Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Da li bi finansijski aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom oporavio domaću valutu
Zvanični srednji kurs dinara juče je iznosio 84,99 za evro i sudeći prema proceni stručnjaka trend slabljenja domaće valute biće nastavljen. Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašićtvrdi da bi zaključivanja aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom dobrodošao i kao argument navodi podatak da je to pomoglo Mađarskoj da zaustavi pad forinte


Devizne rezerve ublažavaju velike kursne oscilacije

Ilustracije radi, prvog dana oktobra za jedan evro bilo je potrebno izdvojiti 241,5 forinti, 22. oktobra čak 275,7 forinti, a 30. oktobra odnosno dan nakon što je objavljeno da će MMF pozajmiti Mađarskoj 12,5 milijardi evra, Evropska unija 6,5 milijardi, a Svetska banka milijardu, mađarska valuta je ojačala i zvanični kurs iznosio je 254,7 forinti za evro (forinta je juče ponovo zabeležila pad). Pitanje je, dakle, da li bi zaključivanje finansijskog aranžmana sa MMF pomoglo Srbiji da zaustavi negativan trend u kretanju dinara.

Predsednik Upravnog odbora Sosijete ženeral banke u Srbiji Goran Pitićkaže za Danas da bi zaključivanje nefinansijskog aranžmana moglo da ima psihološki efekat na dalje kretanje kursa.

- I dalje trpimo od svih oblika koalicionih sporazuma i zato bi svima dobrodošao sporazum s MMF koji bi u tom slučaju predstavljao signal tržištu i investitorima da je Srbija u fazi stezanja „državnog“ kaiša. U ovom trenutku nije nam potreban finansijski aranžman sa MMF. Imamo dovoljno deviznih rezervi koje bi mogle da se upotrebe za eventualno ublažavanje velikih oscilacija kursa. Ali, ako u narednoj godini budemo priliv kapitala bude manji u tom slučaju bismo mogli da povučemo kreditnu liniju MMF. Bilo bi dobro da delujemo preventivno i da, ako je moguće, napravimo jednu varijantu otvorene linije sa MMF, koju bismo mogli da aktiviramo samo u slučaju velike potrebe - ističe Pitić.

Prema njegovim rečima, ne treba zaboraviti da je do pada vrednosti dinara došlo, između ostalog, i zbog sezonskog kretanja plaćanja privrednika pre nekoliko dana kada im je bila potrebna veća količina evra. Pitićpodseća da je nekoliko faktora uticalo na promenu kursa, ali ističe da to kretanje nije alarmantno. „Naprotiv, i ranije smo tražili da dinar više prati kretanja na tržištu. Pad vrednosti dinara može da se nastavi sledeće nedelje, ali imamo dovoljno resursa koje NBS može da iskoristi da kurs ne pređe neku kritičnu granicu koja bi izazvala brže klizanje. Sve je i dalje u granicama koje ne zahtevaju aktiviranje alarma“, smatra Pitić.

Profesor Megatrend univerziteta Vladimir Vučkovićkaže za Danas da je aranžman Mađarske s MMF ohrabrio tamošnje investitore i javnost jer se sumnjalo u pojedine ekonomske pokazatelje, ali dodaje da situacija nije uporediva i da je u Srbiji prisutna nešto veća potražnja za evrima i odliv kapitala.

- Bilo bi dobro da zaključimo aranžman jer je očigledno da je likvidnost zemlje sve lošija i možda treba razmišljati ne samo o savetodavnoj pomoći Fonda veći o kreditnom aranžmanu. Ovu godinu ćemo nekako „zatvoriti“, međutim, od Nove godine bi trebalo razmišljati o kreditu koji bi konkretno a ne psihološki uticao na kretanje kursa. Stvari se pogoršavaju iz dana i dan i ako banke budu u većoj meri iznosile kapital iz zemlje nego što ga unose, onda će potreba za aranžmanom sa uplatom sve više biti izražena. Država će morati da ima u rezervi dodatni novac da interveniše na deviznom tržištu jer ako ovim tempom NBS dnevno bude prodavala 20 do 50 miliona evra nećemo moći dugo da izdržimo i stvaraće se sve veći pritisak na devizne rezerve. Nezahvalno je prognozirati šta će se dalje događati sa kursom, ali sve vuče ka tome da će dinar i sledeće nedelje slabiti - ocenjuje Vučković.



Dinar u ponedeljak „jači“ 0,46 odsto

Beograd - Dinar će u ponedeljak ojačati za 0,46 odsto prema evru tako da će zvanični srednji kurs biti 84,59 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije. To znači da će evro prema srednjem krusu na početku sledeće sedmice vredeti 39 para manje nego juče, kada je jedan evro vredeo 84,99 dinara, najviše od početka 2008. godine. NBS danas nije intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu, ali je tokom sedmice u tri navrata prodala 106 miliona evra kako bi podstakla trgovanje i spečila prevelike oscilacije kursa. Dinar je od 23. oktobra do danas neprestano slabio prema evru, izgubivši 4,83 odsto vrednosti. Beta



Referentna kamatna stopa 17,75 odsto

Beograd - Monetarni odbor Narodne banke Srbije odlučio je juče da referentnu kamatnu stopu od 3. novembra poveća za dva procentna poena, na 17,75 odsto.

Monetarni odbor usvojio je i izmene Odluke o obaveznoj rezervi banaka kod NBS, kojom je omogućeno da banke u obracunskom periodu od 18. oktobra do 17. novembra, kao osnovicu za obračun obavezne rezerve na deviznu štednju, koriste povoljnije knjigovodstveno stanje. Prema tim izmenama banke umesto knjigovodstvenog stanja štednje 15. oktobra 2008. mogu da koriste stanje od 30. oktobra, u zavisnosti od toga šta im je povoljnije. Referentna kamatna stopa NBS poslednji put je povećana 29. maja 2008. sa 15,25 na 15,75 odsto.


Trgovinski deficit šest milijardi evra
Od januara do kraja septembra izvoz je povećan za 20,3 odsto, na 5,69 milijardi evra, a uvoz je vredeo 11,85 milijardi evra, što je 22,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine
Spoljnotrgovinski deficit Srbije u devet meseci ove godine dostigao je 6,16 milijardi evra, što je za 25,3 odsto više nego u istom periodu 2007. godine, saopštio je juče Republički zavod za statistiku. Izvoz je povećan za 20,3 odsto, na 5,69 milijardi evra, a uvoz je vredeo 11,85 milijardi evra, što je 22,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Srbija je u spoljnotgovinskoj razmeni zabeležila visok deficit i brži rast uvoza od izvoza, ocenio je Zavod.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 48 odsto i manja je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine kada je iznosila 49 odsto.

Srbija je najviše robe izvezla u Crnu Goru, ukupno milijardu i 44 miliona dolara, u Bosnu i Hercegovinu izvezeno je za tri miliona dolara robe manje, a na trećem mestu izvozni partner je Nemačka sa 922 miliona dolara.

Naš drugi po važnosti partner su zemlje CEFTA sporazuma, sa kojima od početka godine do kraja septembra imamo suficit u razmeni od 1,46milijardi dolara dolara. On je rezultat uglavnom izvoza gvožđa i čelika i poljoprivrednih proizvoda (žitarice i proizvodi od njih i razne vrste pića). Izvoz Srbije, za posmatrani period, iznosi 2,87 milijarde dolara, a uvoz je 1,41 milijarda dolara. Pokrivenost uvoza izvozom sa ovim zemljama iznosi 203,5 odsto.

Najviše je uvezeno robe iz Rusije, ukupno 2,77 milijardi dolara, uvoz iz Nemačke iznosio je 2,14 milijardi dolara, a Italije 1,71 milijardu dolara.

Suficit u razmeni ostvaren je sa bivšim republikama – Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Makedonijom, a najveći deficit Srbija je imala u razmeni sa Rusijom zbog uvoza energenata, pre svega, nafte i gasa.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije od januara do septembra dostigla je 17,54 milijarde evra, što je porast od 22 odsto, a više od polovine razmene je obavljeno sa članicama Evropske unije.

Povećanje uvoza u prvih devet meseci 2008. godine posledica je uvoza energenata koji čine 20,6 odsto ukupnog uvoza i čija cena na svetskom tržištu varira, ali je i dalje visoka.

U saopštenju se navodi da su na porast izvoza uticali sporazumi o slobodnoj trgovini i izvoz gvožđa, čelika i obojenih metala za kojima je porasla tražnja na međunarodnom tržištu, kao i izvoz poljoprivrednih proizvoda.

U izvozu najveće učešće imaju gvožđe i čelik (1.271 milion dolara), obojeni metali (591 milion dolara), odeća (394 miliona dolara), proizvodi od metala (365 miliona dolara) i povrće i voće (363 miliona dolara). Izvoz ovih pet odseka čini 34,4 odsto ukupnog izvoza. U strukturi izvoza po nameni proizvoda najviše su bili zastupljeni proizvodi za reprodukciju 66,1 odsto, odnosno 5,73 milijardi dolara, slede roba za široku potrošnju 25,8 odsto, 2,23 milijarde dolara i oprema 8,1 odsto, (705,8 miliona dolara).

Najveće učešće u uvozu imaju nafta i naftni derivati (2,36 milijardi dolara), drumska vozila (1,53 milijarde dolara), gvožđe i čelik (914 miliona dolara), industrijske mašine za opštu upotrebu (878 miliona dolara) i prirodni gas (835 miliona dolara), a njihov uvoz čini 36,2 odsto ukupnog uvoza.

U strukturi uvoza po nameni proizvoda najviše su zastupljeni proizvodi za reprodukciju 61,5 odsto (11 milijardi dolara), slede roba za široku potrošnju 21,8 odsto (3,94 milijarde dolara) i oprema 16,7 odsto (tri milijarde dolara).




Uvoz limuzina u septembru plaćen 46 miliona dolara

Lista prvih 100 proizvoda u uvozu za septembar pokazuje da je nafta sa 242 miliona dolara naš glavni uvozni proizvod. Gas sa vrednošću od 55 miliona dolara je na drugom mestu. Treći po značaju je uvoz plinskog ulja (47 miliona dolara). Zatim slede putnički automobili sa 46 miliona dolara.

Metalurški koks je uvezen za 35 miliona dolara, a lekovi za maloprodaju (uglavnom iz zemalja EU) za 30 miliona dolara. Na uvoz motornih vozila za prevoz osoba (autobusi i minibusi) utrošeno je 28 miliona dolara, a rafinisani bakar je uvezen za 20 miliona dolara. Drumski tegljači za poluprikolice uvezeni su za 19 miliona dolara, a aluminijum nelegirani za 17 miliona dolara.


EU: Srbija napredovala ka tržišnoj privredi
Strukturne reforme su usporene, a visoka nezaposlenost i rastući inflacioni pritisci su i dalje najveći izazovi

Sedište Evropske komisije u Briselu (Foto Tanjug) Brisel – Srbija je napredovala u uspostavljanju delotvorne tržišne privrede, ali su nužni dalji napori da se srpska privreda srednjoročno osposobi i postane konkurentna na tržištu Evropske unije, ocenila je Evropska komisija u godišnjem izveštaju o evropskim reformama u Srbiji.

U sažetku izveštaja koji će biti objavljen 5. novembra ističe se da je „srpska privreda nastavila snažan rast”, iako je bilo i dobrih i loših rezultata u makroekonomskoj stabilizaciji.

Primećuje se da su „inostrane investicije pogođene zbog nestabilne političke klime”. „Strukturne reforme su usporene, a visoka nezaposlenost i rastući inflacioni pritisci su i dalje najveći izazovi”, predočila je Evropska komisija, istakavši da je „održana široka podrška temeljima tržišne privrede”.

Monetarna politika je omogućila Srbiji da 2007. godine postigne cilj u pogledu kontrole inflacije, „izvestan napredak je ostvaren u privatizaciji”, a značajan uspeh je postignut na nebankarskom finansijskom sektoru.

U izveštaju se ukazuje i na to da je porasla „neuravnoteženost” u spoljnotrgovinskom bilansu, „kvalitet finansiranja je pogoršan, spoljni dug je porastao, a makroekonomska ranjivost je veća i zbog globalne finansijske krize”. „Poreska politika je i dalje ekspanzionistička i utiče na porast spoljnih debalansa, a stvara i inflacione pritiske u 2008”, piše u izveštaju. „Uprkos snažnom ekonomskom rastu poslednjih godina, nezaposlenost je i dalje veliki izazov. Ekonomiju istovremeno sve više pogađa nedostatak stručne radne snage”, ukazala je Evropska komisija.

Ona navodi da je do „određenog pomaka došlo u privatizaciji kompanija i banaka u državnom vlasništvu”, međutim konstatuje da „još nije uspostavljen konkurentan i dinamičan privatni sektor. Preterani birokratski zahtevi i komplikovano zakonodavstvo i dalje loše utiču na tržište”. „Zakonska predvidivost i poverenje u zakonski sistem su i dalje ograničeni”, posebno u pogledu ostvarivanja vlasničkih prava, a uticaj države na konkurentnost je i dalje visok.

Zamašan sektor „sive ekonomije” postoji zbog slabih zakonskih okvira, neodgovarajuće poreske politike, slabosti u primeni zakona, uključujući suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala, smatra izvršno telo Evropske unije.

U izveštaju se zaključuje da za Srbiju i njenu vladu „važni izazovi i dalje ostaju smanjivanje poreske osnove i efikasnost ekonomske politike”.


Osigurane pare u roku od 30 dana
Predloženim izmenama zakona država garantuje za uloge do 50.000 evra u jednoj banci, a moraju biti isplaćeni najkasnije u roku od 30 dana od dana donošenja predloženog rešenja o njenom stečaju
 

Štediše s nestrpljenjem iščekuju da poslanici Narodne skupštine po hitnom postupku usvoje vladin predlog izmene Zakona o osiguranju depozita i Zakona o stečaju i likvidaciji banakakojim država garantuje za depozite do 50.000 evra po jednom deponentu u jednoj banci. Primamljeni visokim kamatama u Nedelji štednje, a s druge strane u strahu da svetska finansijska kriza ne zakači i naše banke, već opečeni zbog propalih „starih”i piramidalnih banaka hteli bi da budu sigurni kada i u kom roku bi im se isplatili garantovani ulozi, ako bi se, ne daj bože, i srpski bankarski sistem poljuljao.

Svi depoziti do 50.000 evra, u slučaju da NBS donese rešenje o ispunjenosti uslova za pokretanje stečaja, moraju biti isplaćeni najkasnije u roku od 30 dana od dana donošenja predloženog rešenja.

Agencija za osiguranje depozita je dužna da preko sredstava javnog informisanja obavesti deponente o njihovim pravima i obavezama, datumu započinjanja i mestu isplate osiguranih iznosa i da isplatu osiguranih iznosa počne najkasnije u roku od 30 dana od dana donošenja rešenja NBS o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka.

U Agenciji za osiguranje depozita objašnjavaju da je od garantovanih 50.000 evra, najpre već obezbeđeno 20.000 evra koje banka na ime obavezne rezerve od 40 odsto ima u NBS. Na tu sumu se dodaju i devize koje banka drži na inostranim računima, o čijem iznosu inače dok je „živa” mora svako jutro da dostavlja podatke centralnoj banci, kao i ostala likvidna sredstva.

Likvidacioni upravnik je u postupku prinudne i dobrovoljne likvidacije banke, dužan, kako nalaže član 26. Zakona o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje, da u rokovima predviđenim Zakonom o osiguranju depozita, a pre isplate drugih poverilaca, bez prijave potraživanja, isplati sav garantovani iznos

Ako u likvidacionom postupku ne bi bilo dovoljno novca, Agencija za osiguranje depozita pozajmljuje likvidiranoj banci da isplati garantovane depozite do 50.000 evra.

Ukupno pravo štediše jedne banke po osnovu osiguranog iznosa do 50.000 evra se utvrđuje po neto principu. Naime, na dan donošenja rešenje NBS o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka vrši se saldiranje potraživanja i obaveza deponenta. Ukupna potraživanja predstavljaju svi depoziti u toj banci, a obaveze su krediti tog klijenta odobreni od strane te banke. Na primer, ukoliko klijent banke ima depozit od 50.000 evra u banci, ali takođe i kredit od 15.000 evra, ne isplaćuje mu se ceo zagarantovani iznos, već iznos od 35.000 evra (ukupni depoziti minus kredit). Osigurani depoziti će se isplaćivati preko banke isplatioca, izabrane javnim tenderom.

Ako je potraživanje deponenta od banke u stečaju veće od 50.000 evra, Agencija za osiguranje depozita će iznose preko osiguranog nadoknaditi iz stečajne mase banke u postupku stečaja.

Da bi dobio svoj novac, deponent mora Agenciji za osiguranje depozita da podnese pismeni zahtev do isteka roka od tri godine od dana rešenja NBS o ispunjenju uslova za pokretanje postupka stečaja. Pored pismenog zahteva, potrebno je dostaviti i overen ugovor o štednom ulogu, overenu štednu knjižicu, rešenje o nasleđu kao i isprave koje potvrđuju da je vlasnik novca na računu.
 


Izmene Zakona o osiguranju depozita

Predloženim izmenama povećan je iznos osiguranog depozita sa 3.000 na 50.000 evra, a vezuje se za dan donošenja rešenja NBS o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka. Osiguranje depozita je prošireno na preduzetnike i mala i srednja preduzeća.

U cilju očuvanja finansijske stabilnosti, data je mogućnost vladi, uz prethodno mišljenje NBS da je to neophodno, da povećava osigurani iznos utvrđen ovim zakonom. Predviđa se da se dostavljanje podataka Agenciji o deponentima i depozitima od banke vezuje za dan donošenja rešenja NBS o pokretanju stečaja, umesto dosadašnjeg vezivanja za dan donošenja rešenja suda o otvaranju stečajnog postupka nad bankom.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta