Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Treći tender za RTB Bor
Budući vlasnik većinskog udela mora da uloži najmanje 300 miliona američkih dolara. – Država ostaje suvlasnik s udelom od 33 odsto najmanje pet godina

RTB Bor: dva puta prodat ali kupci nisu isplatili ugovorenu cenu Foto Tanjug Agencija za privatizaciju objavila je juče u dnevnom listu „Politika” poziv za učešće na javnom tenderu za izbor strateškog partnera za RTB Bor grupu, prema kojem budući vlasnik koji želi da stekne 67 odsto kapitala u novom preduzeću mora da uloži najmanje 300 miliona američkih dolara.

Sredstva za dokapitalizaciju namenjena su za sprovođenje investicionog programa, uključujući i investicije za zaštitu životne sredine i namirenje obaveza prema poveriocima.

Država će sopstvena potraživanja od 500 miliona evra konvertovati u kapital i vlasnički udeo od 33 odsto neće prodavati najmanje pet godina, a u tom periodu zadržaće i pravo blokirajuće manjine za odluke sa kojima se ne slaže, objasnio je ranije državni sekretar Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja Nebojša Ćirić.

Pravo učešća na novom, trećem tenderu za strateškog partnera RTB Bor ima ponuđač koji dostavi dokaz da je uplatio naknadu za tendersku dokumentaciju od 15.000 američkih dolara u dinarima po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan izdavanja fakture i koji ispunjava kumulativne kriterijume.

Uslovi su da se bavi proizvodnjom i (ili) preradom i (ili) trgovinom bakra ili proizvoda od bakra ili ostalih obojenih metala u prethodne tri godine računajući od dana objavljivanja ovog javnog poziva i da je u poslovnoj 2007. godini imao godišnji prihod veći od 500 miliona američkih dolara.

Ako je zainteresovani ponuđačkonzorcijum, onda ugovorom o konzorcijumu mora da bude preciziran procenat učešća svakog od njegovih članova, s tim da jedan član mora da ima najmanje 51 odsto učešća u konzorcijumu.

Preduslov za razmatranje ponuda je dostavljanje licitacione garancije u iznosu od 15 miliona američkih dolara.

Tenderska dokumentacija će biti dostupna prihvatljivim ponuđačima počev od 17. novembra, a rok za dostavljanje konačnih obavezujućih ponuda je 30. januar 2009. godine u 16.30 sati.

Prema rečima Ćirića, na tenderu će pobediti firma koja ponudi najviše para za ulaganje u proizvodnju bakra, novu topionicu i ekologiju.

Za strateškog partnera RTB Bor grupe bila su raspisana dva neuspešna tendera, a na pretkvalifikacioni tender koji je država raspisala u julu prijavilo se 11 kompanija.

Prema prvom tenderu raspisanom u septembru 2006. godine, minimalna cena za kupovinu dve trećine kombinata iznosila je 266,7 miliona dolara.

Tada je pobedio rumunski „Kuprom”, jer je ponudio 400 miliona dolara više od drugoplasiranog konzorcijuma kiparske kompanije „Ist point”, u vlasništvu srpskog biznismena Zorana Drakulića i londonskog fonda ORN.

Ugovor o prodaji je potpisan u martu prošle godine, da bi mesec dana kasnije bio poništen, jer „Kuprom” ni u dodatnom roku nije dostavio bankarsku garanciju.

Drugi tender za prodaju RTB Bor raspisan je 31. avgusta 2007, po početnoj ceni od 340 miliona dolara.

Na drugom tenderu prijavili su se ruska firma „SMR” koja posluje u sastavu „Bejzik elementa”, vlasništvo ruskog magnata Olega Deripaske, i austrijska kompanija „Atek” čiji je vlasnik austrijski biznismen Mirko Kovač, koja je i proglašena za prvorangiranog ponuđača.

„Atek” je trebalo da do 22. februara uplati celu prodajnu cenu za RTB, ali je na njegov zahtev Agencija za privatizaciju odobrila naknadne rokove za izmirenje kupoprodajne cene.

Ta firma je prihvatila predlog Agencije da do 29. februara uplati 150 miliona dolara, a preostali deo novca u vrednosti od 316 miliona dolara isplati do 4. aprila.

„Atek” je tražio dodatno produženje roka od dva meseca, predloživši da, umesto 316 miliona dolara, uplati 230 miliona dolara odmah, a dodatnu sumu isplati do 7. maja.

Rešavanje dileme da li odobriti produžetak ugovora ili raskinuti ugovor sa „Atekom” prepušteno je Odboru za nadzor i sprovođenje privatizacije RTB Bor koji je većinom glasova ministara odlučio da se sa „Atekom” raskine ugovor.

„SMR” na kraju nije produžio rok licitacionoj garanciji i objavio je da se povlači iz tendera zbog postavljanja dodatnih finansijskih uslova Agencije za privatizaciju, čime je propao i drugi tender za RTB Bor.


Aranžman sa MMF-om smiruje kurs dinara
Beograd - Đorđe Đukić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, ocenio je juče da je stabilizacija kursa dinara direktno povezana sa zaključivanjem aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom. „Aranžman sa MMF-om će omogućiti da se smanji javna potrošnja i tražnja što će se direktno odraziti na ponašanje kursa dinara“


Potpisivanje tog dokumenta znači pozitivan signal tržišnim akterima da će glavno žarište inflacije u sektoru javne potrošnje biti suzbijeno, a dovelo bi i do smanjenja referentne kamatne stope NBS, što bi rezultiralo nižim kamatama domaćih banka, naglasio je Đukići dodao da se do potpisivnja aranžmana mogu očekivati nagli skokovi i padovi kursa u zavisnosti od tražnje, nivoa intervencija centralne banke i od toga kako investitori gledaju na efekte mera za umanjenje uticaja svetske finansijske krize u naredna četiri meseca. Prema njegovim rečima, povećana prodaja deviza krajem godine mogla bi da dovede do jačanja dinara.

- Ključno za kretanje kursa je što dosadašnji izvori deviza presušuju, šro se posebno odnosi na zaduživanje preduzeća u inostranstvu, koje je u avgustu ove godine dostiglo 10,24 milijarde evra. Dodatni pritisak na slabljenje dinara, izazvan je tražnjom preduzeća za devizama zbog vraćanja dospelih inostranih kredita i tražnjom banaka koje vraćaju kredite maticama u inostranstvu - naveo je Đukić.

Komentarišući efekte svetske finansijske krize on kaže da se njen kraj još ne nazire, navodeći da će sigurno trajati do kraja 2009. godine, ali dodaje da se većvide pozitivni efekti mera koje su preduzele vlade evropskih zemlja. Prema njegovoj oceni zemlje koje su najmanje intervenisale i imaju najzdraviji bankarski sektor, a najbolje su prošle italijanske i španske bake koje neguju tradicionalno konzervativni pristup i bave se kreditno-depozitnim poslovima. Đukićje oceno da je rast kamatnih stopa u Srbiji neizbežan i zbog neophodnih mera NBS, ali i zbog opasnosti da rejting agencija Standard i Purs smanji rejting Srbije koji je trenutno BB minus sa negativnim izgledom. Prema njegovim rečima, „restriktivna monetarna politika NBS i povećanje referentne kamatne stope na 17,75 odsto dodatno će uticati na povećanje troškova i banke će to direktno ugraditi u kamatnu stopu prema građanima i privredi“. Smanjenje kamata na kredite, dodao je, osetiće građani koji su uzeli stembene kredite vezane za evro pošto je Evropska centralna banka smanjila kamatu sa 3,75 na 3,25 odsto i omogućila smanjenje šestomesečnog euribora sa 5,4 odsto početkom oktobra na sadasnjih 4,54 odsto, rekao je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić.


Budžet za NIP neće biti manji
Beograd -- Ministar za Nacionalni investicioni plan (NIP) Verica Kalanović izjavila je da je sigurno da budžet za NIP neće biti povećavan, ali da neće biti ni manji


Kalanović: Biće dovoljno novca za predviđene projekte u sledećoj godini
"Sigurno je da budžet NIP neće biti povećavan progresivno, kao što je bilo predviđeno, ali ne očekujem da će biti manji", rekla je ona novinarima posle otvaranja novog nastavnog prostora na Fakultetu organizacionih nauka.

Za naredu godinu, za NIP su predviđena sredstva u iznosu od 47 milijardi dinara, naglasila je Kalanović i ocenila da svetska ekonomska kriza ne bi trebalo da utiče na realizaciju tih projektata.

"Nacionalni projekti za 2009. godinu su već predviđeni za finansiranje iz potpuno realnih izvora koji predstavljaju investicije iz razvojnih banaka, tako da to neće doći u pitanje", rekla je Kalanović.

Ona je objasnila i da je za sledeću godinu već prijavljeno 111 novih projekata za čiju je realizaciju potrebno 11 milijardi dinara, a da će biti podržani najbolji. Prema njenim rečima prioriteti u 2009. će biti ulaganje u infrastrukturu i ljudske resurse. Ti projekti će biti finansirani i realizovani kroz faze u naredne tri godine.

"Srbiji je potrebna infrastruktura, saobraćajnice i železnice, kako bi se privukli strani investitori. Za realizaciju tih prioriteta potrebni su nam i ljudski resursi", kazala je Kalanović.


Informatički sektor: Ko zadrži dah, preživeće
Kresanje troškova za informatičku opremu i usluge nikome neće pomoći, poručili su svetski stručnjaci u Kanu. Mogu li, barem, da pomognu Stevan Sremac i Petar Petrović Njegoš

Petar Kočović (Foto Gartner) Ko duže zadrži dah pod vodom, preživeće sledeću godinu! Ne bojte se, nije to najava novog biblijskog potopa.

Ko je to rekao? Vrhunski znalac informatičko-komunikacionog tržišta (IKT) Mark Mekdonald iz kompanije „Gartner”, obraćajući se pre nekoliko dana skupu od 3.300 rukovodilaca u Kanu (Francuska), uglavnom iz Evrope, sa Srednjeg istoka i iz Afrike.

Stari Latini bi, svakako, uzvratili: Kakva vremena, takvi običaji.

Kakva nas vremena (nije jednina) sačekuju?

Zatrovani novac iz „otrovanih banaka i osiguravajućih društava” (neko ih je tako imenovao) spustio se duboko do korena svetske privrede. Oskudacija kuca na svačija vrata, poslužimo se rečima Stevana Sremca.

Hoće li kresanje troškova za informatičku opremu i usluge ikome pomoći?

Zaključak koji nam prenosi dr Petar Kočović, direktor „Gartnera” za Srbiju, i sam učesnik redovnog godišnjeg okupljanja, kratko i jasno glasi: neće! Da li treba ponovo da udahnete i zadržite dah?

Kopiraj i kapiraj

Družina od 500 informatičkih predvodnika u kompanijama (s godišnjim budžetom većim od pet milijardi dolara) polovinom septembra je saopštila: čak i da su IT besplatne, štednja neće doneti nikakvu prednost u poslovanju!

Ključna reč je razlikovanje, marketinška zamisao koja znači da ste različiti od ostalih, ističe dr Petar Kočović. U SAD se primenjuje dvadesetak godina, u Srbiji tek s dolaskom stranih kompanija. Ugledanje na odabrane u svetu, a ne na komšiju preko plota. Kopiraj i kapiraj, skratili bi mladi.

Prema skorašnjim propitivanjima, upravo su informatičko-komunikacione tehnologije najsnažniji vetar u jedra. Za 2011. očekuje se da iznedre nove poslovne postupke i nove usluge, nasuprot razdoblju od 2006. do 2008. godine kada su imale zadatak da poboljšaju poslovanje.

Naglasak se stavlja na ljude, a ne na opremu, objašnjava dr Petar Kočović. U izjašnjavanju maločas pomenutih 500, na pitanje koliko postotaka uložiti u pojedine IT odseke, odgovoreno je: 31 odsto u stručnjake, 27 u skalamerije (hardver), a 25 u programe (softver). I tu naš sagovornik priziva u pomoć slavnog Petra Petrovića Njegoša: „Boj ne bije svijetlo oružje, već boj bije srce u junaka!” Znaju li u informatičkom svetu za mudrog crnogorskog vladiku i srpskog pesnika?

Ljudi nisu bili u prvih deset ciljeva u 2006, sledeće godine su dospeli na sedmo mesto, a ove se popeli na četvrto. Novčani (i novčarski) potres od kojeg se još ne smiruje tlo pod našim nogama izbaciće ih na prvo 2009.

I u Kanu su naveliko pominjani tamni oblaci zaostajanja i opadanja (recesija) svetske privrede, SAD, Evropa i Japan izloženi su čeonom naletu vetra: spasavanje banaka s početka napisa prevaljeno je na poreske obveznike, u svačiji džep je zavučena ruka. Kakva sudbina čeka informatičko-komunikaciono poslovanje?


Sve nade u Čajndiju

Godinu na izmaku ispratićemo sa 3,3 odsto rasta, sledeću ćemo pozdraviti s procenama koje se protežu od smelih 2,3 odsto do sumornih 2,5 odsto ispod crte (negativno). I ovde bi mogla da se uvaži naša čuvena dosetka „nešto između” s kojom istrčavaju upućeni i obavešteni: od nula do 2,3 porasta na celoj planeti.

Ali ne zaboravite sarmu – malo mesa, malo kupusa – a to znači da su najveća očekivanja i nadanja usmerena ka zemlji koje nema ni na jednoj zemljopisnoj karti: Čajndiji. Kina i Indija, od čijih skraćenih imena na engleskom je sastavljeno novo, trebalo bi da napreduju dužim (i bržim) korakom – oko osam odsto.

Na šta se valja usredsrediti?

Suzan Londri iz „Gartnera” je posavetovala: osavremenjivanje IT-a mora se sprovesti bez priziva, s pet ključnih usmerenja do 2012. čije opisivanje u najkraćem iziskuje stručno tumačenje. Stara izreka kaže: Nužda je majka svih novina!

I da začinimo preporukama za štednju koje bi valjalo, ukoliko ste u informatičko-komunikacionom poslu, pažljivo prepisati (Endi Kajt iz „Gartnera”). Za ubrzano čitanje na stranicama dnevnih novina dovoljno je pobrojati nekoliko: pregledajte koje programe koristite (za neke kompanija plaća po 100.000 evra, a pokrene ih tri-četiri puta godišnje), oprema (serveri) najčešće je iskorišćena tek 50 odsto, zar nije bolje osloniti se na tuđe (virtuelizacija); ukoliko ste prinuđeni, kupujte samo od poznatih proizvođača (brand name), potrepštine za računarske mreže možete nabaviti i od malo poznatih, podelite zaposlenima prenosive računare (laptop) da se svakog dana ne priključuju na kompanijsku mrežu, ne kupujte programe (i rešenja) tzv. otvorenog kôda, jer iziskuju zapošljavanje dodatnih stručnjaka i tako redom.

Ima li još? Za sam kraj prisetite se narodne krilatice: U se i u svoje kljuse (najpre uštedite u svojoj kući, ali ne po svaku cenu).

„Gartner” je najčuvenija savetnička kuća za informatičko-komunikaciono tržište u svetu, s prometom od 1.200.000.000 dolara u 2007. godini (za ovu se predviđa 1.500.000.000).


Costs to be cut by 15 percent
The world financial crisis has arrived in Serbia already and the citizens shall have to put up with it’, Kori Udovicki, director of the UNDP regional office for Europe says for ‘Blic’. The former NBS governor and also minister of energy, Udovicki explains for ‘Blic’ that the crisis is coming two our country through two channels.

‘The first channel is huge drop of foreign capital in-flow either through credits or direct investments. Thanks to foreign investments we could spend considerably more in recent years than the actual value of our national income. The second channel is drop in demand that shall cause a problem in selling our products abroad. Decrease in export decreases our possibility to finance our import. Serbia has to prepare itself to
cut its expenditure by 15 pct on average’, Udovicki says.
Q: Should Serbia make an arrangement with the IMF?
‘I think it should. The IMF should be as a kind of monitor for us showing if the policy we are leading is good or not. On the other hand we need the IMF to improve our knowledge. We are now experiencing the situation we have never been in before so why not talking with people that have experience?’


Azija i Evropa: Rast cena akcija
Nakon odluke kineskih vlasti da pomognu ekonomiju (pre svega infrastrukturu) sa novih USD 586 mlrd došlo je do prilično jakog oporavka akcija u Kini.
 
Ova odluka ukazuje na spremnost Kine da na sve načine pomogne i ubrza ekonomski oporavak. U trećem tromesečju tekuće godine Kina je ostvarila privredni rast od "samo" 9% (najlošije u poslednjih 5 godina).
 
To je povuklo i cene akcija u Japanu, Južnoj Koreji.., dok su se i evropske berze zazelenele.
 
 
Promene vrednosti najvažnijih index-a oko09:30h:
 
    HANG SENG (Kina) +3,52%
    NIKKEI225 (Japan) +5,81%
    KOSPI (Južna Koreja) +1,58%
    SENSEX (Indija) +4,29%
    FTSE500 (London) +2,95%
    CAC40 (Pariz)  +3,87%
    DAX (Frankfurt) +2,50.
 
 
 
 
 


Wall Street: Skok cena akcija na otvaranju Wall Street-a
Očigledno su najnovije mere Kine o ubacivanju USD 586 mlrd pre svega u svoju infrastrukturu, dale rezultate. Naime, azijske (HANG SENG +3,52%, NIKKEI225 +5,81%..) i evropske (FTSE + 1,98%, DAX +2,50%, CAC40 +2,49%..) berze danas ostvaruju primetan skok cena akcija, tako du su vodeći indexi gotovo svih zemalja u plusu.
 
Ulagači na Wall Street-u pomognuti skokom berzi u Aziji i Evropi na otvaranju današnjeg trgovanja takođe su "pogurali" cene akcija na gore. Isuviše je rano govoriti da je ovo kraj mukama globalnog finanisjskog sistema, li svakako da ovakve vesti raduju investitore.
 
Ono što zabrinjava, to je povećanje nezaposlenosti u SAD-u, veoma loše stanje u sektoru automobilske industrije, opadanje broja prodatih kuća...
 
Novoizabrani predsednik Barak Obama najavio je da će njegov tim u najskorije vreme izaći sa novim predlozima u cilju bržeg oporavka američke ekonomije.
 
 
Promene vrednosti vodećih index-a na Wall Street-u oko 16:00h:
 
    DJIA +1,59%
    NADSAQ +0,85%
    S&P500 +1,41%.
 


Wall Street: Rast cena akcija i pored lošeg stanja nezaposlenosti
Nakon 2 dana prilično jakog pada cena akcija, Wall Street je u petak 07.11.2008. godine doneo radost ulagačima. Pre početka trgovanja derivati su dobili na vrednosti što je ukazivalo da će trgovanje akcijama takođe ići u zelenu zonu.

Tokom trgovanja sva tri vodeća inedx-a američkih berzi (Dow Jones, Nasdaq i S&P500) čitavo vreme proveli su iznad nivoa postignutih prethodnog trgovačkog dana.
 


Najnovije makroekonomske vesti iz SAD-a za mesec oktobar:

- Nezaposlenost je povećana za novih 240.000 radnih mesta (očekivano 200.000), tako da je stopa nezaposlenosti skočila sa 6,1% na 6,5% (najviši nivo od 1994. godine)
- Broj prodatih kuća pao je za 4,5% (očekivan je pad do 3%), što ukazuje na dalji pad prodaje,

nisu obeshrabrile ulagače, koji veruju da je tržište dotaklo dno, te da su sve ove loše vesti već ukalkulisane u cene akcija na Wall Street-u.

Najveći dobitnik je sektor prerađivača nafte (usled skoka cene sirove bafte, te usled najava OPEC-a o novom smanjenju proizvodnje nafte), a pored njega i farmaceutski sektor, dok je najveći pojedinačni gubitnik kompanija General Motors.

Međutim treba napomenuti da je obim trgovanja bio jako mali, tako da je dizanje cena akcija zapravo bila samo korekcija na gore posle priličnog pada na prethodnim trgovanjima, kao i izjave pojedinih hedge manager-a da kriza još nije prošla te da usvojim odlukama investitori treba da budu veoma oprezni.
 
 

Vesti iz kompanija:

- Vodafone najavio novo smanjivanje broja zaposlenih
- General Motors zatražio od Vlade hitnu finansijsku pomoć jer je Gubitak veći od očekivanja
- Ford komapnija objavila da je Gubitak u Q3 USD 129 mil i najavio novo otpuštanje radnika
- OPEC najavljuje mogućnost daljeg smnajivanja proizvodnje nafte, u cilju stabilizacije cene ove sirovine. OPEC smatra da se cena nafte treba kretati u rasponu od USD 70-90 po barelu
- Bankrotirale nove 2 banke u Americi- SAD je saopštila da je preuzela kontrolu nad bankama Frenklin benk iz Hjustona i Sekjuriti Pacifik benk u Los Anđelesu.
 
Promena cena roba:

- Nafta- cena nafte skočila je za 0,44% i sada iznosi USD 61,04 po barelu
- Zlato- cena ovog plemenitog metala skočila je za 0,27% i trenutno iznosi USD 734,20 po unci
- Srebro- cena je pala za 0,92% i trenutno iznosi USD 9,96
- Platina- cena je skočila za 1,61% i sada iznosi USD 852,00..




Promena cena akcija finansijskog sektora: 


    City Group +2,60%
    JP Mogran -1,33% 
    Bank of America Corporation +1,84%
    Goldman Sachs-3,64%
    Wachovia +3,53%
    AIG +12,83%



Promena cena akcija ostalih sektora:

Internet:
    Yahoo Inc. -12,61%
    Google -0,02%

Tehnološki sektor:
    IBM +1,32%
    AMD -0,32%
    Microsoft Corporation +2,97%
    Oracle +4,04%
    Cisco Sys +3,78%
    Apple -0,87%
    Intel Corporation +5,48%
    Dell Inc. +4,32%

Aluminijum:
    Alcoa +9,06%

Industrija:
    General electric +2,84%
    3M Company +3,96%
    The Procter&Gamble +1,80%

Auto industrija:
    General motors -9,17%
    Ford Motor +2,02%
    Toyota Motors +2,13%

Nafta i gas:
    Exxon Mobil Corp. +6,31%
    Chevron Corp. +4,78%
    British petroleum +5,34%

Avio saobraćaj:
    Boeing Co. +1,88%
    United Technologies Corp. +2,37%
    Delta Air Lines -0,63%

Hrana i piće:
    Coca Cola +3,96%
    McDonalds +2,40%

Farmacija:
    GlaxoSmithKline +5,46%
    Johnson&Johnson +3,97%
    Novartis +5,55%
    Pfizer +2,99%



Sve u svemu, promene index-a su sledeće:

    DJIA +2,85%
    NASDAQ +2,41%
   S&P500 +2,89%.


Promene vrednosti indexa u 16:25


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) 1,18% close
CROBEX (Zagreb) 1,20% close
SBI20 (Ljubljana) 0,17% close
BIRS (Banjaluka) -0,53% close
MBI10 (Skoplje) -0,96% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 2,02% open
CAC 40 (Pariz) 2,27% open
DAX (Frankfurt) 2,24% open
ATX (Beč) 0,05% open
SMI (Cirih) 2,26% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 1,36% open
SOFIX (Sofija) -0,40% close
BET (Bukurešt) 6,13% close
RTSI (Moskva) 5,05% close
BUX (Budimpešta) -0,34% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 3,52% close
Nikkei225 (Tokio) 5,81% close
SENSEX (Bombai) 5,43% close

Amerika
DJIA (Njujork) 1,65% open
NASDAQ (Njujork) 0,81% open
S&P 500 (Njujork) 1,40% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta