Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dinkić: Ugovor sa Gaspromom do kraja godine
Niš - Potpredsednik Vlade Srbije i ministar ekonomije Mlađan Dinkić izjavio je juče da se trenutno pregovara o ceni po kojoj će ruski Gaspromnjeft otkupiti akcije Naftne industrije Srbije koje će besplatno dobiti zaposleni u tom preduzeću i svi punoletni građani Srbije.
 
"Očekujemo da se ugovor sa Gaspromnjeftom potpiše do kraja godine", rekao je Dinkić na konferenciji za novinare na Niškom investicionom forumu. On je dodao da će cena po kojoj će biti predloženo da ruska kompanija otkupi akcije NIS-a biti veća od one koja se navodi u medijima.


Jagma za zlatom
Buržujske zlatare Zapada, sirotinja trećeg sveta i centralne banke zemalja u razvoju užurbano pazare žuti metal u jeku najveće američke krize od Drugog svetskog rata
 
Sedam godina zaredom ovaj plemeniti metal poskupljuje (Foto Beta) „Došlo je vreme da narod prestane da kupuje mesečne karte za prevoz i svoju crkavicu radije uloži u zlato. Sa autobuskom kartom čovek može danas da stigne na posao, ali šta ako sutra dobije otkaz ili firma propadne? Za život je onda potrebno nešto što nije izgubilo vrednost: običnom svetu takvu sigurnost danas može da pruži samo zlato, a ne posrnuli američki dolar, komplikovano nedostupna trgovina akcijama, obveznicama i brojnim drugim hartijama, za koje sumnjivi bankari tvrde da će kad-tad doneti profit.

Ništa ne sija tako pouzdano kao zlato: po favelama Johanesburga ili Kejptauna to su odavno shvatili gangsteri okićeni teškim zlatnim kajlama...”Ovaj životni recept ponudio je juče ugledni južnoafrički dnevnik „Mejl i Gardijan” čitaocima kao mogući kompas u vrtlogu velike zapadne finansijske krize sa još nesagledivim posledicama po ostatak sveta.

Osećanje da „samo zlato” može da obezbedi finansijsko pribežište kolateralnim žrtvama najveće američke finansijske krize od Drugog sveta razbuktalo se ovih dana širom sveta. Ispod svodova basnoslovnog londonskog hotela „Savoj” ovih dana tiska se nezabeležena gomila unezverenih ljudi koji pokušavaju da se uguraju u juvelirnicu i pokupuju preostale južnoafričke „kruger”zlatnike, po „simboličnoj ceni ” od 547 funti komad. „Ovakvu navalu nismo nikad doživeli, nažalost zalihe su gotovo iscrpljene, a novih isporuka nema na vidiku”, kaže za londonski „Gardijan” direktorka zlatare ATS kod. Karambol američkih investicionih banaka na Volstritu ovih dana skrenuo je pažnju lukavih investitora na tržište zlatnika. Hladnokrvne račundžije brzo su shvatile da je zlatnik poznatiji kao „američki bufalo”, novčić od 24. karatnog zlata težak jednu uncu, jevtiniji od jedne unce zlata na slobodnom tržištu. „Američki bufalo” naime košta 789,95 dolara. Jedna unca zlata na berzama danas staje oko 880 dolara! Na tamošnjem tržištu zlatnika takva je jagma nastala ovih dana za „bufalom” i sličnim „američkim orlom”, da je kovnica novca SAD, koja od 1792. godine kuje dotične novčiće, ovih dana obustavila njihovu proizvodnju!

Urušavanje američkog i zapadnjačkog finansijskog tržišta, izazvano krahom trgovine rizičnim hipotekarnim kreditima, prošlog leta nije izazvalo samo nezabeleženi skok cene nafte i srozavanje vrednosti dolara. Najveća američka finansijska kriza od Drugog svetskog rata, kako ju je okarakterisao guverner Centralne banke SAD, vratila je zlato (kao i druge plemenite metale: srebro, platinu i paladijum) na mesto na kome je bilo i pre 1945. godine. Zlato je danas ponovo najsigurnije pribežište investitora, tvrdi Svetski savet za zlato. Proletos, u vreme eskalacije napetosti između SAD i Irana, erupcije naftaških pretnji Venecuele... unca zlata dostigla je cenu od čak 1.013 američkih dolara! Ipak, novovekovni otklon od američkog dolara ka zlatu započeo je vrlo brzo, posle terorističkog napada u Americi septembra 2001. godine. Kakve su razmere novog šarma zlata danas slikovito prikazuje letošnja odluka nemačke Bundesbanke da odbije zahtev Bundestaga o prodaji dela „žutih ” rezervi zvaničnog Berlina. Nemačka, naime, posle SAD ima najveće državne rezerve zlata (oko 3.000 tona). Bundesbanka je odluku da za sada ne prodaje ni gram državnog zlata, uprkos postojanim preporukama MMF-a i prakse niza zapadnih država poslednjih decenija, obrazložila uverenjem da „zlatne rezerve u vremenima neizvesnog razvoja geopolitičkih prilika i međunarodnog finansijskog tržišta pružaju funkciju učvršćivanja stabilnosti”. Vest da je Rusija od jula 2007. godine do jula ove godine povećala svoje zlatne rezerve za još oko 50 tona (oko 500 tona ukupno), kao i da su Kina, Indija i zemlje Persijskog zaliva takođe pokupovale značajne količine zlata, pala je u zasenak pred lavinom loših vesti o posrtanju zapadnih finansijskih centara moći.

Današnji manjak zlata na slobodnom tržištu, nevolje najvećih južnoafričkih rudnika žutog zlata, naizgled nezaustavljivo obaranje vrednosti američkog dolara i neizvesna sudbina američkog finansijskog sanacionog plana pred predsedničke izbore pokazuju da su nakinđureni gangsteri, oprezni bankari i staromodni zlatoljupci prepoznali vetrove novog doba.


INA će ipak biti prodata MOL-u
Posle raznoraznih objašnjenja kako cena koju je MOL ponudio za akcije kompanije INA (2.800 kuna po akciji) nije realna, te da cena akcije INA ne sme biti ispod 4.000, a neki su pričali čak i o cifri od 5.000 kuna, svi su izgledi da će INA ipak u ruke MOL-u po ceni od 2.800 kuna po akciji.
 
Početkom nedelje najveći akcionari INA, investicioni i mirovinski fondovi odlučili su da prihvate cenu od 2.800 kuna po akciji. Dan nakon toga, i Fond hvratskih branitelja odlučio je prihvatiti istu cenu.
 
Objašnjenje za prihvatanje ovih "preniskih" uslova , sve strane nalaze u svetskoj ekonomoskoj krizi, koja se iz SAD preliva i na Evropu.


Pad Berze u SAD i pored usvajanja Plana od strane Senata

Nakon što je nakon dugog većanja dana 02.10. Senat u SAD velikom većinom usvojio plan pomoći posrnuloj američkoj privredi, javio se tračak nade da bi Berzu u SAD-u juče moglo da ogreje "zeleno svetlo".
Međutim, očigledno je da je nepoverenje prilično, a izmorenost i nesigurnost ulagača pojačana, pa je samim tim i trgovanje na SAD berzi 02.10. počelo padom cena većine akcija. Bankarski sektor se držao i oscilacije su bile jako male, ali su industrijski i tehnološki sektori prilično pali, a pod uticajem loših rezultata indutrijske proizvodnje u SAD-u u III kvartalu tekuće godine.
Predstavnički dom bi u petak trebao doneti odluku da li sada prihvata "modifikovani" Plan koji je usvojio Senat. Do te odluke, analitičari su veoma skeptični i ne vide razlog da cene akcija krenu na gore.

Cene akcija finansijskog sektora:
  City Group -2,17%
  JP Mogran +1,22%
  Bank of America Corporation -4,62%
  Goldman Sachs -2,20%

Promena vrednosti cena akcija kompanija van finansijskog sektora:
  Microsoft Corporation -0,87%
  General electric -9,59%
  Dell Inc. -2,23%
  Wal-Mart Stores -1,36%

Promena vrednosti index-a:
  DJIA -3,22%
  NASDAQ -4,48%
  S&P500 -4,03%



SAD: Konačno usvojen plan pomoći!
Posle višednevne neizvesnosti i agonije, Kongres je konačno usvojio Plan pomoći posrnuloj američkoj ekonomiji.
Plan pomoći od USD 700 mlrd je najveća državna intevrencija na Wall Street-u još od daleke 1930. godine i Velike depresije. Plan je usvojen veliko većinom: 263 "za" i 171 "protiv".
Ne tako mali broj onih koji su u ponedeljak glasali "protiv" ovog plana, kažu da su sada glasali "za" plan, jer je ovo poboljšana verzija plana (u pogledu poreskih olakšica, i povećanja garancije Države sa USD 100.000 na USD 250.000 za štedne uloge).

Očekuje se da će ove vesti iz SAD doneti bar malo "zelenog svetla" na ostale svetske berze, a pozitivna reakcija na Wall Street-u očekuje se već danas.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta