Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
„Farmakom MB„završio tri velike investicije
U Somboru utrostručena proizvodnja akumulatora, Zajača dobila novu separaciju i topionicu, a Guča livnicu
 
Šabac – U šabačkom Koncernu „Farmakom MB“ saopšteno je da su završene velike investicije u privatizovanoj fabrici akumulatora „Blek hors“ u Somboru, rudarsko-topioničarskom kompleksu „Zajača“ i Industrijskom kombinatu „Guča“. U Somboru je urađen savremeni pogon za punjenje akumulatora, u Zajači separacija i topionica olova, a „Guča“ je dobila novu livnicu i alatnicu, čime je realizovana ideja da se u okviru istog poslovnog sistema uspostavi proizvodni lanac, od sirovine do najviše faze obrade.

Direktor „Blek horsa“ Radovan Mijailović kaže da je izgradnja takozvane formaže koštala 1,5 miliona evra, a oprema nemačkog proizvođača 2,5 miliona evra. U ovoj fabrici su prethodno pušteni u rad pogoni za proizvodnju plastičnih kutija za akumulatore i pripremu vode, mlinovi za mlevenje rafinisanog olova i komore za termički tretman ploča.

– Nove investicije nakon privatizacije omogućile su nam da povećamo kapacitet na dva miliona akumulatora godišnje, što je tri puta više nego lane, ali i da izađemo na tržište neuporedivo kvalitetniji. U konkurenciji 15 stranih robnih marki, „Blek hors“ sada drži oko 75 odsto domaćeg tržišta. Vratili smo se i na tradicionalna tržišta, ali i otvorili nova u Rusiji, Italiji, Nemačkoj, Engleskoj, Češkoj, Kuvajtu, Senegalu i Gvineji – ističeMijailović.

Prema njegovim rečima, fabrika sada izvozi čak dve trećine akumulatora za automobile i kamione. Uskoro će biti pokrenut i program industrijskih baterija (trakcionih baterija za elektroviljuškare i stacionarnih baterija za sisteme neprekidnog napajanja) kapaciteta 100.000 ćelija godišnje. Kako je planirano, ove godine će početi i proizvodnja baterija za skutere i motocikle.

Olovo za proizvodnju akumulatora fabrika u Somboru dobija iz kompleksa „Zajača“, koji je koncern „Farmakom MB“ takođe privatizovao. Više od pet miliona evra uloženo je u objekte i postrojenja za separaciju, topionicu i rafinaciju olova i olovnih legura. Kupljena je najbolja inostrana oprema, uključujući i filtere koji zadovoljavaju stroge kriterijume Evropske unije.

– Strateškim planovima Republike Srbije i Loznice definisano je da se olovo, antimon i olovnoantimonske legure zbog konfiguracije terena i postojećeg rudnika jedino mogu prerađivati na ovom području. Pre privatizacije „Zajača“ je proizvodila 3.000 tona sirovog olova, a prošle godine proizvodnja je utrostručena. Nove investicije omogućavaju nam preradu čak 35.000 tona starih akumulatora i 2.000 tona sakupljenog materijala – kaže direktor „Zajače“ Vojin Rašić.

Industrijski kombinat „Guča“ od ove godine funkcioniše kroz dva profitna centra – „Livnicu“ i „Alatnicu, mašinsku obradu i gumaru“. U novu livnicu kapaciteta 2.000 tona mesečno sivog i nodularnog liva uloženo je oko tri miliona evra. Direktor Radovan Ilić kaže da kombinat za strane partnere proizvodi elemente za peći, kamine i mašinski program. Kupci su iz Italije, Nemačke, Francuske, Holandije, Mađarske i Hrvatske, a izvozi se čak 70 odsto proizvodnje.

– Kod nas se liju i flotacijske kugle za rudnike. Trenutno se najviše sarađuje sa RTB „Bor“, a kada „Farmakom MB“ pokrene proizvodnju u svojih 12 rudnika u Srbiji i Makedoniji samo za koncern će biti potrebno oko 300 do 400 tona kugli mesečno – ističe Ilić.

Drugi profitni centar u industrijskom kombinatu „Guča“ radi alate za potrebe „Livnice“, ali i „Farmakomovih“ fabrika u Somboru, Zajači i Šapcu, čime se ostvaruje znatna ušteda. U adaptaciju zgrade i nabavku mašina investirano je oko 330.000 evra.


DINKIĆ: Domaće banke likvidne
Beograd - Ne očekujem da se svetska finansijska kriza prenese na Srbiju, jer su banke koje posluju na našem tržištu likvidne, nemaju rizične plasmane. Prema najavama koje dobijam u svakodnevnim kontaktima sa njihovim menadžmentom, većina banaka neće menjati uslove kreditiranja niti kamatne stope na već odobrene stambene kredite.
 
Iako su neke banke razmatrale mogućnost da pooštre uslove za plasman sredstava i da podignu kamate (a te rigidne mere predlažu ne zbog situacije u Srbiji, nego iz straha od onoga što se dešava u Americi i Evropi), siguran sam da će od toga odustati pod pritiskom konkurencije u tom sektoru. I građanima savetujem da sada obrate pažnju, i da poverenje poklone onim bankama koje u ovakvim situacijama ne menjaju svoju poslovnu politiku - rekao je Mlađan Dinkić, potpredsednik Vlade Srbije i ministar ekonomije i regionalnog razvoja u intervjuu koji će Danas u celosti objaviti u vikend izdanju.

On je naglasio da je bankarski sektor najjači deo srpske privrede, jer je prvi i kompletno reformisan i da je pod čvrstim nadzorom Narodne banke Srbije. Devizne rezerve kod NBS iznose deset milijardi evra, što daleko premašuje vrednost štednje (koja je na nivou od 5,7 milijardi evra) a 3,5 puta su veće od dinarske novčane mase, naglašava Dinkić.

- Sve na šta su se privrednici i banke žalili u prethodnom periodu, a mislim na restriktivnu monetarnu politiku i visoku referentnu kamatnu stopu NBS, sada se pokazalo dragocenom zaštitom od udara svetske krize. To centralnoj banci daje prostor da eliminiše i psihološki eho recesije, jer u svakom momentu može da interveniše. Istovremeno, i banke u takvoj situaciji uvek mogu da odgovore na zahteve štediša za povlačenje uloga, a to je bitan faktor za očuvanje poverenja građana. Zbog toga, sa kratkoročnog aspekta, ne očekujem ni realne niti psihološke probleme na srpskom finansijskom tržištu, a u dugoročnom sagledavanju siguran sam da ćemo realizovati planirane investicije. Kada ovaj talas panike na svetskom tržištu prođe, investitori će jasno izbegavati ulaganja u privredu Amerike i okrenuće se ekonomijama Azije, Rusije i jugoistočne Evrope. Mislim da će Srbija prvi put posle dugog vremena iz globalnih kretanja imati kolateralnu korist – naglasio je Dinkić i podsetio da je monetarnu stabilnost Srbija obezbedila iz saradnje sa Međunarodnim monetarnim fondom, zbog čega će predložiti Vladi da produži aranžman sa tom institucijom.


Koridor 7 jedan od prioriteta Evropske unije
Brisel - Reka Dunav bi trebalo da postane ključni evropski transportni koridor, ali i područje u kojem podunavske zemlje imaju mogućnosti za saradnju u energetici, zaštiti prirodne sredine, turizmu. Evropski Koridor 7, odnosno reka Dunav, otvara mogućnosti transporta i razvoja od Roterdama do Konstance i od Baltika do Crnog mora, što je „i politički i ekonomski od ogromnog značaja“, izjavio je juče u Briselu predsednik Rumunije Trajan Basesku, na konferenciji „Dunav evropska reka budućnosti“.

Evropska komesarka za regionalnu saradnju Danuta Hubner je saopštila da će Evropska unija već 2011. među svoje prioritete uvrstiti Koridor 7 i sveukupni razvoj područja duž Dunava. Potpredsednik srpske vlade Božidar Đelić podsetio je da je Srbija nekoliko godina predsedavala Dunavskoj komisiji, te da sve podunavske zemlje očekuju da se sprovede potpisani Beogradski protokol. To znači da se, kao glavni cilj, za 30 odsto poveća obim transporta robe Dunavom, čime će se omogućiti i znatno smanjenje saobraćaja putevima, a time i umanjenje zagađenja prirodne sredine izduvnim gasovima. Srbija može biti „srce Dunava“ i kroz razvoj privrede i turizma, ocenio je Đelić i istakao da je pravo mesto za jednu „multimodularnu rečnu luku“ između Beograda i Novog Sada.


Đelić: Autoindustrija i energetika ključ saradnje
Brisel - Srbija i jedan od najbogatijih i najrazvijenijih regiona Evrope, nemačka pokrajina Baden-Virtenberg, ubuduće će veoma tesno sarađivati naročito na ekonomskom i tehnološkom planu, izjavio je potpredsednik srpske vlade Božidar Đelić.


On je to rekao pošto je u Briselu s ministrom predsednikom Baden-Virtenberga Ginterom Etingerom preksinoć potpisao Pismo o namerama koje prethodi memorandumu o strateškom partnerstvu. Kako je najavljeno, srpski predsednik Boris Tadić će krajem godine u Štutgartu potpisati memorandum s čelnicima te nemačke pokrajine. Pismo o namerama potpisano je u briselskom sedištu Baden-Virtenberga, gde se održava međunarodna konferencija „Dunav evropska reka budućnosti“, koju je organizovala ova nemačka pokrajina.

- Potpisivanje memoranduma o strateškom partnerstvu s Baden-Virtenbergom pokazuje koliki značaj Srbija pridaje saradnji s Nemačkom u celini i njenim pokrajinama, a Baden-Virtenberg je, uz Bavarsku, najuspešnija nemačka pokrajina. Ključni sektori moguće saradnje srpske privrede i Baden-Virtenberga su veoma moćna automobilska industrija, jer je ta pokrajina sedište Dajmler-Krajslera i Poršea, ali i energetike. Jedna od najjačih energetskih kompanija u Nemačkoj, ENBW, čiji je ključni partner francuski i svetski gigant EDF, pokazuje veliko zanimanje za tender koji će Srbija do kraja godine otvoriti za ulaganje u dva pogona za proizvodnju električne energije od po 700 megavata na bazi lignita - naglasio je Đelić.

On je istakao da će uskoro biti formirana mešovita komisija Srbije i Baden-Virtenberga za pospešivanje ekonomske saradnje i investicija. Dosad su iz ove nemačke pokrajine finansirana dva projekta u Srbiji, od kojih je investicija nemačke firme Reum u Svilajncu, koja će omogućiti zaposlenje od 300-500 ljudi. Reum proizvodi komponente za unutrašnje delove automobila, što vodi ka mnogo tešnjoj i obimnijoj saradnji Srbije i Nemačke u automobilskoj industriji.

Potpredsednik srpske vlade je istakao da je želja da se srpske naučno-tehnološke ustanove povežu s partnerima u Baden-Virtenbergu, gde je, pored ostalih, i sedište čuvenog univerziteta u Hajdelbergu i čiji je naučnik upravo dobio Nobelovu nagradu. Đelić je pozvao srpske privrednike da se obrate vladi s ciljem da se što brže i temeljitije obave pripreme za učešće Srbije u budućem strategijskom partnerstvu s Baden-Virtenbergom.



Privlačenje Folksvagena kao cilj

Naš cilj je da kao investitora privučemo kompaniju Folksvagen, koja bi u Srbiji otvorila fabriku za sklapanje njenih automobila, a Porše, čije je sedište u Štutgartu (središtu Baden-Virtenberga), kontroliše Folksvagenove akcije“. Treba biti uveren da ćemo, poput onoga što su predsednik Tadić i tim Vlade Srbije učinili za dolazak Fijata u Kragujevac, učiniti sve da Srbiju učinimo atraktivnom destinacijom za ulaganje Folksvagena. Ukoliko to uspemo da uradimo, Srbija će biti druga Slovačka, a to će imati snažan lančani efekt na ostatak naše privrede - tvrdi Božidar Đelić, potpredsednik Vlade Srbije.


Objavljen ugovor o zajedničkom ulaganju u Zastavu
Ugovorom o zajedničkom ulaganju države Srbije i Fijata u proizvođača automobila Zastava, koji je danas objavljen na sajtu Vlade Srbije, predviđeno je da upisani osnovni kapital zajedničkog preduzeća bude 300 miliona evra.

Ugovor o osnivanju zajedničkog preduzeća treba da bude potpisan u roku od 15 dana od potpisivanja ugovora o zajedničkom ulaganju, odnosno do 14. oktobra.
Uplaćeni kapital biće 700.000 evra, od čega će država Srbija u roku od 15 dana od potpisivanja ugovora o osnivanju preduzeća, odnosno do 29. oktobra, uplatiti 231.000 evra, što je 33 odsto, a grupa Fijat 469.000 evra ili 67 odsto.
Transakcija će biti zaključena nakon što se ispuni svih 12 uslova za to, među kojima su odobrenje antimonopolskih vlasti Srbije, Austrije, Bugarske, Italije i Makedonije, kao i osnivanje Slobodne carinske zone u Kragujevcu.
Zajedničko preduzeće Srbije i Fijata i njegovi dobavljači će u Slobodnoj zoni biti oslobođeni carina za uvoz delova, komponenanata i sirovina.
Fijat i država Srbija su se dogovorili da je neophodno da Švajcarska firma Se-Že-Es (SGS) pre zaključenja transakcije izradi plan čišćenja životne sredine.
Na dan zaključenja transakcije, Srbija će uplatiti 49,77 miliona evra, a Fijat 199,5 miliona evra, čime će biti uplaćen ceo upisani kapital.
Zajedničko preduzeće neće imati obavezu da proizvodi rezervne delove za Zastavine automobile čija proizvodnja je obustavljena, ali će u slučajevima da delovi ne mogu da se proizvode nigde drugde morati da ih proizvodi sedam godina.
Biće nastavljena proizvodnja modela "zastava 10" dok to bude isplativo, a zajedničko preduzeće će do kraja 2009. godine postati jedini proizvođač jednog novog Fijatovog modela za tržište EU.
Fijat grupa će, kako se navodi "uložiti komercijalno realne napore (u skladu sa razvojem poslova i zahteva tržišta) radi započinjenja proizvodnje drugog modela od strane zajedničkog preduzeća sa instaliranjem proizvodnog kapaciteta za dodatnih oko 100.000 jedinica godišnje".
Do kraja 2012. godine zajedničko preduzeće će imati 2.433 zaposlena na neodređeno vreme. Fabrika automobila Zastava sada ima oko 3.700 zaposlenih.
Ugovor o zajedničkom ulaganju potpisan je 29. septembra u Beogradu.


Početak novog bankarstva
Volstrit je siromašniji za klasične investicione institucije, ali to ni izbliza ne znači da je Amerika ostala bez kvalitetnih banaka i mogućnosti za razvoj drugog biznisa
 
Njujork – Krah hipotekarnog tržišta Amerike, sa svih pet-šest specijalizovanih investicionih banaka, ni izbliza ne znači i kraj bankarstva te najjače ekonomije sveta. Naprotiv. Finansijska industrija, onakva kakva je bila do pre tri sedmice, iakovažan deo krvotoka američke privrede, nije sa trenutnim investicionim „zakrečenjem” zaustavila život.

Biće veliki problem, kako je grupi beogradskih novinara prilikom nedavne posete banci Inteza Sanpaolo u Njujorku svedočio Mario Platero,dopisnik italijanskog poslovnog dnevnika „Sole 24 ore”, ako se kriza iz finansijskog prenese u sektor realne ekonomije. Tek tada će se osetiti njene prave razmere, a američka, pa i svetska privreda to će platiti sasvim izvesnom recesijom. Da li će pad privredne aktivnosti biti 18 ili svih 60 meseci, zavisi od ishoda pregovora sa američkim prijateljima okupljenim oko G7.

Da đavo, ipak, nije tako crn i da nije došlo do sveopšteg bankarskog potopa svedoči i primer italijanske banke Inteza Sanpaolo, koja godinama uspešno radi na američkom tržištu. Njen prvi čovek Korado Paseranije se polakomio za lakom zaradom i u svojoj bilansnoj aktivi nema složene derivate koji sadrže (subprime mortgage loans) hipotekarne kredite lošijeg kvaliteta. Banka Inteza Sanpaolo nema ni dolara otpisa po tom osnovu. Pasera je svojevremeno optuživan za konzervativan pristup poslu, kada su drugi pravili milijarde dolara profita, ali on se opredelio za ulaganja u realnu ekonomiju.Ispostavilo se da je to bila vrlo mudra odluka.

Na pitanje novinara šta je zapravo toliko povuklo američki finansijski krem da se upusti u pravu kocku sa hipotekarnim zajmovima, Platero hladno kaže – pohlepa. I to ne samo njihova, već i njihovih akcionara.

Čak Prins, predsednik „Siti grupa”, nedavno je priznao da je i on mogao da igra na sigurno, ali to za njegove akcionare, željne profita, nije bilo dovoljno dobro. Tražilo se mnogo više.

„Ako imate vrlo stabilan biznis, vaše akcije neće dobro proći na berzi, a vi kao prvi čovek pod pritiskom ste da uvećate vrednost akcije, iako postoje poslovi u okviru banke čija je dodata vrednost nešto niža. Rešenje je da se pronađe novi biznis u kome je profitna marža visoka i onda, kada se stabilizuje, vi izađete iz njega i pređete na novi, ali uz podizanje vrednosti akcija za 15 do 20 procenata”, objašnjava Platero i dodaje da su se mnogi prosto „zaigrali” i nisu osetili pravi trenutak da se iz tog kola puste. Zato je vrednost akcija „Siti grupa” pala sa oko 70 na svega 15 dolara. Ali, i to je život.

Slobodan Kostić

-------------------------------------------

Bez lične odgovornosti

U Japanu bi najodgovorniji ljudi propalih banaka, možda, uradili harikiri, a u Srbiji bi ostali bez poslova u finansijskoj sferi bar četiri godine. Kakve posledice iz profesionalnog i ličnog ugla mogu očekivati top-menadžeri tih kompanija koje su bankrotirale, bilo je pitanje Plateru.

– Većih posledica, za sada, nema. Iako se u celu priču o slomu hipotekarnog tržišta uključio u Federalni istražni biro, svi su izgledi da će top-menadžeri propalih banaka, jednostavno, otići sa svojih funkcija. Da li i sa otpremninama, koje su ovde vrlo visoke, još će se raspravljati, ali oni obično u tim situacijama sami započinju svoj posao – napominje Platero i kao primer navodi Pita Folda, vođu banke Braća Liman.

Fold je u toj banci radiotri decenije, a na CEO funkciji proveo možda 15 ili 20 godina. Za to vreme napravio je sopstveni kapital van banke od oko 500 miliona dolara. Ona ima 62 godine. Šta će sa 500 miliona dolara uraditi neko ko ima 62 godine? Možda će u penziju,zaigrati golf ili uzeti novac i osnovati sopstvenu finansijsku kompaniju.

„Najverovatnije, poznajući Folda, mislim da je pre onaj tip čoveka koji će započeti sopstveni biznis”, kaže Platero.


Wall Street: Nastavak pada cena akcija
Nakon opreznog početka trgovanja na Wall Streetu, berzanski indexi su (što smo već izveštavali) u pojedinim momentima ulazili i u "zelene talase", a ponajviše zahvaljujući opravku cene nafte (u tim tenutcima cena nafte ponovo je bila iznad USD 90 po barelu) a samim tim i rastu kompanija iz sektora prerade nafte. Takođe, kkao "Business.hr" navodi- FED je najavio radikalan plan kupovine velike količine kratkoročnih zaduženja, a kako bi kopmanijama omogućio mesto na kome bi pribavljale neophodnu gotovinu, a samim tim bi i pokrenuo "zamrlo" kreditno tržište.
 
Međutim, optimizam je vrlo brzo napustio ulagače, pa su samim tim i indexi po novim pritiskom "sell" strane po ko zna koji put zaronili u crveno. Po "navici" finansijski sektor je ponovo bio na udaru.
 
 
Promena cena akcija finansijskog sektora:
  City Group -12,98%
  JP Mogran -10,64%
  Bank of America Corporation -26,23%
  Goldman Sachs -7,26%
 AIG -9,30%
  Wachovia -9,17%

Promena cena akcija ostalih sektora:
 Microsoft Corporation -6,74%
  Yahoo Inc. -4,77%
  Google -6,79%
  Intel Corporation -5,38%
  Dell Inc. -8,82%
 General electric -5,05%
 Toyota Motors -6,60%
 British petroleum -2,69%


Pad cene nafte (ispod USD 90 po barelu) doveo je i do pada cene naftnih kompanija.


Sve u svemu, promene index-a su sledeće:
  DJIA -5,11%
  NASDAQ -5,80% 
  S&P500 -5,74%


Dinar sinks despite fresh intervention
Despite yesterday’s intervention of EUR 40mn by the NBS, the euro has nonetheless crossed the RSD 79 threshold.

Today, in order to prevent further oscillations, the central bank spent another EUR 10mn in the inter-banking market.

According to today’s official exchange rate, the euro is worth RSD 1.5 more than yesterday despite the National Bank of Serbia (NBS) sinking in EUR 40mn to prevent excessive exchange rate turbulence and to increase turnover.

According to the NBS’s exchange rate, the euro stands at RSD 79.17 today.

The NBS said that it would use foreign currency reserves in order to limit excessive exchange rate fluctuation.

The Association of Serbian Banks stated that people’s and companies’ savings were safe in Serbian banks and that there was no reason to withdraw money.

It is stated that indirect consequences of the world financial crisis could be a rise in interest rates, but that the banks would ensure that that increase was as minimal as possible.

The association added that banks in Serbia had sufficient assets to guarantee citizens’ and companies’ deposits.

Meanwhile, National Bank of Serbia (NBS) Governor Radovan Jelašić said today that the dinar exchange rate would remain stable despite the global financial crisis, and that citizens should not worry about their bank savings in Serbia.

“Even if a bank abroad sharing the same name with a bank in Serbia goes bankrupt that does not mean that its namesake in Serbia will also go under,“ Jelašić told state broadcaster RTS, expressing his confidence that the dinar exchange rate, which is still below 80 dinars to one euro, would remain at its previous level.

When asked whether citizens had any reason to withdraw their money from the banks due to the latest developments on the world's financial markets, Jelašić said that they should not and that they could “sleep easy“.

“What happens in Germany, Italy or another country, is not connected with things here, this is a separate legal entity, with separate capital,” said the NBS governor.


Inflation between 8.5 and 9.5 percent
Serbia’s Finance Minister Dijana Dragutinovic said that she expects inflation to reach 8.5 - 9.5 percent by the end of 2008.

Serbia’s Finance Minister Dijana Dragutinovic said that she expects inflation to reach 8.5 - 9.5 percent by the end of 2008.

She added that there are indicators that this has been a good year in terms of agriculture, that oil prices are dropping on the global market, and that she also expects counter-inflationary effects.

Dragutinovic therefore expects inflation to be in the single digits at the end of the year.

As one of the aims of the government, the minister listed lowering of expenditures by at least one percent next year, while she also thinks that the fiscal deficit should drop by about as much.


Vrednosti indeksa u 10.15
Oko 10.15 indeksi imaju sledece vrednsti:
 
Bivše SFRJ
BELEX15 -5,04%
SBI20 -5.05%
MBI -5.36%

Zapadna Evropa
FTSE -3,96%
CAC -6,97%
DAX -7,29%
ATX -9,29%
SMI -5,46%


Istočna Evropa
WIG -3,90%
RTSI -10,91%
SOFIX -7,32%
BET -9,27%

Azija
Hang seng -7,64% close
Nikkei 225 -9.38% close

Amerika
DJIA -5,11% close
NASDAQ -5,80% close
S&P -5,74% close


Vrednosti indeksa oko 11.30
Oko 11.30 indeksi imaju sledece vrednosti:
 
Bivše SFRJ
BELEX15  -4,19%
SBI20  -6.93%
MBI  -7.74%

Zapadna Evropa
FTSE -3,87%
CAC -5,18%
DAX -6,04%
ATX -8,25%
SMI -4,70%


Istočna Evropa
WIG -4,83%
RTSI -10,91%
SOFIX -7,65%
BET -9,25%

Azija
Hang seng -7,64% close
Nikkei 225 -9.38% close

Amerika
DJIA -5,11% close
NASDAQ -5,80% close
S&P -5,74% close


Spuštanje kamatnih stopa
Urgentna situacija na finanijskom tržištu dovela je do toga da FED nije čekao redovnu sednicu 28-29 oktobra i pre roka je doneo odluku o spuštanju ključne kamatne stope sa 2 na 1,5%.
 
 
Na ovu vest su odmah reagovale države u Evropi:
- Bank of England- smanjenje sa 5 na 4,5%
- European Central bank- smanjenje sa 4,25 na čak 3,75%
 
Centralne banke Kanade, Švajcarske, Švedska su najavile da nameravaju isto da učine.
 
Kina je drugi put za mesec dana smanjila kamatnu stopu, kako bi stimulisala finansijsko tržište.
 
 
 
 
 


Vrednosti indeksa oko 13.00
Oko 13.00 indeksi imaju sledece vrednosti:
 
Bivše SFRJ
BELEX15 -9.19%
SBI20 -7.73%
MBI -7.63%

Zapadna Evropa
FTSE -3,48%
CAC -3,98%
DAX -4,48%
ATX -8,27%
SMI -3,45%


Istočna Evropa
WIG -3,32%
SOFIX -7,46%
BET -9,25%

Azija
Hang seng -7,64% close
Nikkei 225 -9.38% close

Amerika
DJIA -5,11% close
NASDAQ -5,80% close
S&P -5,74% close


Prekid trgovine na berzama u regiji
Bukurešt -- Trgovina na berzi u Bukureštu prekinuta nakon pada reperni indeks BET za 9,3% za samo sat trgovine, dok je na Budimpeštanskoj zaustavljena prodaja akcija MOL-a.
Neke kompanije na berzi BVB su u tom periodu izgubile i po 15 odsto na vrednosti. "Na berzi ne ide dobro. Lej je oslabio i nastaviće da pada. Berza nema nikoga da je brani", rekao je ekonomski analitičar Ilije Serbanesku.

Berza u Bukureštu juče je bila na minimumu za 42 meseca dok je nacionalna valuta u poslednje dve nedelje oslabila prema evru više od deset procenata.

U međuvremnu je guverner centralne banke Rumunije Mugur Isaresku poručio da su, uprkos potresima, depoziti u rumunskim bankama sigurni.

Privremeno obustavljena prodaja akcija "Mola" i OTP banke

Budimpešta - Na Budimpeštanskoj berzi hartija od vrednosti danas je privremeno zaustavljena prodaja akcija Mađarske naftne kompanije (Mol), OTP banke i još nekih manjih preduzeća i institucija.

Odluka je doneta nakon što je vrednost tih akcija pala za više od 10 odsto u odnosu na prethodni dan. Akcije "Mola" su juče vredele 12.060, a jutros 10.280 forinti, dok su akcije najveće mađarske banke sa 4.650 pale na 4.110 forinti.

U oba slučaja radi se o najnižoj ceni tih akcija od jeseni 2004. godine, a razlog se vidi u globalnoj finansijskoj krizi izazvanoj monetarnim teškoćama u SAD.

Generalni direktor i većinski vlasnik OTP banke Šandor Čanji juče je prodao sve akcije "Mola" koje je držao u sefu. Za 12.453 akcija dobio je 176 miliona forinti ili oko 730 hiljada evra, tako da više nije akcionar vodeće firme u zemlji.

OTP je pre godinu dana kupila tri srpske banke - Kulsku, Nišku i Cepter banku, a prema najnovojim informacijama, želi da ih proda i svoju delatnost prebaci na istok Evrope.


SAD: Rast nakon opreznog otvaranja
Nakon opreznog otvaranja Wall Streeta, podstaknuti redukcijom ključne kamatne stope, indexi su krenuli na gore.
 
Bankarski sektor se takođe bar privremeno oporavio.
 
Oko 16:15, promena index-a je sledeća:
- DJIA +1,08%
- NASDAQ +1,36%
- S&P500 +1,64.


SAD: Ponovni pad cena akcija

Nažalost, rast cena akcija na početku današnjeg trgovanja je bio kratkog daha, tako da je pritisak na prodaju učinio da dođe do novog pada.

Promene vrednosti indexa oko17:15h bile su sledeće:

 DJIA -1,07%
 NASDAQ -0,60%
 S&P500 -0,96%.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta