Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kriza se preliva na produktne berze
Na svetskim tržištima cena pšenice pala od 4,89 do 13,63 odsto, na srpskom 3,07
 
U senci dešavanja na finansijskom berzanskom tržištu, odvijala se trgovina na robnom berzanskom tržištu u Novom Sadu, u skladu sa očekivanjima, što se za najveće svetske robne terminske berze već ne bi moglo reći, jer je ipak primetno blago „prelivanje" krize sa finansijskih na robne berze.

Protekle nedelje u Novom Sadu vlasnika je promenilo ukupno 2.700 tona robe, što je za 14,41 odsto više nego u prethodnoj nedelji. Finansijska vrednost prometa iznosila je 28.899.750,00 dinara ili za 20,36 odsto manje.

Trgovanje kukuruzom ovogodišnjeg roda u protekloj nedelji po obimu trgovanja i aktuelnosti svakako zavređuje najviše prostora i komentara. Stiče se utisak da ova roba trenutno vrlo stabilno drži svoju cenovnu poziciju na nivou od 7,80 din/kg bez PDV. Naime, osim jednog kupoprodajnog ugovora koji je realizovan po ceni od 8,53 din/kg (7,90 bez PDV), sve ostale količine su prodate po ceni od 8,42 din/kg (7,80 bez PDV), tako da je prosečna cena trgovanja iznosila 8,47 din/kg (7,84 bez PDV), što je zanemarljivo mali rast u odnosu na prosečnu cenu trgovanja iz prethodne nedelje od 0,59%. Poređenja radi, napomenimo da je kukuruz i prošle nedelje bio najjeftiniji na terminskoj berzi u Budimpešti, gde je cena za isporuku u novembru mesecu, prevedeno po srednjem kursu evra na dan 2. oktobra 2008. godine, 7,52 din/kg.

U skladu sa trendom pada cene pšenice na gotovo svim svetskim berzama, cena pšenice i na našem tržištu beleži pad, s obzirom na to da je prosečna cena trgovanja od 14,59 din/kg ( 13,51 bez PDV) manja za 3,07 odsto od prošlonedeljne prosečne cene. Koliko je ozbiljan pad cena na svetskim tržištima najbolje pokazuju podaci da je u odnosu na prethodnu nedelju cena na berzi u Čikagu pala za 13,63 odsto, na berzi u Parizu pad je 6,70 odsto, dok je u Budimpešti pad cene 4,89 odsto. Koliki je uticaj već pomenute krize na tržištu kapitala na robne berze stvar je dublje analize, ali ovako sinhronizovan i očigledan pad na svetskim robnim berzama nije slučajan.

Od ostale robe na berzi u Novom Sadu trgovalo se semenskom pšenicom po prosečnoj ceni od 24,84 din/kg (23 bez PDV), sojinim zrnom, rod 2008, po ceni od 29,48 din/kg (27,30 bez PDV) i mineralnim đubrivom NPK 15:15:15 po ceni od 38,02 din/kg (35,20 bez PDV).

Pad cene pšenice, razlog je što je i vrednost Prodexa na dan 2. oktobra 2008. godine iznosio za 1,27 indeksnih poena manje od vrednosti koju je imao poslednjeg dana trgovanja u prethodnoj nedelji, tako da je vrednost ovog berzanskog indeksa 2. oktobra 2008. godine 126,70 indeksnih poena.


Nemačka garantuje sve štedne uloge pojedinaca
Nemačka vlada će dati garancije za sve pojedinačne štedne uloge, saopštio je danas portparol nemačkog ministarstva finansija Torsten Albig.

Nemačku je punom snagom pogodila svetska finansijska kriza zbog pretnji bankrotstvom njenoj Hipo ril estejt banci (Hypo Real Estate) za koju je prvobitni plan za pomoć od 35 milijardi evra je propao.
Nemačka kancelarka Angela Merkel se ranije u toku dana obratila novinarima dok se poslovni i vladini zvaničnici bore da nađu izlaz za banku.
"Mi kažemo štedišama da su njihovi ulozi sigurni. Vlada je garant toga", rekla je Merkelova novinarima.
Do sada je država garantoval štedne uloge do maksimum 20.000 evra, ali portparol vlade Albig je rekao da će od sada garancija biti na neograničen iznos.
Merkelova je takođe rekla da vlada "neće dozvoliti da se kritična situacija oko jedne bankarske ustanove ne proširina krizu celog finansijskog sistema".
Prema mišljenju stručnjaka kolaps Hipo Ril Estejt banke bi značio da je prva velika nemačka banka žrtva međunarodne finansijske krize i mogao bi da podstakne lančanu reakciju celog finansijskog sistema zemlje.
U nedelju su na hitnom sastanku okupljeni predstavnici ministarstva finansija, nemačkog tela za kontrolu finansijskog tržišta, kao i predstavnici centralne banke, posle sinoćne vesti da je plan spasavanja banke od 35 milijardi evra propao.
Specijalizovana za finansiranje nekretnina Hipo banka je uvidela vrlo kasno prošle godine da je pogođena krizom hipotekarnih dugova.
Berlinu je, kako naglašava AFP, važno da umiri stanovništvo zemlje koje je istraumatizovano iskustvom iz 1929. godine i depresijom koja je usledila i pogodovala dolasku Adolfa Hitlera na vlast.


Javni sektor u Srbiji: Prizemljeni posle uzleta
U dvorištu javnog sektora rame uz rame žive najveći dobitaši i gubitaši srpske privrede: najveća dobit na računima Telekoma, NIS-a i PTT-a, gubitak u EPS-ovim knjigama, Jat bez kapitala a dugovi „Puteva Srbije” narasli da ih više gotovo i ne izmiruju
 
Posle izvesno propalog tendera, uprkos uveravanjima bivšeg resornog ministra Velimira Ilića da će Jat ervejz ko od šale kupiti Er Indija a onda i Rusi, bez sve šale, dajući i avione i milione, i na radost njegovog naslednika Milutina Mrkonjića, koji sa nacionalnog avioprevoznika najradije ne bi skidao državni jorgan, u dolazećoj nedelji, u situaciji bez alternative, na inicijativu potpredsednika vlade i ministra ekonomije Mlađana Dinkića, za zajednički sto trebalo bi da sednu predstavnici države – vlasnika i Jata – štićenika. Vlasnika, koga sada ne bi bolela glava da nije odlagao prodaju prizemljenog letača i da su pre dve-tri godine nadležni u vladi poslušali MMF i uvažili preporuke iz studije Međunarodne finansije korporacije, snašla je najskuplja varijanta: da prvo odreši kesu za lekove, pa šta koštalo da koštalo. I ma šta posle bilo. A štićenik, ma koliko se letnji dan do podne upinjao da dokaže, čas da nije pred kolapsom a čas da je pred slomom, sada je nešto mirniji jer će veliki tata u liku vlade opet rešavati njegove probleme. Kako teorija i praksa nalažu i predstavnici države najavljuju da će pre nego što daju novac biti urađena analiza poslovanja (mada bi logično bilo da je vlasnik dnevno u toku stanja u svojim kućama).

Da u moru kontroverznih informacija o poslovanju ove ali i drugih državnih kompanija, koliko-toliko rasvetli stanje, Republički zavod za razvoj protekle nedelje je završio redovno godišnje skeniranje njihovih zdravstvenih kartona za prošlu godinu i upakovao ih u publikaciju „Analiza poslovanja javnih preduzeća u 2007”. I to na osnovu najzvaničnijih podataka Narodne banke, izveštaja o poslovanju i planova rada pojedinačnih firmi i interne baze podataka, koja je posle sedam uzastopnih analiza prilično bogata.

A ako laže koza, rog ne laže: pomenuti i najaktuelniji Jat, uprkos tome što mu je, kako su tvrdili čelnici ove kompanije, prošla godina bila rekordna, najbolja za poslednjih 17 ( ne verujući ni sami da će to biti mamac za ozbiljnog investitora) i mada je lane ostvario dobit od 674 miliona dinara, uknjižio više letova i prevezao više putnika i robe, bio produktivniji i uposlio više radnika nego 2006, u ovu godinu,godinu pokušaja privatizacije, ušao je teško oboleo: od nesolventnosti, već odavno bez sopstvenog kapitala zbog visokog kumuliranog gubitka koji je narastao na 7,3 milijarde (četiri miliona dinara po radniku) i nelikvidnosti, sa ukupnim obavezama 5,1 put većim od obrtne imovine svrstavajući se u vrh najzaduženijih od 17 analiziranih kompanija.

Samo nekoliko pomenutih brojki dovoljno govori da to što nije bilo zainteresovanih da iskeširaju ni 51 milion evra za 51 odsto kapitala nije samo posledica planetarne krize, već i kvaliteta ponuđene robe na aviotržištu. Izuzme li se, naravno, mogućnost da jedan od pominjanih zainteresovanih kupaca čeka da isteknu svi tenderski rokovi i krene u jače, već započeto lobiranje za kupovinu srpskog avioprevoznika pogodbom pod firmom strateškog partnerstva.

Ali nevolja aktuelnih ekonomskih vlasti nije samo Jat, već kompletan nerestrukturisani i neprivatizovani privredni javni sektor. I to nije samo subjektivan osećaj domaćih analitičara.

–Uprkos skromnom, ali, ipak, napretku u oblasti energetike, železnice, puteva i telekomunikacija i iako se od 2006. tranzicija u sektoru privredne infrastrukture ubrzava, Srbija se po ovom EBRD indikatoru nije mrdnula dalje od jedva prelazne dvojke zatečene 2001. Otprilike, kao i Crna Gora, pa su obe članice bivše državne zajednice na lestvici ispod svih ostalih zemalja u okruženju, ukazuje Edvard Jakopin, direktor Republičkog zavoda za razvoj i šef projekta u okviru kojeg je urađena zbirna i pojedinačna analiza javnih preduzeća, koja konkretnim brojkama potvrđuje težinu problema.

Jer, posle dve godine, nazvanih godinama laganog oporavka i zbirno gledano rentabilnog poslovanja državnih kompanija, 17 analiziranih javnih preduzeća 2007. su se vratile u gubitašku zonu – uknjiživši neto gubitak sedam puta veći i dobit 44,5 odsto manju nego u 2006, konstatuje Jakopin. 

Istina, da Elektroprivreda Srbije prošlu godinu u svoje bilanse nije upisala 99,5 milijardi dinara gubitka, što je 90 odsto ukupnog minusa svih državnih javnih preduzeća i trećina zbirnog minusa srpske privrede (što u EPS-upravdaju promenjenom metodologijom, odnosno primenom međunarodnih standarda finansijskog izveštavanja po kojima je ovlašćeni procenitelj rashode na osnovu obezvređivanja imovine zaračunao na 92,2 milijarde dinara) državni privredni sektor bi kao i cela privreda godinu završio kao neto dobitaš– sa dobiti dva puta većom od gubitaka.

Iako je 13 od 17 analiziranih preduzeća prošle godine ostvarilo neto dobit od 16,5 milijardi dinara, što je 8,1 odsto dobiti cele privrede i mada se broj dobitaša među državnim kompanijama povećava iz godine u godinu, gotovo 90 odsto tog plusa ostalo je na računima samo tri preduzeća – Telekoma Srbije (11,6 milijardi), NIS-a (8,1 milijarda) i PTT „Srbija” (4,1 milijarda dinara), koja su ujedno u vrhu liste najvećih dobitaša srpske privrede. A dublja analiza, po rečima Jakopina, ukazuje da se ne treba zaustaviti samo na razvrstavanju dobitaša i gubitaša, da veliki teret kumuliranih problema u dvorištu javnog privrednog sektora, kao rep iz prošlosti opterećuje i one sa iskazanom dobiti,uz i dalje veliko učešće državnih kompanija u svim osnovnim pokazateljima poslovanja privrede i pozitivnim i negativnim. Ukazuje i na jednu novinu – zaostajanje javnih preduzeća u odnosu na ostatak privrede Srbije. Ma koliko se iz prethodnih analiza činilo da će se ove firme zbog svoje veličine i prirodne moći brže oporavljati i stati na noge.

–Dok je privreda u celini već osetila blagodeti privatizacije koja se privodi kraju, razvoja i rentabilnog poslovanja sektora malih i srednjihpreduzeća i izraženije privatne inicijative koja je uticala na racionalizaciju troškova poslovanja, a samim tim i na veću usklađenost zarada i produktivnosti, pad likvidnosti i ekonomičnosti u javnim preduzećima bio je izraženiji nego u privredi, a rast produktivnosti (i pored većeg smanjenja broja zaposlenih) tri puta manji od privrednog. Istovremeno, rast njihovog ukupnog prihoda šest puta je sporiji nego u ostalom delu privrede, konstatuje Leposava Ninković, pomoćnik direktora Zavoda za razvoj, inače urednik ove publikacije.

Rentabilno poslovanje javnih preduzeća u 2005. i 2006. objašnjava pozitivnim efektima ekonomsko-finansijske konsolidacije uz značajno učešće države (otpis dugova, subvencije, usklađivanje cena...). Međutim,kako su značajnije i suštinske reforme javnog privrednog sektora izostale, sa smanjenjem državne intervencije, posebno sa ukidanjem subvencija, ponovo su se, kaže, ispoljili nerešeni kumulirani problemi poslovanja javnih preduzeća.

To po našim sagovornicima, ukazuje na neophodnost brzog rešavanja tih problema i to: kroz restrukturisanje i privatizaciju, limitiranje rasta zarada u skladu sa produktivnošću svakog pojedinačnog preduzeća, harmonizovanje zakonodavne regulative sa evropskom, nastavak procesa liberalizacije tržišta kako bise privukle strane direktne investicije i uskladile postojeće tarife sa cenama u EU i definisanje programa za ona javna preduzeća koja zaista imaju šansu da postanu regionalni lideri.

Do tada najveći problemi, ma koliko neke od njih imale lidersku šansu, skoncentrisani su u nerentabilnim, nelikvidnim i visoko zaduženim kompanijama, od kojih „Železnice Srbije”, PEU „Resavica” i „Putevi Srbije” konstantno posluju sa gubitkom, a pomenuti EPS, nakon dve dobitaške godine, lane knjiži minus, veći ili manji, sa novom metodologijom ili bez nje. Uz EPS-ovih 99,5 milijardi dinara, sa železničkih 5,5, putarskih 4,1 i 1,5 milijardi dinara iz podzemne eksploatacije, tekgubitak je narastao na ukupno 110,6 milijardi (četiri puta veći od dobiti) što je dve petine privrednog minusa. Doduše, bez EPS-a, učešće gubitaka javnih preduzeća u minusu cele privrede bilo bi svedeno na četiri odsto.

Ali reč je samo o jednoj kockici iz zdravstvenih kartona javnih preduzeća. Jer, i Jat, koji je u 2007. iskazao neto dobit, zabeležio je gubitak iz poslovanja (u podbilansu poslovnih prihoda i rashoda), a i NIS, iako jedan od najvećih srpskih dobitaša, muče nelikvidnost i nagomilani dugovi.

Finansijskaneravnoteža, najizraženija kod nesolventnih javnih preduzeća JAT-a i PEU „Resavica” koji su ostali bez sopstvenog kapitala i „Srbija gasa”, kome sopstvena sredstva ne čine ni trećinu ukupnih, dugoročno muči još devet firmi. Ponajviše „Puteve Srbije” kojima za pokriće stalne imovine nedostaje čak 40,4 milijarde dinara, EPS i „Železnice Srbije”. Mada su otpisom ili reprogramom dugova,javna preduzeća od 2001. godine smanjila učešće za 10 procenata u obavezama privrede ( 24,5 u 2001,19,6 u 2004, 18,2 u 2006. i 14,7 u 2007), ona su konstantno pod kreditnim rizikom i većina otplaćuje samo visoke kreditne kamate, ukazuje Leposava Ninković.

Ovih 17 javnih preduzeća je 2007. završilo sa 573,9 milijardi dinara duga, od čega su 41,9 odsto dugoročne obaveze, inače, u prošloj godini povećane za nekoliko procenata. Ukupan dug 17 javnih preduzeća narastao je na 37,7 odsto vrednosti njihovog kapitala a vrednost obrtne imovine prevazilazi 2,4 puta. Samo poređenja radi, u prilog tezi o bržem oporavku privrede, njene ukupne obaveze veće su od kapitala 2,6 odsto, a od obrtne imovine 1,4 puta.

U poslednje tri godine (2005-2007) čak 84,6 odsto obaveza državnih kompanija skoncentrisano je u pet javnih preduzeća: EPS (32,5 odsto), NIS (11,5), „Železnice Srbije” (10,9), „Putevi Srbije” (12,4) i Telekom( 17,3 odsto). Reč je uglavnom o dugoročnim obavezama u kojima polovinu vuku Telekom i Elektroprivreda.

Posmatrano pojedinačno, sem najzaduženijeg Jata i PEU „Resavica” koji nemaju sopstvenih izvora odnosno kapitala i ukupni dugovi im prevazilaze vrednost obrtne imovine 5,1, odnosno 7,1 put, slede „Srbijagas” sa zbirnim obavezama 2,5 puta većim od kapitala i 2,2 puta od vrednosti obrtne imovine. Ukupne obaveze prevazilaze vrednost obrtne imovine Skijališta Srbije (3,1), Telekoma (4) Aerodroma (1,8), Železnice (5,7), EMS-a(3,9), EPS-a(1,8), NIS-a (1,2), Srbijašume (1,2), a kod „Puteva Srbije” čak 41,2 puta.

Vesna Jeličić

----------------------------------------------------------------

Bolje naplaćuju, negošto plaćaju

Čak 11 od 17 analiziranih javnih preduzećima više duguje nego što potražuje. Dug „Puteva Srbije” prema dobavljačima čak 29 puta je veći od potraživanja od kupaca, odnosno korisnika usluga, Skijališta 16 puta, Jata 4,6 puta, NIS-a i Železnice 1,7, PEU i „Srbijagasa” 1,6 a Telekoma 1,1 put.

Najizraženiju nelikvidnost zapravo imaju „Putevi”, koji ne mogu da izmire gotovo celokupne obaveze (97 odsto) PEU „Resavica” (88 odsto) i Jat ervejz ( 77 odsto). Samo šest državnih kompanija kratkoročnim potraživanjima uspeva da pokrije svoje kratkoročne obaveze: „Transnafta”, Aerodrom, PTT, „Vojvodinašume”, „Srbijavode” i „Vojvodina vode”, ukazuje se u najnovijoj analizi poslovanja javnih preduzeća Srbije.

----------------------------------------------------------------------

Dug duguju, plate isplaćuju

U Srbiji je, ipak, još isplativije raditi u državnim kompanijama, nego u prosečnoj privatnoj ili mešovitoj firmi. Jer, sva javna preduzeća, ma koliko zadužena, u gubicima i ma koliko se u njima sve vrtelo od finansijske neravnoteže, bolje plaćaju svoje, iako još mnogobrojno, ljudstvo. Sem, ako nije reč o Železnici, koja godinama unazad zaostaje za republičkim prosekom. Javna preduzeća u proseku za 40,9 odsto bolje plaćaju nego prosečan poslodavac. Prednost stečena prethodnih godina, pa i decenija, nije istrošena ni u 2007. godini u kojoj su zarade u javnom sektoru realno sporije rasle nego u ostatku privrede – za 14,1 odsto u odnosu na 19,5 procenata koliko je iznosila prošlogodišnja prosečna povišica. To je istina smanjilo razliku u odnosu na 2006. u kojoj su radnici javnih preduzeća bili 55 odsto bolje plaćeni od srpskog privrednog proseka. 

A ko su pojedinačno najbolje platiše u 2007? Bez premca najzaduženiji Jat ervejz sa prosečnih 64.971 dinar i uz ogradu da prosek uvek podižu letačke plate. Ali, ma šta jeli kupus ili meso, „jatovci” su se u proseku gostili sarmom i kući nosili 2,3 puta više od drugih radnika u privredi. Za naše uslove nije bilo lošije ni zaposlenima u „Transnafti” ni onima na platnom spisku mladih „Skijališta Srbije”, sa prosečnom neto zaradom od 62.977, odnosno 61.745 dinara.

Lane, kao i u proteklih sedam godina, zahvaljujući darežljivom gazdi ili školskoj spremi, dva puta veće plate od prosečnih imali su i radnici NIS-a, Aerodroma i Telekoma.

A odgovor na pitanje kolike su plate čelnika – članova upravnih odbora i direktora javnih preduzeća, u većini, iako državnih kuća, i posle više od godinu dana insistiranja i javnosti i nadležnih za dostupnost javnih informacija da se ti podaci obelodane, ostale su ne samo poslovna, već tajna ravna državnoj. Možda ćemo imati više sreće, kad se nova koalicija dogovori o podelama upravljačkih i rukovodećih funkcija u javnim preduzećima. 

A ko su pojedinačno najbolje platiše u 2007? Bez premca najzaduženiji Jat ervejz sa prosečnih 64.971 dinar i uz ogradu da prosek uvek podižu letačke plate. Ali, ma šta jeli kupus ili meso, „jatovci” su se u proseku gostili sarmom i kući nosili 2,3 puta više od drugih radnika u privredi. Za naše uslove nije bilo lošije ni zaposlenima u „Transnafti” ni onima na platnom spisku mladih „Skijališta Srbije”, sa prosečnom neto zaradom od 62.977, odnosno 61.745 dinara.

Lane, kao i u proteklih sedam godina, zahvaljujući darežljivom gazdi ili školskoj spremi, dva puta veće plate od prosečnih imali su i radnici NIS-a, Aerodroma i Telekoma.

A odgovor na pitanje kolike su plate čelnika – članova upravnih odbora i direktora javnih preduzeća, u većini, iako državnih kuća, i posle više od godinu dana insistiranja i javnosti i nadležnih za dostupnost javnih informacija da se ti podaci obelodane, ostale su ne samo poslovna, već tajna ravna državnoj. Možda ćemo imati više sreće, kad se nova koalicija dogovori o podelama upravljačkih i rukovodećih funkcija u javnim preduzećima.


Ko će da preuzme šestu po veličini američku banku
Američki finansijki gigant "Sitigrupa" (Citigoup) je danas saoštila da je uspela da isposluje sudski nalog za zaustavljanje prodaje posrnule američke banke "Vehovija" (Waćovia) konkurentskoj bankarskoj grupaciji "Vels Fargo" (Wells).

Prodaja je zaustavljena do konačne sudske odluke o sporu "Sitigrupe" i "Vels Fargoa" oko kupovine šeste po veličini banke u SAD, prenele su agencije.
Čitav slučaj otvoren je 29. septembra, kada je najveća američka bankarska grupacija najavila da će preuzeti "Vehoviju" za 2,16 milijardi dolara, u okviru plana konsolidacije, pod nadzorom države, koja na taj način želi da se izbori sa trenutniom finansijskom krizom u zemlji.
"Sitigrupa" je trebalo da preuzme više od 40 milijardi dolara gubitaka "Vehovije", dok bi država apsorbovala ostatak, u zamenu za 12 milijardi dolara u akcijama i garancijama.
Ugovor o preuzimanju nije tada potpisan, ali je "Vehovija" potpisala dogovor po kome će o tome pregovarati samo sa "Sitigrupom", na koji se ova sada i poziva.
Međutim, u petak je "Vels Fargo" izašao sa primamljivijom ponudom - da otkupi "Vehoviju" kao celokupno kompaniju, uključujući i njene ne-bankarske poslove, za 15 milijardi dolara, i bez pomoći države.
Najnovijom sudskom odlukom, koju je "Sitigrupa" isposlovala u subotu uveče, "Vehovji" je zabranjeno da pregovara ili sklapa ugovore o prodaji ili udruživanju sa bilo kojom drugom kompanijom. Ročište je zakazano za 10. oktobar.
Izvršni direktor "Sitigrupe" Vikram Pandit ocenio je dogovor "Vehovije" i "Vels Fargoa" kao nelegalan.
Predesnik "Vels Fargoa" Ričard Kovačević je, međutim, u intervjuu agenciji Blumberg naglasio da transakcija na kojoj radi njegova banka neće "ni centa koštati američke poreske obveznike" i da je stoga mnogo povoljnija.
Finansijska kriza u SAD teško je pogodila "Sitigrupu", čija je tržišna vrednost pala za 38 procenata ove godine, na oko 100 milijardi dolara.
Ukoliko kupi "Vehoviju", ona će postati treća po veličini bankarska mreža u SAD.
"Vels Fargo", s druge strane, čeka teška borba za "Vehoviju", uz potencijalan sukob sa federalnim regulatornim vlastima, koje su dale "zeleno svetlo" i čak pomogle da se dogovori aranžman između "Sitigrupe" i "Vehovije", obećavši da će vlada pomoći da se apsorbuju neki od gubitaka te banke izazvani hipotekarnom krizom.


U "Hebi" zadovoljni ponudom "Nektara" za privatizaciju
Direktor bujanovačke fabrike vode "Heba" Miodrag Manasijević ocenio je danas da je bačkopalanački "Nektar" dao dobru ponudu za kupovinu tog preduzeća.

Kompanija "Nektar" iz Bačke Palanke, koja je prvorangirana na tenderu za privatizaciju "Hebe", ponudila je cenu od 2.000.001 evra, investicioni program od šest miliona evra i bezuslovno prihvaćene minimalne obaveze iz socijalnog programa, dok je drugorangirani na tenderu "Roming elektroniks" iz Beograda.
Manasijević je u izjavi Tanjugu izrazio je očekivanje da će se investicioni program od šest miliona evra sigurno dobro iskoristiti, i to uglavnom za marketinške aktivnosti.
"Budući vlasnik će sam odrediti šta će od naših predloženih investicionih aktivnosti prihvatiti. Dobar deo sredstava trebalo bi da bude namenjen ne za kupovinu opreme, već za marketinške aktivnosti koje bi "Hebu" vratile na mesto koje joj na tržištu pripada", rekao je Manasijević.
On je dodao da je u "Hebi" oblast marketinga do sada bila slabo razvijena.
"Imamo dovoljno kapaciteta, dobru fabriku i odličnu vodu, ali smo najmanje radili na pitanju marketinga i zbog toga je upravo naša prodaja zaostala u odnosu na ostale proizvodjače voda", naveo je direktor "Hebe".
"Moramo da se vratimo na pozicije koje smo imali do pre pet-šest godina, a to je da budemo drugi proizvodjač vode u Srbiji", precizirao je on.
Kada je reč o socijalnom programu, Manasijević je uveren da će se u pregovorima doći do zadovoljavajućeg programa jer su i sindikati preduzeća izašli sa dobrim predlogom.
Na pitanje, kolika visina otpremnina je tražena za eventualni višak radnika u "Hebi" on je odgovorio da je predloženo 1.000 evra po godini radnog staža, ali da ostaje da se o tome tek pregovara sa kupcem.
Ocenjujući da je jedan od vodećih proizvodjača sokova "Nektar" oličenje ozbiljnog i uspešnog investitora koji je potreban "Hebi", Manasijević je naglasio da se do okončanja pregovora ne može govoriti o toj firmi kao o konačnom kupcu.
"Naš investicioni program koji smo dostavili Agenciji za privatizaciju je raznovrstan i vrlo bogat.Pregovori sa kupcem bi trebalo da se završe najkasnije do 20. novembra, a nadamo se da će to da se dogodi i ranije", kazao je on.
"Heba" je peti po veličini proizvodjač mineralne vode u Srbiji i poseduje ekskluzivno pravo za eksploataciju prirodne mineralne vode sa izvorištem u Bujanovačkoj banji. Tender za privatizaciju 70 odsto njenog kapitala raspisan je 30. aprila.
Proizvodni asortiman obuhvata gaziranu mineralnu vodu "Akva Heba", negaziranu mineralnu vodu "Akva Heba" i negaziranu malo mineralizovanu vodu "Eko voda".
"Heba" raspolaže zemljištem od 5,2 hektara i objektima površine 10.791 kvadrata. Ta firma je u 2007. ostvarila ukupan prihod oko 10 miliona evra, i ima 517 zaposlenih.


Minister predicts inflation of up to 9.5 pct
Finance Minister Diana Dragutinović expects the end of 2008 inflation to be at between 8.5 and 9.5 percent.

“Since there are indications that this year would be a good one when it comes to agriculture, we can expect counter-inflation effects. In addition to this, the price of oil in the world is dropping, which I hope will not be just a temporary trend."

"I expect that at the end of the year, inflation will not be in two-digis, and that it will be somewhere between 8.5 and 9.5 percent,” Dragutinović pointed out in an interview with the Belgrade daily Večernje Novosti.

"For the economy to continue its present rate of growth, it is essential to gradually reduce the participation of public spending in the GDP, and our goal is to decrease expenditures in 2009 for at least one percent, that is, for as much as may be needed to reduce the fiscal deficit," she said.

The government adopted the 2008 budget revision, with the deficit of RSD 4.5bn, or 1.7 percent of the GDP.


Crvenilo u Evropi
Pod uticajem novog talasa neizvesnosti u evropskom finansijskom sektoru, cene akcija iz bankarskog sektora od samog početka trgovanja krenule su na dole.
Neizvesnost oko sudbine Hypo Real Estate i najava Unicredit banke da će pokušati da pronađe svež kapital, doveli su do nove nesigurnosti berzanskih ulagača.
 
 
Oko 10:30 berzanski indeksi imaju sledeće vrednosti
 
Bivše SFRJ
BELEX15 -0,08%
CROBEX -3,13%
SBI20 -1,25%
BIRS -0,25%
SASX -0,13%
MBI10 +0,08%

Zapadna Evropa
FTSE -4,87%
CAC -4,52%
DAX -4,49%
ATX -6,90%
SMI -3,38%


Istočna Evropa
WIG -3,19%
BUX -2,63%
RTSI -8,78%
SOFIX -5,38%
BET -3,36%

Azija
Hang seng -4,65% close
Nikkei 225 -4,25%close 

Amerika
DJIA -1,50% close
NASDAQ -1,48% close
S&P -1,35% close 


Novi plan za spas banke Hipo ril istejt
FRANKFURT - Vlada i konzorcijum privatnih banaka Nemačke razradili su novi plan za spas od propasti velike hipotekarne banke "Hipo ril istejt" (HRE), objavljeno je danas u Berlinu.

Nemačko ministarstvo finansija je saopštilo da će federalna vlada odobriti 50 milijardi evra za kosolidaciju ugrožene hipotekarne banke, a ne 35 milijardi evra koliko je bilo predviđeno prethodnim "spasavajućim paketom".

Provobitno lansirani plan spasavanja HRE je propao nakon što su Bundesbanka (centralna banka Nemačke ) i najveća komercijalna bankarska organizacija u zemlji - "Dojčebanka" - saopštile, a domaća štampana glasila ovog vikenda prenela, da posrnula banka ima znatno veće dubioze nego što se ranije mislilo.

Postojanje "Plana B" za stabilizaciju domaćeg bankarskog sistema potvrdio je danas i nemački ministar finansija Per Štajnbrik na skupu njegove Socijaldemokratske stranke u nemačkoj prestonici.

Štajnbrik je na tom sastanku ukazao da pojedinačna rešenja za regulisanje sve oštrije finansijske krize u zemlji više nisu dovoljna i da stoga treba preduzeti kompleksnije mere.

Nemačke vlasti veruju da će novi plan omogućiti ne samo da se spasi od bankrotstva ugrožena banka nego i poboljša ukupna finansijska situacija u zemlji, u periodu sve oštrije globalne kreditne krize.

Federalna vlada kancelarke Anglele Merkel je ovog vikenda objavila da će garantovati sve privatne uloge svojih građana, u nameri da ih zaštiti od posledica finansijskih potresa.

Podaci koje je ranije objavila nemačka savezna statistika pokazuju da građani Nemačke sada imaju na štednim ulozima banaka i drugih finansijskih organizacija oko 568 milijardi evra.

"Mi želimo da se pobrinemo da se privatni ulagači ne boje gubitka ni jednog evra od svoje ušteđevine", izjavio je juče na konferenciji za štampu Štajnbrik.

Merkelova je, takođe, obećala, a povodom situacije nastale oko moguće propasti banke HRE, da njena vlada "neće dozvoliti da problemi jedne finansijske organizacije postanu problemi celog nemačkog finansijskog sistema".

HRE, koja se pretežno bavi finansiranjem komercijalnih projekata i javnom izgradnjom, je prva domaća kompanija, iz sastava najvažnijeg nemačkog indeksa akcija DAX, koja se našla na ivici bankrotstva.

Do toga je došlo nakon što je jedna njena podružnica koja posluje u Irskoj, iskazala ogromne gubitke zbog poslovanja sa lošim hipotekarnim hartijama koje potiču sa američkog tržišta.

U Nemačkoj su ranije od mogućeg bankrotstva već spasene četiri domaće banke, zajedničkom akcijom vlade i nekoliko vodećih finansijskih organizacija.


Pad industrijske proizvodnje od 4,4 odsto
Republički zavod za statistiku saopštio je da je industrijska proizvodnja u Srbiji u avgustu 2008. godine manja za 4,4 odsto u odnosu na avgust 2007. godine, a u odnosu na prosek 2007. godine manja je za 4,6 odsto. 

U periodu januar–avgust 2008. godine u poređenju sa istim periodom 2007. ostvaren je rast industrijske proizvodnje od 3,1 odsto.

Posmatrano po sektorima, u avgustu 2008. godine u odnosu na isti mesec 2007. zabeležen je pad u sektoru prerađivačke industrije od 6,2 odsto, rast u sektoru vađenja ruda i kamena od 2,1 odsto, i u sektoru proizvodnje i distribucije električne energije, gasa i vode od 2 odsto.

Podaci o industrijskoj proizvodnji, po namenskim grupama, u avgustu 2008. kada se uporede sa avgustom prethodne godine, pokazuju da je došlo do pada u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 8,6 odsto i intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 5,9 odsto, dok je rast zabeležen kod trajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,9 odsto, kapitalnih proizvoda za 1,6 odsto i energije za 1,1 odsto.

Obim industrijske proizvodnje u avgustu 2008. godine u odnosu na avgust 2007. beleži pad kod 18 oblasti, koje učestvuju u strukturi industrijske proizvodnje 64 odsto, i rast kod 11 oblasti, koje učestvuju u strukturi industrijske proizvodnje 36 odsto.

Najveći uticaj na pad industrijske proizvodnje u avgustu 2008. godine u poređenju sa avgustom 2007. imale su proizvodnja prehrambenih i duvanskih proizvoda, tekstilnih prediva i tkanina, metalnih proizvoda, osim mašina, i proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda.

Desezonirani indeks industrijske proizvodnje za avgust 2008. godine u odnosu na prosek 2007. za industriju ukupno pokazuje da je ostvaren rast od 1,2 odsto, a za prerađivačku industriju rast od 0,1 odsto.

Desezonirani indeks industrijske proizvodnje za avgust kada se uporedi sa julom pokazuje da je za industriju ukupno ostvaren pad industrijske proizvodnje od 3,3 odsto, a za prerađivačku industriju pad od 3,5 odsto.

Proizvodnja malih preduzeća, u kojima je broj zaposlenih manji od 50, koja nisu obuhvaćena redovnim statističkim istraživanjem, prati se na uzorku od 342 izabrane jedinice iz sektora prerađivačke industrije, pri čemu je u avgustu tražene podatke dostavilo 135 preduzeća.

Kada se uključi ocena industrijske proizvodnje malih preduzeća iz uzorka, industrijska proizvodnja u avgustu 2008. godine u odnosu na prosek 2007. kod ukupne industrijske proizvodnje manja je za 3,9 odsto (bez nje taj pad iznosi 4,6 odsto), a kod prerađivačke industrije manja je za 3,3 odsto (bez nje taj pad iznosi 4,2 odsto).

(Vlada Republike srbije)


Vrednosti indeksa u 13.00
U 13.00 indeksi imaju sledeće vrednosti:
 
Bivše SFRJ
BELEX15 -7,95%
CROBEX -5,65%
SBI20 -2,92%
BIRS -0,50%
SASX -0,90%
MBI10 -1,90%

Zapadna Evropa
FTSE -5,51%
CAC -5,98%
DAX -5,44%
ATX -8,22%
SMI -4,77%


Istočna Evropa
WIG -5,12%
BUX -3,70%
RTSI -14,30%
SOFIX -8,43%
BET -4,95%

Azija
Hang seng -4,65% close
Nikkei 225 -4,25% close

Amerika
DJIA -1,50% close
NASDAQ -1,48% close
S&P -1,35% close


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta