansijskog sektora:

    City Group +14,32%
    JP Mogran +10,59%
    Bank of America Corporation +12,13%
    Goldman Sachs +0,74%
    Wachovia +12,72%
    AIG +35,56%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. +6,74%
    Google +11,92%

Tehnološki sektor:
    IBM +9,57%
    AMD -3,40%
    Microsoft Corporation +9,07%
    Oracle +11,73%
    Cisco Sys +13,80%
    Apple +8,49%
    Intel Corporation +11,30%
    Dell Inc. +12,01%

Aluminijum:
    Alcoa +19,25%

Industrija:
    General electric +9,93%
    3M Company +6,53%
    The Procter&Gamble +10,21%

Auto industrija:
    General motors +14,68%
    Ford Motor +5,91%
    Toyota Motors +14,17%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. +13,27%
    Chevron Corp. +13,47%
    British petroleum +15,87%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. +15,46%
    United Technologies Corp. +13,52%
    Delta Air Lines +6,53%

Hrana i piće:
    Coca Cola +10,34%
    McDonalds +9,39%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline +4,76%
    Johnson&Johnson +6,72%
    Novartis +7,69%
    Pfizer +8,62%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA +10,88%
    NASDAQ +9,53%
    S&P500 +10,79%.


Vrednosti Indexa u 16:01


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,35% OPEN
CROBEX (Zagreb) 0,77% OPEN
SBI20 (Ljubljana) 1,95% OPEN
BIRS (Banjaluka) 0,03% OPEN
MBI (Skoplje) 1,89% CLOSE

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 6,60% OPEN
CAC 40 (Pariz) 6,71% OPEN
DAX (Frankfurt) -0,67% OPEN
ATX (Beč) 6,07% OPEN
SMI (Cirih) 5,14% OPEN

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 7,89% OPEN
SOFIX (Sofija) -1,97% CLOSE
BET (Bukurešt) 3,86% OPEN
RTSI (Moskva) 12,32% OPEN
BUX (Budimpešta) 11,24% OPEN

Azija
Hang Seng (Hong Kong) 0,84% CLOSE
Nikkei (Tokio) 7,74% CLOSE
SENSEX (Bombai) 0,40% CLOSE
 

Amerika
DJIA (Njujork) -0,06% OPEN
Nasdaq (Njujork) -0,74% OPEN
S&P 500 (Njujork) -0,59% OPEN


Negotiations with IMF delegation over budget for 2009
The IMF mission led by Albert Jaeger arrived in Belgrade yesterday to discuss with representatives of Serbia Government the microeconomic situation in Serbia and projected economic policy in the next year, the National Bank of Serbia (NBS) announced.

Serbia Prime Minister Mirko Cvetkovic said that new budget would be discussed with the IMF. When new arrangement is concerned it shall be of advising character only and not of a financial nature.
Economists believe that the arrival of the IMF mission shall be a cover for implementation of restrictive measures in economic policy, but also a motif for making of a new arrangement with that financial institution.
‘I think that the IMF shall make pressure on the authorities that the reforms in Serbia are speeded up. As I understood, the State does not intend to take new credits, but it is very likely it shall have to do so. As the budget for the next year is concerned, I think the IMF shall insist that it is more restrictive. That shall be an excuse for the Government to make such budget’, economist Danilo Sukovic says.


Wall Street: U iščekivanju odluke FED-a
Pre početka današnjeg trgovanja na Wall Streetu derivati su izgubili na svojoj vrednosti, što je bio signal da će otvaranje proteći u padu cena akcija.
 
Nakon što su azijske berze završile svoje trgovanje u zelenoj zoni a evropski indexi su u priličnom lusu (izuzev DAX koji je juče skočio za više od 14% (zahvaljujući skoku cene akcija Volkswagena za više od 80%))neki ulagači su očekivali da će se zeleni talas nastaviti i u SAD.
 
Posle jučerašnjeg za neke indexe istorijskog dnevnog rasta vrednosti, današnje trgovanje investitori su dočekali u oprezu i očekivanju odluke FED-a vezane sa smanjenje kamatne stope.
 
Rezultati kompanija i dalje ukazuju na probleme sa kojima se bori američka ekonomija- nezapolsenost i dalje raste.
 
 
 
Promene vrednosti najvažnijih indexa oko 14:45h:
 
DJIA -0,60%
NASDAQ -1,06%
S&P500 -0,87%.


Centralna grčka banka obustavlja podršku filijalama na Balkanu
ATINA - Centralna banka Grčke pozvala je grčke banke da obustave podršku svojim filijalama na Balkanu kapitalom iz Grčke, javili su mediji u Atini.

Guverner Centralne banke Grčke Jorgos Provopulos zatražio je od velikih banaka da otpočnu sa uvećavanjem akcionarskog kapitala do kraja prvog polugodišta 2009. godine.

Cilj ove mere je da se finansiraju grčke kompanije i domaćinstva.


Promene Indexa u 16:50


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,35% OPEN
CROBEX (Zagreb) 0,41% OPEN
SBI20 (Ljubljana) 1,89% OPEN
BIRS (Banjaluka) 0,03% OPEN
MBI (Skoplje) 1,89% CLOSE

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 7,13% OPEN
CAC 40 (Pariz) 8,24% OPEN
DAX (Frankfurt) 0,71% OPEN
ATX (Beč) 6,32% OPEN
SMI (Cirih) 5,65% OPEN

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 7,73% OPEN
SOFIX (Sofija) -1,97% CLOSE
BET (Bukurešt) 3,98% CLOSE
RTSI (Moskva) 12,00% CLOSE
BUX (Budimpešta) 14,09% CLOSE

Azija
Hang Seng (Hong Kong) 0,84% CLOSE
Nikkei (Tokio) 7,74% CLOSE
SENSEX (Bombai) 0,40% CLOSE
 

Amerika
DJIA (Njujork) 0,16% OPEN
Nasdaq (Njujork) -0,45% OPEN
S&P 500 (Njujork) -0,25% OPEN


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta